Organizacija skrbi za kronične bolesnike Doc. dr. sc. Dolores Britvić

Jedan od važnih i sve češćih zahtjeva prema zdravstvenoj službi je skrb za kronična oboljenja Iako detalji te skrbi ovise o bolesti većina principa su zajednički svim kroničnim bolestima

Principi efikasnog upravljanja Većina svakodnevne odgovornosti za njegu kroničnog bolesnika pada na bolesnika i njegovu obitelj Stoga je nužna adekvatna suradnja s bolesnikom i njegovom obitelji Pored adekvatnog med.tretmana treba poboljšati: - znanje bolesnika - vještine samo-usmjeravanja (self-management skills)

Kako to postići? - Edukacijske i - Kognitivno bihevjoralne intervencije Princip je pregovaranje i detekcija bolesnikova problema. Prepoznavanje ciljnih točaka i ciljeva kod svakog bolesnika Obučiti bolesnika i dati mu aktivnu ulogu u liječenju

Briga bolesnika o svojoj bolesti 1. procjena stavova i vjerovanja bolesnika o bolesti i odabranim strategijama suočavanja Sastoji se od prikupljanja informacija, o znanju o bolesti, osobnim barijerama, vjerovanjima i stavovima. Kreiranje strategija i načina rješavanja problema.

2. Stvaranje plana zajedno s članovima tima, te sklapanje ugovora Lista ciljeva, identificiranje prepreka u primjeni plana, stvaranje planova, omogućavanje praćenja izvršenja plana, razraditi planove sa svim članovima medicinskog tima 3. Potrebno je stalno praćenje provedbe donesenih programa, napredak i potrebu podrške bolesniku

Razine brige Sistematska rutinska procjena i preventivno održavanje Briga o sebi uz podršku niskog intenziteta Upravljanje u primarnoj praksi Intenzivno upravljanje uz specijalistički savjet Specijalistička skrb

Pretpostavke Različite osobe zahtijevaju različitu razinu skrbi Optimalna razina je determinirana monitoriranjem i procjenom Pomicanje od niže prema višoj razini je bazirano na ishodu može povećati efikasnost i smanjiti troškove

Potrebne vještine Upravljanje anksioznošću Prepoznavanje i liječenje depresije Kognitivno bihevijoralna analiza Mogućnost monitoriranja napredovanja bolesnika

Promjene u organizaciji skrbi Organizacija skrbi Klinički informacijski sistem (stvaranje registara i identifikacija korisnika) Dizajn sistema (identificiranje uloga u organizaciji posjeta i praćenja) Podrška pri odlukama (EB smjernice i protokoli) Resursi zajednice (koriste se sestre pri implantaciji plana svakog pacijenta) Podrška brizi o sebi (sestre provjeravaju ispunjavanje osobnih planova i praćenja bolesnika, posjećuju ih ili telefoniraju onima koji se nisu dugo javili ili one koji zahtijevaju dodatnu podršku)

Koje probleme možemo očekivati? Nedostatak vremena za bolesnika Nedostatk vremena za procjenu Nerealistična očekivanja bolesnika Nerazumijevanje bolesnika o važnosti promjene ponašanja u brizi o sebi Nedovoljna uključenost bolesnika u kliničke odluke Nedostatak profesionalnih vještoina Nepristupačnost medicinske skrbi i zajednice

Rješenja Protokoli liječenja Uključenost timova Upotreba procedura samopomoći Ustanoviti poveznicu s lokalnim zdravstvenim, socijalnim i volonterskim agencijama Povezati se s suradnim (liason) specijalistima psihijatrijske ili psihološke skrbi. Stalni profesionalni razvoj

Literatura: Richard Mayou, Michael Sharpe and Alan Carson. ABC of psychological medicine. BMJ Publishing group. 2003.