Završna konferencija CoolHeating&BioVill projekata

Slides:



Advertisements
Similar presentations
“Pozadina i analiza programa “Research for the benefit of SMEs” uz praktične savjete.
Advertisements

 Public services - known in European Union jargon as services of general interest (SGIs) or services of general economic interest (SGEIs) fulfil people’s.
1 Holcim (Hrvatska) d.o.o Holcimova Mahovina.
Prof: doc.dr. Samir Lemeš student: Samir Hrnjić. System restore je komponenta Microsoftovih operativnih sistema Windows Serveri ne podržavaju opciju System.
XII. kolokvij Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatske zaklade za znanost Utjecaj zabrinutosti za privatnost na odluke i ponašanje korisnika.
Iris Abramović, APIS IT d.o.o. ICT PSP
TOWN PLETERNICA Grad Pleternica
Analiza znanstvene produkcije u kliničkim i temeljnim znanostima na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu: Ured za znanost.
Ekonomska škola Šibenik Nada Bujas, prof.
JAVNA NABAVA MJERA 301 UNAPRIJEĐENJE I RAZVOJ RURALNE INFRASTRUKTURE
Predstavljanje mentora – grupa 3E
HGK U PROGRAMU ERASMUS ZA PODUZETNIKE POČETNIKE
ERASMUS MUNDUS II ( ) Nacinalna Tempus kancelarija
Otkucaji srca Internet ekonomije Mladen Tabak, Cisco Systems IT Committee Chairman, American Chamber of Commerce in Croatia Hrvatski dani Interneta 2002,
Kružno Gospodarstvo 4. Svibnja 2017 Zagreb Dunja Drmač.
Tehnički trening DI(FH) DI Christian Doczekal
On-line baze podataka i elektronički časopisi
Petlje FOR - NEXT.
Program za upravljanje projektima
SEDMI OKVIRNI PROGRAM (FP7)
Perspektive za rast i razvoj kroz halal turizam
HORIZON 2020 SME Instrument
Teme seminarskih i diplomskih radova
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA
JEZIČNA POLITIKA EUROPSKE UNIJE
ENERJ - Joint Actions for Energy Efficiency
PROIZVODNJA ENERGIJE IZ BIOMASE - “VICTORIA GROUP” COMPANY
Šumarske savjetodavne služe u promoviranju korištenja drvne biomase
Armin Teskeredzic Zagreb, Hrvatska,
VANJSKA POLITIKA I GOSPODARSKA DIPLOMACIJA: friends or foes?
SAVJETOVANJE O LOKALNOJ SAMOUPRAVI
Zašto prelazimo na digitalnu televiziju
DRŽAVNA TAJNICA, TIHANA KRALJIĆ, DIPL. OEC. BJELOVAR,
FP7 - People.
Pogram IPA Jadranska prekogranična suradnja
INDEKS PERCEPCIJE KORUPCIJE 2014 Corruption Perceptions Index
Projekti EU na Sveučilištu u Zagrebu
Istraživanje u korist malih i srednjih poduzeća
Projekt WET, Water Europe’s Treasure
Do While ... Loop struktura
Virtualizacija poslovnih procesa metodom „Swimlane“ dijagrama
Iris Abramović, APIS IT d.o.o. ICT PSP
Toplifikacija naselja na šumsku biomasu
Izgradnja politike usmjerene unaprjeđenju sigurnosti djece
Ivan Buljan Završna konferencija HSSBP Zagreb,
Porezni izdaci i efikasnost poreza na dodanu vrijednost Hrvatske
Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility (WeBSEFF)
MODUL 4: ODREĐIVANJE TROŠKOVA ŽIVOTNOG VIJEKA I PRAKTIČNA PRIMJENA CVD
Voditeljica Samostalnog odjela za unutarnju reviziju
Međunarodni sustavi ovjere upravljanja projektima – I dio
EU Montenegro Inclusive Education Services Project (EU - MIESP)
Klasifikacija i stablo odlučivanja uz r
Služba za odobrenje projekata i ruralni razvoj
PRIPREMA ISTRE ZA STRUKTURNE FONDOVE Poreč,
Croatian Infrastructure Project Challenges: a panel discussion on Croatian infrastructure Preparation and Implementation of Infrastructure projects in.
BLOOMOVA TAKSONOMIJA I
Skup instrukcija procesora
J&E experience on influence on EU environmental policies
S.W.O.T. Zagreb, 27. I
Donošenje odluka o karijeri
Podrška darovitima u visokom obrazovanju –
Prof. dr .sc. Mirjana Pejić Bach, Ekonomski fakultet Zagreb
MODUL 5: PRIJENOS ZNANJA
Pristupni rad KOMPARATIVNI POREZNI SUSTAVI
Komponenta 3 Aktivnosti i očekivani ishodi
Venture or vulture? Ivo Špigel, Član uprave, Perpetuum Mobile d.o.o.
Otvoreni kod: Komunizam ili demokracija?
Sedmi okvirni program Europske Unije za financiranje istraživanja i tehnološkog razvoja – FP7 Jennifer Mary Kursan Hrvatski institut za tehnologiju.
Oblikovanje programske potpore
Presentation transcript:

