1. MEĐUNARODNA EKONOMIJA
P08: “Multilateralna i preferencijalna trgovinska liberalizacija ”
Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

2. Ponovimo.. Slobodna razmjena dovodi do :
maksimizacije blagostanja u zemljama sudionicama
povećanja efikasnosti proizvodnje, postizanja ekonomije obujma
Ograničenja slobodne trgovine: argumenti uvođenja protekcionističkih mjera i tržišne nesavršenosti

3. Multilateralna vs. preferencijalna trgovinska liberalizacija
Smanjenje ograničenja slobodnoj trgovinskoj razmjeni
Multilateralna trgovinska liberalizacija vezana uz djelovanje GATT i kasnije WTO
Preferencijalna trgovinska liberalizacija vezana uz trgovinske aranžmane prema kojima pojedine zemlje međusobno smanjuju carine

4. Multilateralna trgovinska liberalizacija – povijesni razvoj
Odluka o osnivanju ITO - na konferenciji u Havani
Ciljevi “Havanske povelje ”…Unapređenje i proširenje međunarodne trgovine na osnovi multilateralizma i nediskriminacije...”
Regulira trgovinska pitanja po određenim načelima
Nije ratificirana pa ITO nije osnovana
1947.godine potpisan je GATT (General Agreement on Tariffs and Trade, Opći sporazum o carinama i trgovini)
Stupio je na snagu 1. siječnja 1948.godine

5. Multilateralna trgovinska liberalizacija (GATT vs. WTO)
GATT (eng. General Agreement on Trade and Tarrifs)
Utemeljen godine nakon konferencije u Bretton Woodsu održane godine
WTO (eng. World Trade Organization) Svjetska trgovinska organizacija utemeljena godine u sklopu Urugvajske runde
GATT predstavlja sporazum, a WTO organizaciju

6. Razlike GATT-a i WTO-a:
GATT je bio međunarodni multilateralni sporazum, a WTO je međunarodna organizacija (institucija) koja ima svoje organe,
GATT je bio zamišljen kao privremeni sporazum, dok su sporazumi koje potpisuju članice WTO-a trajni i potpuni dokumenti;
GATT je pokrivao isključivo trgovinu robom, dok WTO pokriva i usluge i intelektualno vlasništvo;
Efikasnost sustava za rješavanje sporova je znatno bolja i brža kod WTO-a nego kod GATT-a (eng. Dispute settlement mechanism).

7. Principi GATT-a Princip nediskriminacije Princip nacionalnog tretmana
Princip zaštite domaće privrede carinama
Princip daljnjeg smanjivanja carina multilateralnim pregovorima
Transparentnost

8. 1. Princip nediskriminacije
Davanje statusa najpovlaštenije nacije (MFN) od strane jedne zemlje članice GATT-a nekoj drugoj, povlači za sobom obvezu te zemlje da taj status da i svim ostalim članicama GATT-a

9. 2. Princip nacionalnog tretmana
Domaća (lokalna) i uvozna roba moraju se tretirati jednako
Primjenjuje se nakon što je roba prešla granicu (carinjenje)

10. 3. Princip zaštite domaće privrede carinama
Nastoje se smanjiti necarinska ograničenja vanjskoj trgovini (kvote)
Uvođenje prepreka VT prihvatljivije u vidu carinskih ograničenja
Iznimka su poljoprivredni proizvodi i teži poremećaji u eksternoj ravnoteži (bilanci plaćanja)

11. 4. Princip daljnjeg smanjivanja carina multilateralnim pregovorima
Zahtijeva da se različite carinske tarife zemalja članica postepeno smanjuju
Takvo smanjivanje carina radi se kroz runde pregovora u sklopu GATT-a/WTO-a

12. 5. Princip transparentnosti
Uvođenje ograničenja kao Drugo najbolje rješenje mora biti transparentno
Preferiraju se carine naspram drugih necarinskih ograničenja vanjske trgovine

13. Runde pregovora u sklopu GATT-a i WTO
Runda
Period
Ženevska
1947.
Anncyeva
1949.
Torquayeva
1951.
1956.
Dillonnova
1960. – 61.
Kennedyeva
1964. – 67.
Tokijska
1973. – 79.
Urugvajska
1986. – 1994.
Doha
danas

