1. Politički inžinjering: izbori i izborni sustavi POLITIČKA AKADEMIJA NOVO DRUŠTVO 24. – 26. rujna 2010. Hotel Supetrus na Braču Viktor Koska Fakultet političkih znanosti

2. Izbori Različiti institucionalni postupci i sredstva uspostave predstavničkih političkih tijela i postavljanja pojedinaca na javne položaje. 1. Izborno pravo 2. Izborna administracija 3. Izborni sustav

3. Strategije oblikovanja biračkih preferencija (Dunleavy, 1991.) Kad je stranka u vlasti: -stranački društveni inženjering - relativni status grupe - upravljanje kontekstom - institucionalna manipulacija Kad stranka nije u vlasti: - korištenje društvenih napetosti - zajednička institucionalna manipulacija - nametanja dnevnog reda

4. Reguliranje biračkog prava Pravo glasa žena Pravo glasa manjina Pravo glasa dijaspore

5. Izborni dizajn (inžinjering) Oblik institucionalno-političkog dizajna kojim se oblikuju normativna i institucionalna izborna pravila, poglavito izborni sustav, tako da postižu određene političke ciljeve i ispunjavaju određene političke funkcije (Kasapović) U okviru izbornog inžinjeringa, izborni sustav se promatra kao “najmanipulativnije sredstvo politike” (Sartori) Izborni inižnjering vs. krivotvorenje izbora

6. Vrste izbornog sustava – Izborni sustavi se dijele na: – većinske – načelo većine – razmjerne – načelo predstavništva Zasebni kriteriji vrednovanja oba sustava Umjetna većina Razmjerna predstavljenost

7. Elementi izbornog sustava – veličina izborne jedinice (magnituda) – izborni prag (zakonski) – metoda preračunavanja glasova u mandate – podjela na izborne okruge

8. Veličina izborne jedinice element stranačkog sustava s najvećim redukcijskim i disproporcijskim učinkom Mehanički i psihološki činitelj Veličina izborne jedinice – prirodni izborni prag

9. Metode pretvaranja glasova u mandate Metode izbornog broja Metode najvećeg broja

10. D’Hontova Metoda A B CDE 1 3800 (1) 2500 (2) 2000 (3) 1100 (7) 600 2 1900 (4) 1250 (6) 1000 (8) 550 3 1267 (5) 833 (10) 4 950 (9) 5 760 _________________________________________________________ Mandati 4 3 2 1 Tehnički jednostavna: raspodjela svih mandata Favorizira velike stranke

11. Adamsova metoda A B CD E 00 (1) 0 (2) 0 (3) 0 (4) 0 (5) 1 3800 (6) 2500 (7) 2000 (8) 1100 600 2 1900 (9) 1250 1000 3 1267 (10) _____________________________________________________ Mandati 4 2 2 1 1 Ekstremno favorizira male stranke

12. Droopova Kvota G:(M+1) Dq = 10 000 : (10+1) = 909 ______________________________ A3800 : 909 = 4,24 B2500 : 909 = 2,8 + 13 C2000 : 909 = 2,2 2 D1100 : 909 = 1,21 E 600 : 909 = 0,70 _______________________________ Mandati: 9 + 1=10

13. Podjela na izborne okruge Gerrymandaring – političko manipuliranje u postupku podjele zemlje na izborne okruge, poglavito u većinskim izborima. E. Gerry (1744-1814) guverner savezne države Massachusetts. 1812. Izbori za članove Senata Massachusettsa (Republikanski demokrati: 50164 glasova = 29 mjesta, Federalisti: 51766 glasova = 11 mjesta)

14. Tendencijski učinci izbornog sustava na stranački sustav MAKRORAZINA određuje tip stranačkog sustava određuje tip vlada određuje odnos vlade i parlamenta određuje tip demokracije MIKRORAZINA određuje tip stranke određuje tipove stranačkih frakcija određuje načine koaliranja određuje tip javnog mnijenja određuje motive glasovanja

15. Autori: Maurice Duverger Douglas W. Rae William H. Riker Giovanni Sartori Arend Lijphart Dieter Nohlen

16. Izborni zakon konstitutivnih izbora 1990. veliki broj izbornih jedinica (116), pravilo većine, dva kruga, prag 1. kruga 7% proizvedene većina mandata politički sukob ZA i PROTIV, bipolarnost teritorijalna predstavljenost manjina

17. Izborni zakon iz 1992. Segmentirani, “rovovski” izbori Većinski segment: 60 jednomandatnih okruga – izbor jednostavnom (relativnom) većinom At-large izborni okrug 60 mandata Zakonski izborni prag od 3% Krute kandidacijske liste pojedinačnih stranaka, koalicija stranaka ili skupine birača Pojedinačno glasovanje D’Hontova metoda preračunavanja glasova u mandate

18. Podjela na izborne okruge na izborima 1992. 60 jednomandatnih izbornih okruga Velika odstupanja od načela jednakog predstavništva Izborna jedinica Broj upisanih birača Broj glasača% I. Valpovo308722830391.2 XLIV. Split 21096978186974,6 XXV. Glina613771557123,4

19. Strategija Gerrymandareinga Prema pravnom statusu Prema nacionalnom sastavu stanovništva Prema socijalnom sastavu stanovništva Prema rezultatima prethodnih izbora

20. Preračunavanje glasova u mandate Rezultati većinskog segmenta: HDZ = 54, HSLS 1, Dalmatinska akcija = 4, nezavisni kandidant 1, SDP = 0 Razmjerni: Prohibitivna klauzula plus D’Hontova metoda  eliminiranje manjih stranaka iz parlamenta; nepovoljna za srednje stranke. Glasovna težina mandata: HDZ = 37949, HSLS = 38863, HSP = 37200 SDP = 48473, HNS = 44053

21. Promjene izbornog zakona 1995. Zadržan “rovovski” izborni sustav: razmjerni 80 (D’Hontova metoda), većinski 28 mandata Viša i diferencirana prohibitivna klauzula: 5% za jednu stranku, 8% za koaliciju dvaju stranaka i 11% za koaliciju triju i više stranaka Posebna izborna jedinica za dijasporu: 12 zastupničkih mandata Tri zastupnika srpske nacionalne manjine

22. Izborni zakon 1999. Razmjerni izbori u 10 izbornih jedinica po 14 mandata (370 000 birača u prosjeku) Krute kandidacijske liste Prohibitivna klauzula od 5% D’Hontova metoda “Ne-fiksna kvota za dijasporu” Smanjenje zajamčenih mandata nacionalnih manjina na ukupno 5

23. Demokratski deficiti hrvatskog izbornog zakonodavstva tijekom 90tih Posebno pravo dijaspore Politički inžinjering u krojenju izbornih jedinica Institucija nositelja liste Institut “mirovanja mandata” i mehanizam zamjene kandidata Nemogućnost transparentnog nadgledanja izbora