Završna konferencija CoolHeating&BioVill projekata Bioenergetska naselja (BioVill) – Povećanje tržišnog udjela održive bioenergije Završna konferencija CoolHeating&BioVill projekata Martina Krizmanić, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, 24. listopada 2018. © WIP

Za više detalja o projektu pogledajmo BioVill video: Video o projektu Za više detalja o projektu pogledajmo BioVill video: https://www.youtube.com/watch?v=v2YI6G63oXk

povećanje tržišnog udjela održive energije O projektu Bioenergetska naselja (BioVill) – povećanje tržišnog udjela održive energije Cilj Podržati razvoj regionalnih koncepata bioenergetskih naselja i uspostaviti bioenergetska naselja u Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji prijenosom postojećih iskustava iz Austrije, Njemačke i drugih europskih država partnerima u jugoistočnoj Europi Trajanje 03. 2016. – 02. 2019. Proračun 1,99 milijuna eura Izvor financiranja Program Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020. Broj partnera 9 Broj država 7: Austrija, Hrvatska, Njemačka, Makedonija, Rumunjska, Srbija, Slovenija

Projektni konzorcij Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, Njemačka Wirtschaft und Infrastruktur GmbH & CO Planungs KG, Njemačka Klimaschutz und Energieagentur Baden-Württemberg GmbH, Njemačka Austrijska energetska agencija, Austrija Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Hrvatska Međunarodni centar za održivi razvoj energetike, voda i okoliša Zagreb – ured u Skopju, Makedonija Udruženje za zelenu energiju, Rumunjska Slovenski institut za šumarstvo, Slovenija Stalna konferencija gradova i opština, Srbija

Izazov Visoki potencijal za iskorištavanje biomase u Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji

Što je bioenergetsko naselje? Bioenergetsko naselje jest selo, općina, naselje, zajednica ili dio zajednice koji proizvodi i koristi većinu svoje električne i toplinske energije iz lokalne biomase, npr. poljoprivrede, šumarstva i otpada te iz drugih obnovljivih izvora energije. U bioenergetskom naselju obično je kombinirano nekoliko tehnologija u različitim razmjerima, primjerice kotlovi na drvenu sječku, peći na pelete, kotlovi na drva, bioplinske elektrane, kogeneracijske elektrane. Mali gradski toplovodni sustav distribuira toplinsku energiju potrošačima. © GEA © Dietmar Hagauer, AEA © WIP

Opći cilj i daljnje aktivnosti Ciljevi projekta Poticanje razvoja bioenergetskog sektora u Europskoj uniji prijenosom postojećih iskustava iz Austrije, Njemačke i drugih europskih zemalja u jugoistočnu Europu te podrška razvoju lokalnih koncepata bioenergetskih naselja i uspostavi bioenergetskih naselja u Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji. Opći cilj i daljnje aktivnosti Daljnje aktivnosti, uz klasične tehno-ekonomske analize i studije, uključuju mjere koje za cilj imaju poticati interes lokalne zajednice na razvoj bioenergetskih projekata implementacijom postrojenja na OIE – u prvom redu biomase

