Porezni izdaci i efikasnost poreza na dodanu vrijednost Hrvatske Konferencija: Skrivena javna potrošnja - budućnost poreznih izdataka? Institut za javne financije Porezni izdaci i efikasnost poreza na dodanu vrijednost Hrvatske Petar Sopek psopek@gmail.com Zagreb, 10. veljače 2012.

SADRŽAJ PREZENTACIJE Općenito o PDV-u u Hrvatskoj Porezni izdaci u sustavu oporezivanja dodane vrijednosti Analiza efikasnosti PDV-a Zaključak i preporuke

PDV u Hrvatskoj Primjenjuje se od 1. siječnja 1998. Standardna stopa u Hrvatskoj trenutno iznosi 23%, a planira se povećanje na 25%. Postoje dvije snižene stope: 0% i 10%. PDV je drugi najznačajniji prihod proračuna opće države (odmah nakon doprinosa).

Porezni izdaci u PDV-u Snižene stope (uključujući i nultu) i tuzemne isporuke oslobođene poreza. Neoporezivanje izvoznih isporuka se ne smatra poreznim izdatkom zbog načela destinacije.

Usklađivanje s EU direktivom Hrvatski PDV je uglavnom usklađen s Direktivom 112/2006/EZ Europske Unije koja propisuje: “...korištenje jedne standardne stope koja ne smije biti niža od 15% te jedne ili dvije snižene stope, ali ne niže od 5%.” Prije ulaska u EU Hrvatska će morati napustiti nulte stope što će dovesti do povećanja prihoda od PDV-a na razini opće države.

USPOREDBA IZDATAKA S ČLANICAMA EU Primjenjena OECD metodologija, porezni izdaci su definirani formulom:

Veza poreznih izdataka i praga za ulazak u sustav PDV-a Regresijskom analizom otkrivena je pozitivna veza između udjela poreznih izdataka u BDP-u i pragova za ulazak u sustav PDV-a.

Tri mjere efikasnosti PDV-a Stopa efikasnosti ili stopa produktivnosti PDV-a (efficiency ratio - ER): Stope C-efikasnosti PDV-a (C-efficiency ratio - CER): Stopa prihoda od PDV-a (VAT Revenue Ratio - VRR):

Rezultati analize efikasnosti Hrvatska je u 2010. imala najviše pokazatelje efikasnosti od svih promatranih zemalja članica EU.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE Gubici od sniženih stopa i tuzemnih isporuka oslobođenih poreza iznosili su oko 8 Mlrd HRK u 2009. Prilikom ukidanja nulte stope prihodi države mogli bi porasti između 1,1 i 2,7 Mlrd HRK, odnosno 0,4-0,8% BDP-a. Hrvatska je u 2010. imala udio poreznih izdataka u BDP-u u iznosu od nepunih 4% - manji od udjela novih članica EU, kao i dvostruko niži od prosjeka svih zemalja EU. Analiza efikasnosti pokazala je da je Hrvatska u 2010. imala najbolje pokazatelje efikasnosti od svih promatranih zemalja članica EU. Preporuča se: Iniciranje provedbe detaljne analize adekvatnosti visine hrvatskog praga za ulazak u sustav PDV-a s ciljem optimizacije troškova i koristi sustava oporezivanja dodane vrijednosti. U buduće analize efikasnosti uključiti sve troškove poput administrativnih troškova oporezivanja, troškova poreznih obveznika, kao i ostalih troškova izazvanih ekonomskim poremećajima prouzročenim samom prirodom poreza.

Hvala na pažnji!