14. GATT-runde pregovora Broj runde Vrijeme održavanja pregovora
Mjesto održavanja pregovora
Naziv runde
Efekti sniženja prosječne carinske stope u %
Broj sudionika 1.
1947.
Geneva 19 23 2.
1949.
Anecy 2 13 3.
1951.
Torquay 3 38 4.
1956. 4 26 5.
Dillonova 5 6.
Kennedyeva 35 62 7.
Tokijska
26,4
102 8.
Punta del Este
Urugvajska 40
123

15. GATT- runde pregovora
U prvih pet rundi postignuto je prosječno smanjenje carina od 73% na industrijske proizvode.
Veliko sniženje carina postignuto je u posljednje tri runde.

16. Urugvajska runda (1986.-1994.) Rezultati:
Smanjenje carina na industrijske proizvode za prosječno 34% (kod razvijenih zemalja to je smanjenje iznosilo 40%);
Kvantitativna ograničenja uvoza poljoprivrednih proizvoda i ostala necarinska ograničenja moraju se zamijeniti carinama.
Potpisan je sporazum o intelektualnom vlasništvu (patenti, zaštitni znakovi, autorska prava);
sporazum o trgovini uslugama (GATS) i
Osnovana je WTO (počela je s radom 1. siječnja godine).

17. Svjetska trgovinska organizacija (World Trade Organisation)
Multilateralni sporazumi: GATT, GATS i TRIPS (Trade Related Intellectual Property Rights, Trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasništvo)
DSM- Dispute Settlement Mechanism

18. Ciljevi WTO-a
Postavljanje i održavanje funkcionalnog i trajnog multilateralnog trgovinskog sustava;
smanjenje carina i drugih prepreka trgovini;
uklanjanje diskriminacije u međunarodnim trgovinskim odnosima;
integracija zemalja u razvoju u svjetski multilateralni trgovinski sustav;
povećanje životnog standarda;
dostizanje pune zaposlenosti;
gospodarski rast;
povećanje trgovine dobrima i uslugama;
zaštita okoliša itd.

19. Temeljne zadaće WTO-a:
Podrška primjeni trgovinskih sporazuma;
forum za trgovinske pregovore;
rješavanje trgovinskih sporova;
analiza i nadzor nacionalnih trgovinskih politika;
suradnja s drugim međunarodnim organizacijama;
tehnička suradnja i pomoć zemljama u razvoju i slabo razvijenim zemljama.

20. Hrvatska i WTO
1993. godine Hrvatska je službeno zatražila pokretanje postupka za pristupanje tadašnjem GATT-u
30. studenoga godine postala punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije
Svake godine donosi novu Uredbu o carinskoj tarifi s nižim carinskim stopama.

21. Područja koja pokriva GATT su:
poljoprivreda;
zdravstvena regulativa za prehrambene proizvode;
tekstil i odjeća;
standardi proizvoda;
mjere investiranja;
antidampinške mjere;
metode vrednovanja carina;
pravila o porijeklu;
pregled prije isporuke;
dozvola uvoza;
subvencije;
zaštitne carine.

22. Područja koja pokriva GATS su:
Transport
Osiguranje
Obrazovanje
Telekomunikacije
Aneksi GATS-a:
kretanje osoba
financijske usluge
telekomunikacije
usluge u zračnom prometu.

23. TRIPS pokriva sljedeća područja:
autorska prava
zaštitne znake
zemljopisne znake
patente
industrijski dizajn
neotkrivene informacije (uključujući i poslovne tajne).

24. Preferencijalna trgovinska (regionalna) liberalizacija
Razlozi nastanka:
Potražnja za integracijom
Ponuda za integracijom
Vođa integracije
nametnuti pravila integracije
snositi troškove integracije

25. Regionalne integracije - razlozi nastanka -
Motivi privređivanja
ekonomski probitak - PROFIT
kapitalistički način proizvodnje
PROFIT = PRIHODI - RASHODI

26. Ekonomski i politički razlozi za regionalnom liberalizacijom
Ekonomski razlozi
potraga za većim tržištem
dublja integracija
obrana od konkurencije
privlačenje investicija
lakši pristup tržištu
Politički razlozi
pregovaračka moć
prevencija napuštanja političkih /ekonomskih reformi
osigurati ili nagraditi
političku potporu