Ključne značajke bioenergetskog naselja Održivost: Sirovina za biomasu proizvodi se lokalno i na održiv način Velik udio potreba za električnom i toplinskom energijom pokriva lokalno proizvedena biomasa i drugi obnovljivi izvori energije. Poslovni model omogućuje potrošačima, poljoprivrednicima i šumovlasnicima da budu zajednički vlasnici postrojenja. Dodana vrijednost ostaje u naselju i podupire lokalni i regionalni gospodarski razvoj. Uspostava bioenergetskog naselja i upravljanje njime temelji se na visokoj razini sudjelovanja javnosti. Koncept bioenergetskog naselja uključuje i mjere energetske učinkovitosti i štednje. Energetska neovisnost: Lokalno vlasništvo: Regionalni razvoj: Sudjelovanje javnosti: Energetska učinkovitost:

Bioenergetska naselja nisu znanstvena fantastika… … ona danas predstavljaju stvarnost Prva bioenergetska naselja razvijena su 1990-ih u Danskoj, Austriji i Njemačkoj. Između 2005. i 2015. godine uspostavljeno je 118 bioenergetskih naselja u Njemačkoj RE Island Samsø ©Eric Paasch Bioenergy village Güssing Bioenergy village Untermaßholderbach ©European Centre for Renewable Energy ©Nahwärme Untermaßholderbach GbR

Koraci za implementaciju bioenergetskog naselja - Od kud početi? (1) Lokalna inicijativa (čelnika) za razvoj projekta Prvotna ideja i podrška za pokretanje bioenergetskog projekta obično dolazi od mještana/stanovnika i njihove želje za promjenom svakodnevnice Razvoj i ocjena projekta trebaju se temeljiti na interesu građana, preciznoj analizi dostupnih resursa i toplinskoj potražnji, kao i na procjeni pravnog i institucionalnog okvira zajednice. Bitno je uključiti sve lokalne dionike u proces planiranja, poput: privatnih kućanstava, građanskih inicijativa i radnih skupina, financijskih dionika, privatnih i javnih tvrtki, političkih donositelja odluka, ali također i lokalne udruge. POANTA – radi se o zajedničkoj brizi za dobrobit svih, za snažniju lokalnu zajednicu i zdraviji okoliš BioVill –Povećanje održivog udjela održive bioenergije

Koraci za implementaciju bioenergetskog naselja (2) Razvoj poslovnog modela Procjena različitih opcija poslovnih modela: Ovisno o lokalnim uvjetima, treba analizirati i izabrati nekoliko opcija za najbolji odgovarajući poslovni model, npr. model suradnje građana, model integriranog energetskog ugovaranja i poslovni model temeljen na resursima. Priprema (pred)ugovora: Razni ugovori trebaju biti pripremljeni i sklopljeni s dionicima ovisno o postojećim vrijednosnim lancima i o složenosti cjelokupnog bioenergetskog koncepta u bioenergetskom naselju. Budući da detalji ugovora ovise o pravnom okviru i pojedinoj situaciji, trebalo bi koristiti lokalnu stručnost kako bi se izbjegle pogreške i sukobi. Sudjelovanje pojedinačnih kućanstava koja se ne mogu spojiti na sustav grijanja: Ključni faktor za uspjeh bioenergetskog naselja je uključenje svih/većine građana. Prema tome, kućanstva koja se ne mogu spojiti na sustav centraliziranog grijanja također moraju biti podržana, npr. modernizacijom njihovog pojedinačnog grijanja i opskrbe toplom vodom i primjenom modernih kotlova na biomasu malih razmjera, koji za gorivo koriste cjepanice, pelete ili drvnu sječku.

