Programiranje – Small Basic

Osnovne naredbe u SB TextWindow – označava klasu naredbi koje se izvršavaju u tekstualnom prozoru. TextWindow.WriteLine – naredba koja ispisuje zadani tekst koji navodimo iza naredbe u zagradi. TextWindow.Write – naredba koja ispisuje zadani tekst kao i naredba TextWindow.WriteLine, ali nakon ispisa ne prelazi u novi red. TextWindow.Read () – naredba za unos podataka. TextWindow.ReadNumber () – naredba za unos isključivo brojčanih podataka.

ime = TextWindow.Read () Varijable Varijabla je veličina može poprimiti različite vrijednosti Naziv varijable sami određujemo (može biti jedno slovo ili riječ koja ne sadrži hrvatske znakove s kvačicama i posebne znakove) ime = TextWindow.Read () U varijabli ime pohranjena je vrijednost (ime) koju smo unijeli pomoću tipkovnice i ostaje sve dok se u nju ne pohrani neka druga vrijednost.

a = TextWindow.ReadNumber() Varijable Varijable su nazivi koje pridružujemo određenim vrijednostima Npr. Ukoliko želimo u programu označiti duljine stanica pravokutnika moramo zadati naziv varijable za svaku stranicu Pravokutnik ima dvije različite duljine stranica, u matematici ih označavamo s a i b Takve nazive za varijable možemo koristiti i u SB. Dakle prva varijabla biti će a, a druga b a = TextWindow.ReadNumber() Ime varijable dodijeljena vrijednost a = 5

Primjer dodavanja vrijednosti varijabli

Osnovni algoritamski postupci Slijed (niz) Grananje Ponavljanje (petlja)

Osnovni algoritamski postupci

Algoritam slijeda najjednostavniji postupak kod kojeg se naredbe izvršavaju jedna iza druge Algoritme slijeda (niza) prepoznajemo po tome što imaju strukturu oblika: Unos podataka Obrada podataka Ispis podataka.

Primjer Primjer – algoritam slijeda: Napiši program koji zahtjeva unos dva broja, zatim računa i ispisuje njihov zbroj.

Rješenje

Algoritam grananja postupak kog kojeg imamo odluku, izbor jedan od dva moguća puta za nastavak ovisno o postavljenom upitu, a odgovor na upit mora biti Da ili Ne. Prilikom odluke (grananja) koristili smo se s 2 različita tipa algoritma: AKO ONDA (IF THEN) AKO ONDA INAČE (IF THEN ELSE)

IF THEN AKO…ONDA tip IF (uvjet) THEN Naredbe ENDIF Izvršava određeni niz naredbi ako je logički uvjet zadovoljen. Ako logički uvjet nije zadovoljen, neće se izvršiti ništa i zaobilazi se postupak koji se izvršava u slučaju kad je uvjet zadovoljen. Uvjet? Niz naredbi DA NE IF (uvjet) THEN Naredbe ENDIF

Primjer IF THEN Primjer – IF THEN: Napiši program koji zahtjeva unos dva broja. Ako je prvi broj manji od drugog program računa i ispisuje njihov zbroj.

Rješenje - ispunjen uvjet prvi<drugi

Rješenje - nije ispunjen uvjet prvi<drugi

IF THEN ELSE AKO…ONDA…INAČE tip IF (uvjet) THEN Naredbe1 ELSE Naredbe2 Kod ovog tipa grananja razlikujemo dva postupka. Jedan će se izvršiti ako je uvjet zadovoljen (Niz naredbi 1) Drugi će se izvršiti ako uvjet nije zadovoljen (Niz naredbi 2) Uvjet? Niz naredbi 1 Niz naredbi 2 DA NE IF (uvjet) THEN Naredbe1 ELSE Naredbe2 ENDIF

Primjer IF THEN ELSE Primjer – IF THEN: Napiši program koji zahtjeva unos dva broja. Ako je prvi broj manji od drugog program računa i ispisuje njihov zbroj, u suprotnom ispisuje njihovu razliku.

Rješenje - ispunjen uvjet prvi<drugi

Rješenje - nije ispunjen uvjet prvi<drugi

Algoritam petlje postupak kod kojeg se niz naredbi ponavlja određeni broj puta. Postoje dva moguća načina izvršavanja algoritma petlje: Petlja s logičkim uvjetom Petlja bez logičkog uvjeta

Petlja s logičkim uvjetom Petlju s logičkim uvjetom radimo kombinacijom nekoliko naredbi Petlja se izvršava sve dok je logički uvjet zadovoljen Logički uvjet postavljamo pomoću naredbi za grananje (IF THEN ili IF THEN ELSE) Kako bi ponovili određene korake (ponovili petlju) koristimo naredbu za bezuvjetni skok (GOTO) Bezuvjetnim skokom vraćamo se na početak petlje i ponovno prolazimo kroz grananje (postupak se ponavlja sve dok je uvjet iz grananja zadovoljen) Kod ove petlje ne znamo broj ponavljanja (prolazaka) kroz program GRANANJE + BEZUVJETNI SKOK

Bezuvjetni skok Naredbu bezuvjetnog skoka GOTO (Idi na…) koristimo kad želimo prekinuti slijed izvođenja programa i „skočiti“ na neko mjesto u programu po izboru. Za izvršenje te naredbe moramo to mjesto označiti nekom adresom odnosno iskazom koji mora završavati dvotočkom (:). Pocetak: „adresa” na koju se vraćamo

Primjer Primjer – petlja s logičkim uvjetom: Napiši program koji traži unos broja sve dok se ne upiše broj 5. Kada se upiše broj 5, ispisuje poruku: „Upisali ste broj pet.”

Rješenje

Petlja bez logičkog uvjeta Petlja bez logičkog uvjete je petlja kod koje je poznat broj ponavljanja Za prebrojavanje koliko se puta petlja izvršila služi nam brojač Brojač mora imati svoju početnu i završnu vrijednost Korak petlje je broj za koji se brojač povećava ili smanjuje Naredba FOR je naredba za petlju bez logičkog uvjeta. FOR i = p TO z niz naredbi ENDFOR Vrijednost za koju se brojač povećava ili smanjuje navodimo iza završne vrijednosti brojača z koristeći ključnu riječ STEP (npr. STEP 2, STEP -2,…)

Primjer Primjer – petlja bez logičkog uvjeta: Napiši program koji traži unos broja. Program ispisuje svaki drugi broj od 1 do unesenog broja n.

Rješenje