Kurikularni pristup u izradi nastavnog programa predmeta CILJ: pravilno definirati i interpretirati prednosti kurikularnog pristupa u izradi nastavnog programa

Kurikulum i njegovo tumačenje gdje i zašto nastaje taj pojam U suvremenim didaktičkim tekstovima često se koristi taj pojam(lat.curriculum) ali se različito iskazuje, npr. kao: otvoreni, skriveni, linijski, spiralni Naziv kurikulum javlja se u Europi na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće u vremenu snažnih suprotnosti između crkve i mlade građanske klase na području školstva Izvorno mu je značenje redoslijed učenja gradiva po godištima

Nastojeći sačuvati latinski jezik i u tom duhu izgrađivati pedagošku nomenklaturu lat. izraz kurikulum tada je označavao je tijek nastavnih sadržaja po godištima To je uvjetovalo da se i danas ovaj pojam poistovjećuje s nastavnim planom i programom u tradicionalnom smislu jer Nastavni plan i program između ostalog određuje i redoslijed učenja nastavnih sadržaja tijekom školovanja.

Na osnovi analize sadržajnog određenja pojma kurikulum dolazi se do zaključka da su tim pojmom obuhvaćena sva pitanja obrazovanja, nastave, učenja, poučavanja, što zapravo obuhvaća sadržaj pojmovnog određenja znanosti koju nazivamo didaktika

Suvremeni nastavni programi trebaju imati tri obilježja: 1. spremnost učenika za učenje 2. istraživačku sastavnicu, učenike potiče na radoznalost, samostalnost i socijalnu kooperaciju 3. sustav samovođenja

U užem smislu kurikulum podrazumijeva povezanost sljedećih područja: Ciljeva učenja Sadržaja (značajna za postizanje cilja) Metoda (sredstva i putovi do cilja) Situacija i strategije ( okupljanje sadržaja i metoda) Vrednovanje (dijagnoza postignuća, objektivna mjerenja)

Kurikularni pristup u nastavi Sadržaj svakog razreda sadrži elemente sljedećeg razreda u međusobnoj povezanosti S obzirom na programsku složenost nastavnog predmeta težeći unutarnjoj koheziji, sadržaji su povezani u manje i veće cjeline, teme i jedinice. Među njima ne postoji strogo određena granica, iako su složene cjeline sastavljene od manjih dijelova uz cjeloviti doživljaj svakog zaokruženog sadržaja Ovaj način programiranja nazvan je spiralno koncentričan jer se sadržaji postupno proširuju uz minimalno ponavljanje.

Spiralno-koncentrični raspored ima horizontalnu i vertikalnu strukturu On mora odražavati određene kriterije: Filogenetski raspored (od najjednostavnijih do ... Kronološko-progresivni Kalendarski Egzemplarni - Egzemplarna nastava je takav vid nastave gdje nastavnik/ predavač ne izlaže cjelokupno gradivo (u okviru jedne teme), nego uzima ograničeni dio gradiva, egzemplaran, uzorni sadržaj, i to izlaže učenicima. Učenici po uzoru na nastavnika prelaze na sadržaj samostalni rad, uče na analognom (sličnom) sadržaju.

Izrada kurikuluma temelji se na kritici tradicionalnog programiranja jer: Dosadašnji programi nisu temeljeni na proučavanju životnih situacija, a nastali su po narudžbi Ministarstva Istraživanja kurikuluma teži odgojno- obrazovni proces programiranja demokratizirati, podvrgnuti ga racionalnim kriterijima te ga učiniti “vidljivim”

Prema teoriji kurukuluma na program nastave presudno utječe: Osnovni cilj obrazovanja koji pokušava odrediti okružje zbivanja kurikula Za nastavu to znači zagovaranje demokratizacije škole jer demokratizacija uvjetuje nov položaj škole Izrada kurikuluma uzajamno je u svezi sa stilovima rada i raspodijeljenošću uloga učitelja i učenika Naglašava se kvaliteta kurikulum programa jer osigurava samostalan rad učenika, a to opet uvjetuje pripremu materijala za učenike Logika programiranja stoji i u različitim stupnjevima bliskosti s direktivnom i nedirektivnom nastavom Praćenje i vrednovanje nastavnog procesa je sastavnica planiranja i programiranja Vrednovanje se sastoji od sustavnog procjenjivanja učinaka u postizanju određenih ciljeva u odnosu na mjerila – standarde odgoja i obrazovanja Vrednovanje je moguće ako su poznati određeni ciljevi i zato je svako vrednovanje učenika ujedno i vrednovanje opravdanosti programa