Koraci za implementaciju bioenergetskog naselja (3) Primjena i izgradnja Ugovori: Treba sklopiti konačne (dugotrajne) ugovore s opskrbljivačima biomase i potrošačima topline. Financiranje: Treba pripremiti konačne dokumente za financiranje projekta kao i za financijske i nefinancijske mjere potpore, prijaviti ih i odlučiti o njima, npr. prijave za bespovratna sredstva i kredite. Dozvole: Treba pribaviti potrebne dozvole za izgradnju bioenergetskih instalacija. Izgradnja: Izgradnja treba biti potpomognuta i isplanirana do detalja, npr. priprema i podnošenje postupaka javne nabave, dodjela ugovora o nabavi, završna inspekcija građevinskih radova itd. Posebnu pažnju treba dati mogućoj kombinaciji mjera za izgradnju bioenergetskih instalacija s drugim planiranim infrastrukturnim mjerama u naselju. To će smanjiti troškove i vrijeme izgradnje. Početak rada: Na kraju ove faze, nove instalacije su izgrađene i mogu započeti s radom. Mora se uzeti u obzir da su potrebne stručne kvalifikacije za rad i upravljanje novim bioenergetskim instalacijama!

Rezultati projekta (1) Odabrano 7 potencijalnih bioenergetskih naselja DOLE PRI LITIJI U SLOVENIJI ESTELNIC& GHELINŢA U RUMUNJSKOJ KOSTOJEVIĆI U SRBIJI PERUŠIĆ & LEKENIK U HRVATSKOJ KIČEVO U U MAKEDONIJI Ključni dionici u HR – načelnici općina Perušić i Lekenik potpisali Sporazum o razumijevanju kojim su iskazali svoju predanost i spremnost da pridonese ciljevima projekta BioVill. 10

Rezultati projekta (2) Iskaz interesa za projekt izgradnje sustava područnog grijanja na biomasu za Općine Perušić i Lekenik za sufinanciranje projekata za programsko razdoblje 2014.-2021. u sklopu Financijskih mehanizama Europskoga gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške PERUŠIĆ/HRVATSKA : LEKENIK/HRVATSKA: Sustav područnog grijanja 202 korisnika (javni/privatni) Toplina: 15.1 GWh/a Struja: CHP – Tvrtka za preradu drva u Perušiću - 19.5 GWh/a + toplinska energija Sustav područnog grijanja - toplana 18 javnih zgrada Toplinska energija: 1.3 GWh/a Struja: CHP nije izvediv

Dugoročna vizija razvoja odabranih naselja Postati energetski neovisna Vizija se temelji na izgradnji toplovoda i pripadajućih toplinskih podstanica za priključenje potrošača dok bi se toplinska energija proizvodila kroz (kotao/kogeneracija) na biomasu kroz trogodišnje razdoblje Povećanje uloge drvne biomase kao glavnog izvora energije na lokalnoj razini Jačanje lokalnih poljoprivrednika, drvoprerađivača te malih i srednjih poduzeća

Odabrana naselja dobila su besplatnu podršku u vidu… Stručne potpore djelatnika REGEA-e te pokrivanje organizacijskih troškova za obrazovne aktivnosti Prijenosa znanja i iskustava iz drugih europskih zemalja, uključujući i studijska putovanja u Njemačku / Austriju Izrade strateških dokumenata te uspostavu informativnog bioenergetskog centra Tehnološko-ekonomske procjene i Ekonomske analize te postavljanje mogućih poslovnih modela Organizacije radionica, tečajeva te sastanaka radnih grupa, promotivnih materijala te mogućnost sudjelovanja na skupovima

Glavna postignuća projekta - cilj 1 Uspostavljena višejezična web stranica projekta – www.biovill.eu U Hrvatskoj su, kao pilot projekti, odabrane 2 općine – Općina Perušić, Općina Lekenik te prateća naselja (Općina Bedekovčina; Donja Stubica te susjedna mjesta Općine Perušić Izrađeno izvješće o primjerima najbolje prakse u Hrvatskoj (Općina Pokupsko – prva hrvatska toplana na biomasu) Izrađene studije izvodljivosti za područna grijanja na biomasu za općine Lekenik i Perušić, kao i dugoročni strategijski ciljevi

