Završna konferencija CoolHeating&BioVill projekata Bioenergetska naselja (BioVill) – Povećanje tržišnog udjela održive bioenergije Završna konferencija CoolHeating&BioVill projekata Martina Krizmanić, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, 24. listopada 2018. © WIP
Za više detalja o projektu pogledajmo BioVill video: Video o projektu Za više detalja o projektu pogledajmo BioVill video: https://www.youtube.com/watch?v=v2YI6G63oXk
povećanje tržišnog udjela održive energije O projektu Bioenergetska naselja (BioVill) – povećanje tržišnog udjela održive energije Cilj Podržati razvoj regionalnih koncepata bioenergetskih naselja i uspostaviti bioenergetska naselja u Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji prijenosom postojećih iskustava iz Austrije, Njemačke i drugih europskih država partnerima u jugoistočnoj Europi Trajanje 03. 2016. – 02. 2019. Proračun 1,99 milijuna eura Izvor financiranja Program Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020. Broj partnera 9 Broj država 7: Austrija, Hrvatska, Njemačka, Makedonija, Rumunjska, Srbija, Slovenija
Projektni konzorcij Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, Njemačka Wirtschaft und Infrastruktur GmbH & CO Planungs KG, Njemačka Klimaschutz und Energieagentur Baden-Württemberg GmbH, Njemačka Austrijska energetska agencija, Austrija Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Hrvatska Međunarodni centar za održivi razvoj energetike, voda i okoliša Zagreb – ured u Skopju, Makedonija Udruženje za zelenu energiju, Rumunjska Slovenski institut za šumarstvo, Slovenija Stalna konferencija gradova i opština, Srbija
Izazov Visoki potencijal za iskorištavanje biomase u Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji
Što je bioenergetsko naselje? Bioenergetsko naselje jest selo, općina, naselje, zajednica ili dio zajednice koji proizvodi i koristi većinu svoje električne i toplinske energije iz lokalne biomase, npr. poljoprivrede, šumarstva i otpada te iz drugih obnovljivih izvora energije. U bioenergetskom naselju obično je kombinirano nekoliko tehnologija u različitim razmjerima, primjerice kotlovi na drvenu sječku, peći na pelete, kotlovi na drva, bioplinske elektrane, kogeneracijske elektrane. Mali gradski toplovodni sustav distribuira toplinsku energiju potrošačima. © GEA © Dietmar Hagauer, AEA © WIP
Opći cilj i daljnje aktivnosti Ciljevi projekta Poticanje razvoja bioenergetskog sektora u Europskoj uniji prijenosom postojećih iskustava iz Austrije, Njemačke i drugih europskih zemalja u jugoistočnu Europu te podrška razvoju lokalnih koncepata bioenergetskih naselja i uspostavi bioenergetskih naselja u Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji. Opći cilj i daljnje aktivnosti Daljnje aktivnosti, uz klasične tehno-ekonomske analize i studije, uključuju mjere koje za cilj imaju poticati interes lokalne zajednice na razvoj bioenergetskih projekata implementacijom postrojenja na OIE – u prvom redu biomase
Ključne značajke bioenergetskog naselja Održivost: Sirovina za biomasu proizvodi se lokalno i na održiv način Velik udio potreba za električnom i toplinskom energijom pokriva lokalno proizvedena biomasa i drugi obnovljivi izvori energije. Poslovni model omogućuje potrošačima, poljoprivrednicima i šumovlasnicima da budu zajednički vlasnici postrojenja. Dodana vrijednost ostaje u naselju i podupire lokalni i regionalni gospodarski razvoj. Uspostava bioenergetskog naselja i upravljanje njime temelji se na visokoj razini sudjelovanja javnosti. Koncept bioenergetskog naselja uključuje i mjere energetske učinkovitosti i štednje. Energetska neovisnost: Lokalno vlasništvo: Regionalni razvoj: Sudjelovanje javnosti: Energetska učinkovitost:
Bioenergetska naselja nisu znanstvena fantastika… … ona danas predstavljaju stvarnost Prva bioenergetska naselja razvijena su 1990-ih u Danskoj, Austriji i Njemačkoj. Između 2005. i 2015. godine uspostavljeno je 118 bioenergetskih naselja u Njemačkoj RE Island Samsø ©Eric Paasch Bioenergy village Güssing Bioenergy village Untermaßholderbach ©European Centre for Renewable Energy ©Nahwärme Untermaßholderbach GbR
Koraci za implementaciju bioenergetskog naselja - Od kud početi? (1) Lokalna inicijativa (čelnika) za razvoj projekta Prvotna ideja i podrška za pokretanje bioenergetskog projekta obično dolazi od mještana/stanovnika i njihove želje za promjenom svakodnevnice Razvoj i ocjena projekta trebaju se temeljiti na interesu građana, preciznoj analizi dostupnih resursa i toplinskoj potražnji, kao i na procjeni pravnog i institucionalnog okvira zajednice. Bitno je uključiti sve lokalne dionike u proces planiranja, poput: privatnih kućanstava, građanskih inicijativa i radnih skupina, financijskih dionika, privatnih i javnih tvrtki, političkih donositelja odluka, ali također i lokalne udruge. POANTA – radi se o zajedničkoj brizi za dobrobit svih, za snažniju lokalnu zajednicu i zdraviji okoliš BioVill –Povećanje održivog udjela održive bioenergije