RAZLIKA IZMEĐU TRADICIONALNOG PLANIRANJA I KURIKULUMSKOG KURIKULUMSKI temeljen na analizi životnih situacija i potreba tržišta rada proces donošenja programa teži demokratizaciji, procesi su “vidljivi” omogućuje naknadno preispitivanje aktivna i promijenjena uloga učenika (odgovornost), nedirektivno vođenje GLAVNA TEŽIŠTA – CILJ, OČEKIVANA RAZINA ZNANJA Ishodi učenja Kognitivni Afektivni Psihomotorni TRADICIONALNI nije temeljen na proučenim životnim situacijama jednostrani, centralizirani sadrže formule učenja koje se mogu različito tumačiti odvojeni od društvene stvarnosti podržavaju tradicionalnu ulogu nastavnika i direktivno vođenje GLAVNA TEŽIŠTA - SADRŽAJ, ZADACI

GLAGOLI ZA IZRICANJE CILJEVA IZBJEGAVATI – znati, razumjeti, steći uvid UPOTREBLJAVATI 1. IDENTIFICIRATI (izabrati, pokazati, ukazati, dotaći, uzeti) 2. RAZLIKOVATI 3. KONSTRUIRATI (učiniti, sastaviti, nacrtati, skicirati) 4. IMENOVATI (reći, napisati, citirati) 5. SREDITI 6. IZVIJESTITI 7. DEMONSTRIRATI (izvesti postupak) 8. IZREĆI PRAVILO (zakon, definiciju) 9. PRIMIJENITI PRAVILO

ISHODI UČENJA - Zadatci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao Kognitivno područje Afektivno područje Psihomotorno područje

Kognitivno područje (znanje i razumijevanje) Definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se, ponoviti, reći, navoditi, srediti, zapamtiti ... Klasificirati, opisati, raspraviti, izdvojiti, pretvoriti, objasniti, pokazati, prevesti, preformulirati, sažeti ... Primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati, riješiti, odigrati, skicirati, planirati ... Raščlaniti, proračunati, usporediti, suprotstaviti, eksperimentirati, provjeriti, razlikovati, ispitati ... Urediti, uskladiti, složiti, sakupiti, konstruirati, kreirati, razviti, formulirati, organizirati, planirati, napisati, predložiti ... Utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podržati, prosuditi, argumentirati, predvidjeti, zaključiti, odabrati ZNANJE – prepoznavanje informacija RAZUMIJEVANJE – shvaćanje informacija PRIMJENA – primjena znanja u rješavanju problema ANALIZA – razdvajanje informacija na sastavne dijelove SINTEZA – primjena informacija VREDNOVANJE – prosuđivanje korisnosti

Afektivno područje (stavovi i uvjerenja) Identificirati, prepoznati, slušati, slijediti, upotrebljavati ... Odgovarati, pomagati, izvještavati, pozdravljati, čitati, reći ... Dopunjavati, objasniti, razlikovati, suprotstaviti se ... Generalizirati, dovršiti, integrirati, pripremiti, sažeti ... Ocijeniti, zastupati, kvalificirati, utjecati, riješiti, predložiti ... PRIHVAĆANJE ODGOVARANJE VREDNOVANJE ORGANIZACIJA INTEGRITET

Psihomotorno područje (vještine i umijeća) Izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati, izdvojiti Početi, objasniti, pokrenuti, nastaviti, reagirati, odgovoriti Oponašati, prirediti, rastaviti, razdvojiti, sastaviti Izvesti, konstruirati, podići, provesti Popraviti, izgraditi, upravljati, demonstrirati Prilagoditi, uskladiti, reorganizirati, promijeniti, preokrenuti Izgraditi, konstruirati, urediti, izumiti, dizajnirati, kombinirati PERCEPCIJA – perception SPREMNOST - set VOĐENI ODGOVOR - attempt AUTOMATIZIRANI ODGOVOR – basic proficiency SLOŽENA OPERACIJA – expert proficiency PRILAGODBA – adaptable proficiency STVARANJE – creative proficiency

Planiranje i programiranje predmeta i pripremanje nastavnog sata

Ovo su sve poznate obaveze nastavnika i nadam se da nisam ništa propustio. IPAK: kvalitetno operativno planiranje pojednostavljuje izvedbeno planiranje a kvalitetno izvedbeno planiranje pojednostavljuje izradu nastavne pripreme. Primjer OGLEDNE PRIPREME je za posebne prigode (savjetnica, dolazak ravnatelja ili pedagoginje najavljeno na nastavni sat ili početnici) OVO PRIHVATITE SAMO KAO INFORMACIJU I POJAŠNJENJE KURIKULUMSKOG NAČINA PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA I IZVOĐENJA NASTAVNOG SATA!

HVALA Egzemplarna nastava