Glavna postignuća projekta - cilj 2 Prema trenutnom stanju planiranja (procjena predizvedivosti) u ciljanim naseljima: 6 novih planiranih (greenfield) bioenergetskih projekata 1 projekt zamjene goriva postojećeg sustava centraliziranog grijanja u planu 7 postrojenja za grijanje na biomasu i 3 KGP-a u planu Planirana mobilizacija od oko 86 GWh toplinske energije i 24 GWh električne energije na godinu proizvedeno iz lokalno dostupne biomase Planira se i opskrbiti dodatnom bioenergijom učinkovite individualne sustave grijanja na biomasu za kućanstva u ciljanim naseljima koja se ne mogu spojiti na sustave

Glavna postignuća projekta - cilj 3 7 općina s ukupnim stanovništvom više od 85.000 stanovnika započelo je proces primjene koncepta bioenergetskog naselja Više od 160 organiziranih aktivnosti – aktivno uključivanje građana i ključnih dionika, radi povećanja javnog prihvaćanja održive bioenergije i radi podizanja svijesti o njenim komercijalnim prilikama, npr. Katalog 21 primjera najbolje prakse iz Austrije i Njemačke 91 sudionik u 3 studijska putovanja u primjere najbolje prakse u Austriji i Njemačkoj >300 ispitanika uključeno u javnu anketu u ciljanim naseljima >80 ključnih sudionika pridonosi radu bioenergetskih radnih skupina (strateški ciljevi) 7 postavljenih informativnih pultova u općinama i 14 organiziranih info dana za više od 900 građana Povećano lobiranje političara i donositelja odluka za koncept bioenergetskog naselja na nacionalnoj i lokalnoj razini

Studijsko putovanje u Austriju BioVill - Increasing the Market Uptake of Sustainable Energy

Krajnji ishod projekta Biovill te učinci Krajnji ishod projekta je imati razvijene planove za razvoj bioenergetskih naselja u 5 zemalja Povećanje udjela održive bioenergije u potrošnji energije od strane krajnjih korisnika. Značajno i mjerljivo smanjenje transakcijskih troškova za provoditelje projekata (npr. općine, MSP-i) kao i nadležne vlasti, uz potpuno ispunjavanje potreba za procjenama utjecaja na okoliš, uključujući razmatranja neizravnih učinaka i energetskog balansa Razvoj kvalitetnijeg političkog i financijskog okvira te okvira za tržišnu podršku na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Izazovi ciljanih naselja i projekta BioVill Niske svjetske cijene lož ulja/plina, te stoga često niske cijene grijanja (po kWh) Dostupna bespovratna sredstva za fosilna goriva i električnu energiju u ciljanim zemljama Drvo se ponekad ne smatra utrživim resursom koji ima vrijednost (građani se griju na vlastito drvo „besplatno“) Nedostatak političkog interesa i programa podrške u nekim od ciljanih zemalja Niska kreditna sigurnost općina u ciljanim zemljama Nedostatak spremnosti općina da podignu kredite Ponekad nedostatak povjerenja građana u centralizirano grijanje zbog negativnih iskustava Nedostatak iskustva suradnje (između građana, između općina i poduzeća) Najčešće, niska svijest, još uvijek premalo informacija i znanja o bioenergetskim temama Nedostatak dostupnih tehnologija po razumnim cijenama

Umjesto zaključka – Ovo je tek početak bioenergetskih projekata Za uspješnu realizaciju bioenergetskih projekata - toplana na biomasu potrebno je: Vizija/ideja – politička odluka i podrška Znanje, stručnost – projektanti, konzultanti Pogon i održavanje –kvaliteta goriva (sječke), upravljanje... Financiranje – bespovratna sredstva, inovativni modeli Trnoviti put do svih potrebnih dozvola i suglasnosti i do same realizacije – upornost, upornost i upornost!!! Ako nešto možeš sanjati, možeš to i učiniti. (Walt Disney)

Hvala na pažnji! Martina Krizmanić, mag.oec - voditeljica projekata Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske - REGEA 10 000 Zagreb, Andrije Žaje 10 E-mail: mkrizmanic@regea.org Tel:+ 385 (0)49 658 062 Mob: + 385 (0) 91 3885 423 Ovaj projekt financiran je sredstvima iz programa Europske Unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020 na temelju sporazuma za dodjelu bespovratnih sredstava broj 691661