Pokazatelji učinka za visokoškolske knjižnice Senka Tomljanović, Sveučilišna knjižnica Rijeka 2. okrugli stol Knjižnice i suvremeni menadžment: Upravljanje i osiguranje kvalitete , Rijeka, 17. travnja 2009

Pokazatelji učinka visokoškolskih knjižnica u RH – izvori odabira Standard ISO 11620:2008 Pokazatelji učinka knjižnica, vezan za Standard ISO 2789:2006 Međunarodna knjižnična statistika specificira statističke podatke potrebne za izračun pokazatelja u ISO 11620:2008 predviđa i posebne statističke podatke za visokoškolske knjižnice (npr. struktura korisnika – studenti, nastavno osoblje) Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area / European Association for Quality Assurance in Higher Education, 2007 Kriteriji za vrednovanje visokih učilišta u sastavu Sveučilišta, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, 2007. Samoanaliza visokih učilišta u sastavu sveučilišta, isto, 2007. Upute za sastavljanje Tablica uz samoanalizu visokog učilišta u sastavu sveučilišta, isto, 2007. Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Narodne novine 45/09 od 10. travnja 2009., stupa na snagu 18. travnja 2009.

Primjena ISO standarda u Hrvatskoj ISO standardi se stalno revidiraju, a stare verzije povlače Hrvatski zavod za norme prihvaća ih kao hrvatske norme u izvorniku na engleskom jeziku sa zakašnjenjem – vrijede stare verzije koje je ISO već povukao Državni zavod za statistiku u prikupljanju Izvještaja knjižnica za 2007. godinu koristi još starije verzije standarda (ISO 2789:2003), povučene i u Hrvatskoj Primjer: definicija termina “aktivni korisnik” U ISO 2789:2006: učlanjeni korisnik koji je posjetio ili koristio usluge knjižnice tijekom izvještajnog razdoblja - podatak se koristi u ISO 11620 za pokazatelj Postotak dosegnute ciljane populacije Izvještaju knjižnica za 2007: ukupan broj posjeta (Visits) – podatak neprikladan za izračun pokazatelja Postotak dosegnute ciljane populacije Rezultat: standardi su gotovo nepoznati hrvatskoj knjižničarskoj zajednici oni koji su važeći kao hrvatska norma, neprikladni su za praktične potrebe vrednovanja knjižnica u europskom kontekstu

ISO 11620:2008 - primjer odabira pojedinog pokazatelja Misija knjižnice: osigurati korištenje izvora u skladu potrebama pripadnika sveučilišne zajednice Cilj knjižnice: osigurati primjerenu raspoloživost ispitne literature u knjižnici Područje mjerenja: Izvori, dostupnost i infrastruktura Naziv pokazatelja: B.1.1.1. Raspoloživost traženih naslova PROVJERA PRIKLADNOSTI ODABRANOG POKAZATELJA (detaljan opis) svrha mu je ocijeniti raspoloživost naslova knjižnice (vlastitih ili licenciranih), kad ih korisnik traži primjenjiv je za sve knjižnice, za pojedine zbirke ili predmetna područja... definiran je postotkom naslova koje ima knjižnica i koji su traženi od barem jednog korisnika i odmah raspoloživi. Raspoloživ znači dostupan za posudbu, korištenje u knjižnici... prikuplja se tako da se izdvoji nasumičan uzorak naslova ...; izračunava se formulom: raspoloživost traženih naslova = broj raspoloživih traženih naslova u uzorku / ukupan broj traženih naslova u uzorku x 100. ... rezultati se interpretiraju kao postotak vjerojatnosti da je traženi naslov kojeg ima knjižnica raspoloživ korisniku. Na pokazatelj utječe broj primjeraka istog naslova... srodan mu je pokazatelj: postotak traženih naslova u zbirci (B.1.1.2) - u kojoj mjeri knjižnica posjeduje naslove koje traže korisnici.

Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area (ESG) Tekst o vrednovanju knjižnica na 1/2 stranice (ukupno 38 stranica)

Pokazatelji za vrednovanje knjižnica u hrvatskim propisima u području vrednovanja visokih učilišta Dostupnost literature za učenje studentima (100% broja naslova propisanih kao izvor za učenje, broj primjeraka naslova ispitne literature 20% od broja studenata koji slušaju predmet, a dopunske literature 10% Opis knjižničnog prostora Radno vrijeme za korisnike Iznos sredstava za nabavku knjiga i časopisa Stupanj informatizacije knjižnice Ukupna površina knjižnice u m2 Broj zaposlenih Broj sjedećih mjesta Broj studenata koji koriste knjižnicu Postojanje kataloga fonda Broj naslova knjiga Broj udžbenika Opremljenost fotokopirkom Mogućnost međuknjižnične posudbe Prostor namijenjen učenju u m2 Broj sjedećih/aktivnih mjesta u prostoru namijenjenom učenju Zaključak: u izradu pokazatelja učinka visokoškolskih knjižnica treba uključiti knjižničarske stručnjake

Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju Objavljen 10. travnja 2009., stupa na snagu 18. travnja 2009. Donijet će nove podzakonske propise na području vrednovanja ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja Prilika za visokoškolsku knjižničarsku zajednicu da ponudi suradnju na uvođenju pokazatelja učinka visokoškolskih knjižnica: Ministru znanosti i visokog obrazovanja Agenciji za znanost i visoko obrazovanje Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje

Temelji sustava osiguranja kvalitete knjižnične djelatnosti Sveučilišta u Rijeci Pravilnik o sustavu za kvalitetu Sveučilišta u Rijeci (izmijenjen 2008.) Strategija Sveučilišta u Rijeci 2007.-2013. Strategija uspostavljanja integriranog knjižničnog sustava – u izradi (nismo dovršili 1. fazu primjene sustava kvalitete)

Pravilnik o sustavu za kvalitetu Sveučilišta u Rijeci, izmjene 2008. U vrednovanje uključena i Sveučilišna knjižnica, (prije samo znanstveno-nastavne sastavnice) Uvažavaju se posebnosti djelokruga rada svake pojedine sastavnice Kvaliteta u svim aspektima djelovanja i kroz sve normativne akte Sustavom upravlja Odbor za kvalitetu Sveučilišta (uključen predstavnik Sveučilišne knjižnice) Centar za kvalitetu pri Rektoratu: administrativno - stručna potpora Svaka sastavnica imenuje Odbor za upravljanje i unaprjeđenje kvalitete koji: Planira strategiju, provodi procjene i postupke unaprjeđenja kvalitete Organizira, koordinira i provodi postupke vrednovanja, razvija mehanizme (indikatore kvalitete, samovrednovanje ...)

Pokazatelji koje traži Strategija Sveučilišta u Rijeci 2007. -2013 Pokazatelji koje traži Strategija Sveučilišta u Rijeci 2007.-2013. primjenjivi na knjižnice Udvostručiti broj institucijski organiziranih aktivnosti u popularizaciji znanosti Provesti osposobljavanje najmanje 50% djelatnika u načelima strateškog menadžmenta 50% vlastitih prihoda u proračunu 60% kapitalnih ulaganja za vrhunsku opremu do 2010. godine integrirati knjižničnu djelatnost. 20% prihoda od pružanja usluga gospodarstvu i lokalnoj zajednici Broj razvojnih projekata s osnivačima odgojnih i obrazovnih ustanova Uključivanje u europske projekte u znanosti i visokom obrazovanju – 3 puta povećati broj projekata, u jednom projektu biti voditelj

Prijedlog koncepta sustava osiguranja kvalitete knjižnica Sveučilišta u Rijeci Osnovati Odbor za kvalitetu knjižničnog sustava Sveučilišta pri Sveučilišnoj knjižnici Odabrati sustav osiguranja kvalitete primjeren i za knjižnice u sastavu i za Sveučilišnu knjižnicu – PQASSO? Odabrati zajedničke pokazatelje učinka za sve knjižnice na Sveučilištu Pravilnik za kvalitetu knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci

Zaključak Vizija sustava osiguranja kvalitete za hrvatske visokoškolske knjižnice polako se uobličava od razasutih komadića saznanja o općim sustavima za kvalitetu sustavima i načinima vrednovanja visokih učilišta u Europi i Hrvatskoj pokazateljima za mjerenje kvalitete knjižnica Kada će vizija postati potpuno jasna i kada će sustav profunkcionirati ovisi o jedinstvenom nastupu visokoškolskih knjižničara prema upravljačkim strukturama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja naporu cjelokupne hrvatske knjižničarske zajednice na usvajanju i diseminaciji znanja i vještina u području vrednovanja učinka knjižnica