Koraci za implementaciju bioenergetskog naselja (2) Razvoj poslovnog modela Procjena različitih opcija poslovnih modela: Ovisno o lokalnim uvjetima, treba analizirati i izabrati nekoliko opcija za najbolji odgovarajući poslovni model, npr. model suradnje građana, model integriranog energetskog ugovaranja i poslovni model temeljen na resursima. Priprema (pred)ugovora: Razni ugovori trebaju biti pripremljeni i sklopljeni s dionicima ovisno o postojećim vrijednosnim lancima i o složenosti cjelokupnog bioenergetskog koncepta u bioenergetskom naselju. Budući da detalji ugovora ovise o pravnom okviru i pojedinoj situaciji, trebalo bi koristiti lokalnu stručnost kako bi se izbjegle pogreške i sukobi. Sudjelovanje pojedinačnih kućanstava koja se ne mogu spojiti na sustav grijanja: Ključni faktor za uspjeh bioenergetskog naselja je uključenje svih/većine građana. Prema tome, kućanstva koja se ne mogu spojiti na sustav centraliziranog grijanja također moraju biti podržana, npr. modernizacijom njihovog pojedinačnog grijanja i opskrbe toplom vodom i primjenom modernih kotlova na biomasu malih razmjera, koji za gorivo koriste cjepanice, pelete ili drvnu sječku.
Koraci za implementaciju bioenergetskog naselja (3) Primjena i izgradnja Ugovori: Treba sklopiti konačne (dugotrajne) ugovore s opskrbljivačima biomase i potrošačima topline. Financiranje: Treba pripremiti konačne dokumente za financiranje projekta kao i za financijske i nefinancijske mjere potpore, prijaviti ih i odlučiti o njima, npr. prijave za bespovratna sredstva i kredite. Dozvole: Treba pribaviti potrebne dozvole za izgradnju bioenergetskih instalacija. Izgradnja: Izgradnja treba biti potpomognuta i isplanirana do detalja, npr. priprema i podnošenje postupaka javne nabave, dodjela ugovora o nabavi, završna inspekcija građevinskih radova itd. Posebnu pažnju treba dati mogućoj kombinaciji mjera za izgradnju bioenergetskih instalacija s drugim planiranim infrastrukturnim mjerama u naselju. To će smanjiti troškove i vrijeme izgradnje. Početak rada: Na kraju ove faze, nove instalacije su izgrađene i mogu započeti s radom. Mora se uzeti u obzir da su potrebne stručne kvalifikacije za rad i upravljanje novim bioenergetskim instalacijama!
Rezultati projekta (1) Odabrano 7 potencijalnih bioenergetskih naselja DOLE PRI LITIJI U SLOVENIJI ESTELNIC& GHELINŢA U RUMUNJSKOJ KOSTOJEVIĆI U SRBIJI PERUŠIĆ & LEKENIK U HRVATSKOJ KIČEVO U U MAKEDONIJI Ključni dionici u HR – načelnici općina Perušić i Lekenik potpisali Sporazum o razumijevanju kojim su iskazali svoju predanost i spremnost da pridonese ciljevima projekta BioVill. 10
Rezultati projekta (2) Iskaz interesa za projekt izgradnje sustava područnog grijanja na biomasu za Općine Perušić i Lekenik za sufinanciranje projekata za programsko razdoblje 2014.-2021. u sklopu Financijskih mehanizama Europskoga gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške PERUŠIĆ/HRVATSKA : LEKENIK/HRVATSKA: Sustav područnog grijanja 202 korisnika (javni/privatni) Toplina: 15.1 GWh/a Struja: CHP – Tvrtka za preradu drva u Perušiću - 19.5 GWh/a + toplinska energija Sustav područnog grijanja - toplana 18 javnih zgrada Toplinska energija: 1.3 GWh/a Struja: CHP nije izvediv
Dugoročna vizija razvoja odabranih naselja Postati energetski neovisna Vizija se temelji na izgradnji toplovoda i pripadajućih toplinskih podstanica za priključenje potrošača dok bi se toplinska energija proizvodila kroz (kotao/kogeneracija) na biomasu kroz trogodišnje razdoblje Povećanje uloge drvne biomase kao glavnog izvora energije na lokalnoj razini Jačanje lokalnih poljoprivrednika, drvoprerađivača te malih i srednjih poduzeća
Odabrana naselja dobila su besplatnu podršku u vidu… Stručne potpore djelatnika REGEA-e te pokrivanje organizacijskih troškova za obrazovne aktivnosti Prijenosa znanja i iskustava iz drugih europskih zemalja, uključujući i studijska putovanja u Njemačku / Austriju Izrade strateških dokumenata te uspostavu informativnog bioenergetskog centra Tehnološko-ekonomske procjene i Ekonomske analize te postavljanje mogućih poslovnih modela Organizacije radionica, tečajeva te sastanaka radnih grupa, promotivnih materijala te mogućnost sudjelovanja na skupovima
