XXIX. Proljetna škola školskih knjižničara RH Kurikulum knjižničnog odgoja i obrazovanja - put prema kritičkom mišljenju, znanju i osobnom razvoju Trogir, 6. do 8. travnja 2017. Informacijska pismenost i razvoj kritičkog mišljenja   Dr. sc. Ivanka Stričević, Sveučilište u Zadru, Odjel za informacijske znanosti, istricev@unizd.hr Ivana Perić, prof. i dipl. knjiž., OŠ Petra Preradovića, Zadar, iprelasperic@gmail.com

Budućnost zapošljavanja

Vještine za budućnost

Informacijska pismenost i kritičko mišljenje Može li postojati jedno bez drugoga?

Pogled unatrag i naprijed 1974. IP – nove vještine potrebne za rješavanje problema na radnom mjestu s obzirom na tehnologije koje mijenjaju prirodu posla 80-te godine prošlog stoljeća Vještinama treba poučavati U središte dolazi područje obrazovanja Standardizacija vještina Pristup, vrednovanje i korištenje informacija i ishodi učenja unutar tih vještina Pristup – je li i danas primarno pitanje? Što s informacijama činimo?

Informacijska pismenost danas transpismenost, multimodalna pismenost, nove pismenosti, višestruke pismenosti … metapismenost = kritička informacijska pismenost (Elmborg) razvoj kritičke osviještenosti tijekom koje učenici preuzimaju kontrolu nad svojim životom i aktivnim učenjem Informacijska pismenost je metapismenost za digitalno doba jer uključuje mišljenje višeg reda potrebno za korištenje višestrukih tipova dokumenata kroz različite formate medija u suradničkom okruženju

Učenik u 21. stoljeću Onaj koji traži informacije ne samo odrediti koja je informacija potrebna nego promišljati i o formatu i načinu dijeljenja informacija Učenik u istraživačkom učenju razumjeti vrstu formata i kako on funkcionira u interaktivnom okruženju društvenih medija i mreža … da bi mogao promišljati o sadržaju i smjestiti ga u kontekst Evaluacija informacija postaje konstanta u cijelom istraživačkom procesu koji uzima u obzir i sadržaj i format i stvaranje novog znanja i dijeljenje

ACRL Framework for Information Literacy for Higher Education Informacijska pismenost kao metapismenost: IP je sklop integriranih sposobnosti koji obuhvaća pronalaženje informacija, razumijevanje kako se informacije proizvode i vrednuju te korištenje informacija za stvaranje novog znanja i etičnu participaciju u zajednicama učenja 6 ključnih koncepata informacijske pismenosti Pitanja konteksta, kreiranja informacija kao procesa, vrijednosti informacija, istraživanja i istraživačkog učenja, znanstvene komunikacije i istraživanja informacija kroz strateški usmjereno pretraživanje Učenje se usmjerava prema afektivnom području i razvoju stavova prema učenju pri čemu je nužna suradnja nastavnika i knjižničara

Aktivno učenje i osoba koja kritički misli Osoba koja kritički misli (Ennis) Otvorena je uma Trudi se biti informirana Provjerava kredibilitet izvora Razlikuje pretpostavke, razloge i zaključke Procjenjuje kvalitetu argumenata Može razviti i braniti logičko gledište Postavlja prikladna razjašnjavajuća pitanja Formulira hipoteze i planira provjere Uzima u obzir kontekst Zaključke donosi s oprezom Sve to integrira kod donošenja odluka vođeno istraživačko učenje (Kuhlthau) KLJUČNO ZA: promišljanje o informacijskom problemu vrednovanje informacija stvaranje znanja na temelju informacija dijeljenje informacija s drugima svjestan, a ne slučajan proces KWL okvir i metoda što znam, što želim znati, što sam naučio kako ću pronaći, kako ću podijeliti što sam naučio, što ću učiniti sljedeći put

Vještine mišljenja višeg reda Promišljanje Odabiranje Propitivanje Analiza Sinteza Usporedba Logičko mišljenje Argumentirano zaključivanje Kreacija kritičko mišljenje

Razlika između pronalaženja činjenica i dubokog razumijevanja pronalaženje činjenica ponavljanje činjenica reproduciranje na temelju prikupljenih informacija uloga knjižnice je na informacijskim izvorima i pretraživanju duboko razumijevanje razmišljaju i uče na temelju prikupljenih informacija uloga knjižnice je na procesuiranju informacija, refleksivnom mišljenju i stvaranju

Školska knjižnica „Ne knjižnica u školi, nego škola u knjižnici” (Henri) usmjerenost na „što se s informacijama čini” - od shvaćanja istraživačkog problema, procjene i evaluacije do stvaranja novog znanja na temelju informacija usmjerenost na izvore i pristup vještine mišljenja nižeg reda vještine mišljenja višeg reda samoosvještavanje učenja u bogatom digitalnom okruženju ne događa se samo po sebi

Školski knjižničar OD sabiranja informacija i informacijskih izvora … … DO knjižnice kao mjesta svjesnog učenja Sinergijsko djelovanje knjižničara i nastavnika vodi u proces koji zahtijeva, ali i razvija kritičko mišljenje Školski knjižničar odgovornost za izvore odgovornost za stvaranje situacija učenja u kojima se učenike vodi prema vještinama mišljenja višeg reda

Hvala!