Glavna postignuća projekta - cilj 1 Uspostavljena višejezična web stranica projekta – www.biovill.eu U Hrvatskoj su, kao pilot projekti, odabrane 2 općine – Općina Perušić, Općina Lekenik te prateća naselja (Općina Bedekovčina; Donja Stubica te susjedna mjesta Općine Perušić Izrađeno izvješće o primjerima najbolje prakse u Hrvatskoj (Općina Pokupsko – prva hrvatska toplana na biomasu) Izrađene studije izvodljivosti za područna grijanja na biomasu za općine Lekenik i Perušić, kao i dugoročni strategijski ciljevi
Glavna postignuća projekta - cilj 2 Prema trenutnom stanju planiranja (procjena predizvedivosti) u ciljanim naseljima: 6 novih planiranih (greenfield) bioenergetskih projekata 1 projekt zamjene goriva postojećeg sustava centraliziranog grijanja u planu 7 postrojenja za grijanje na biomasu i 3 KGP-a u planu Planirana mobilizacija od oko 86 GWh toplinske energije i 24 GWh električne energije na godinu proizvedeno iz lokalno dostupne biomase Planira se i opskrbiti dodatnom bioenergijom učinkovite individualne sustave grijanja na biomasu za kućanstva u ciljanim naseljima koja se ne mogu spojiti na sustave
Glavna postignuća projekta - cilj 3 7 općina s ukupnim stanovništvom više od 85.000 stanovnika započelo je proces primjene koncepta bioenergetskog naselja Više od 160 organiziranih aktivnosti – aktivno uključivanje građana i ključnih dionika, radi povećanja javnog prihvaćanja održive bioenergije i radi podizanja svijesti o njenim komercijalnim prilikama, npr. Katalog 21 primjera najbolje prakse iz Austrije i Njemačke 91 sudionik u 3 studijska putovanja u primjere najbolje prakse u Austriji i Njemačkoj >300 ispitanika uključeno u javnu anketu u ciljanim naseljima >80 ključnih sudionika pridonosi radu bioenergetskih radnih skupina (strateški ciljevi) 7 postavljenih informativnih pultova u općinama i 14 organiziranih info dana za više od 900 građana Povećano lobiranje političara i donositelja odluka za koncept bioenergetskog naselja na nacionalnoj i lokalnoj razini
Studijsko putovanje u Austriju BioVill - Increasing the Market Uptake of Sustainable Energy
Krajnji ishod projekta Biovill te učinci Krajnji ishod projekta je imati razvijene planove za razvoj bioenergetskih naselja u 5 zemalja Povećanje udjela održive bioenergije u potrošnji energije od strane krajnjih korisnika. Značajno i mjerljivo smanjenje transakcijskih troškova za provoditelje projekata (npr. općine, MSP-i) kao i nadležne vlasti, uz potpuno ispunjavanje potreba za procjenama utjecaja na okoliš, uključujući razmatranja neizravnih učinaka i energetskog balansa Razvoj kvalitetnijeg političkog i financijskog okvira te okvira za tržišnu podršku na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Izazovi ciljanih naselja i projekta BioVill Niske svjetske cijene lož ulja/plina, te stoga često niske cijene grijanja (po kWh) Dostupna bespovratna sredstva za fosilna goriva i električnu energiju u ciljanim zemljama Drvo se ponekad ne smatra utrživim resursom koji ima vrijednost (građani se griju na vlastito drvo „besplatno“) Nedostatak političkog interesa i programa podrške u nekim od ciljanih zemalja Niska kreditna sigurnost općina u ciljanim zemljama Nedostatak spremnosti općina da podignu kredite Ponekad nedostatak povjerenja građana u centralizirano grijanje zbog negativnih iskustava Nedostatak iskustva suradnje (između građana, između općina i poduzeća) Najčešće, niska svijest, još uvijek premalo informacija i znanja o bioenergetskim temama Nedostatak dostupnih tehnologija po razumnim cijenama
Umjesto zaključka – Ovo je tek početak bioenergetskih projekata Za uspješnu realizaciju bioenergetskih projekata - toplana na biomasu potrebno je: Vizija/ideja – politička odluka i podrška Znanje, stručnost – projektanti, konzultanti Pogon i održavanje –kvaliteta goriva (sječke), upravljanje... Financiranje – bespovratna sredstva, inovativni modeli Trnoviti put do svih potrebnih dozvola i suglasnosti i do same realizacije – upornost, upornost i upornost!!! Ako nešto možeš sanjati, možeš to i učiniti. (Walt Disney)
Hvala na pažnji! Martina Krizmanić, mag.oec - voditeljica projekata Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske - REGEA 10 000 Zagreb, Andrije Žaje 10 E-mail: mkrizmanic@regea.org Tel:+ 385 (0)49 658 062 Mob: + 385 (0) 91 3885 423 Ovaj projekt financiran je sredstvima iz programa Europske Unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020 na temelju sporazuma za dodjelu bespovratnih sredstava broj 691661