27. Ključne karakteristike regionalne liberalizacije
Preferencijalna liberalizacija
Ograničenja se uklanjaju samo na trgovinu sa izabranim zemljama (DISKRIMINIRAJU se ostale zemlje)
Ne mora biti striktno regionalna
Često ne obuhvaća sve sektore

28. Osnove teorije koristi i troškova regionalizma
Svako uklanjanje trgovinskih ograničenja je dobro?
-> NE, jer
Parcijalna liberalizacija ne uklanja diskriminaciju između izvora ponude (domaće vs. inozemne); ona samo premiješta diskriminaciju (s jednog na drugi inozemni izvor ponude)

29. Različite razine trgovinske liberalizacije
Unilateralna
Pojedine zemlje smanjuju ili uklanjaju trgovinska ograničenja na uvoz iz svih zemalja bez da ostale zemlje uzvraćaju istim povlasticama
Bilateralna ili regionalna
Međusobno snižavanje ili uklanjanje ograničenja na trgovinu između dvije (bilateralna) ili grupa (regionalna) zemalja
Multilateralna
Međusobno smanjivanje (u praksi) ili uklanjanje (u principu) ograničenja u trgovini između svih zemalja članica WTO

30. Preferencijalni trgovinski sporazumi
PTA (eng. Preferential Trade Agreements)
Zemlje dogovaraju preferencijalne trgovinske aranžmane u kojima međusobno smanjuju carine međusobno ali ne i prema ostatku svijeta
Princip najpovlaštenije nacije u sklopu GATT-a zabranjuje ovakve aranžmane
Formiranje PTA je dopušteno ako rezultira slobodnijoj razmjeni među dvjema zemljama
Problem: previše malih grupa – koordinacijski neuspjeh

31. Efekti PTA Efekt liberalizacije Efekt distorzije
Efekt stvaranja trgovine
Efekt skretanja trgovine

32. Povijest PTA 2 vala: Prvi: Treaty Of Rome 1957., Andean Pact, CARICOM
Drugi: NAFTA, Mercosur, Andean Community, FTAA, ASEAN
Treći val također moguć – krah Doha sporazuma (Cancun)

33. Ekonomske integracije u svijetu
European Free Trade Association (EFTA)
Central European Free Trade Area (CEFTA)
North American Free Trade Agreement (NAFTA)
European Union (EU)
Union of South American Nations (UNASUR)
Central American Common Market (CACM)
Latin American Free Trade Association (LAFTA)
Southern Common Market (Mercosur)
Free Trade of the Americas (FTAA)

34. Ekonomske integracije
- ekonomije visokog i srednje visokog dohotka
APEC – Asia Pacific Economic Cooperation
CEFTA - Central European Free Trade Area
EU - European Union
NAFTA – North America Free Trade Area

35. Ekonomske integracije - Latinska Amerika i Karibi
ACS – Association of Caribbean States
Andean Group
CACM- Central American Common Market
CARICOM – Caribbean Community and Common Market
Central American Group of Four
Group of Three
LAIA – Latin American Integration Association
MERCOSUR – Southern Cone Common Market
OECS – Oganisation of Eastern Caribbean States

36. Ekonomske integracije - Bliski Istok i Azija
Arab Common Market
ASEAN – Association of South- East Asian Nations
Bangkok Agreement
Eaec – East Asian Economic Caucus
ECO – Economic Cooperation Organisation
GCC – Gulf Cooperation Council
SAARC – South Asian Association for Regional Cooperation
UMA – Arab Maghreb Union

37. Ekonomske integracije - Afrika
CEMAC – Economic and Monetary Community of Central Africa
CEPGL – Economic Community of the Countries of the Great Lakes
COMESA – Common Market for Eastern and Southern Africa
Cross- Boarder Initiative
ECCAS- Economic Community of Central African States
ECOWAS – Economic Community of West African States
Indian Ocean Commission
MRU – Mano River Union
SADC – Southern African Development Community
UDEAC – Central African Customs and Economic Union
UEMOA - West African Economic and Monetary Union

38. Jesu li PTA dobri ili loši?
Ovisi o efektima na intra-regionalnu razmjenu, treće zemlje i multilateralne sporazume
EFEKT STVARANJA TRGOVINE (eng. trade creation)
EFEKT SKRETANJA TRGOVINE (eng. trade diversion)

39. Argumenti pro Efekt stvaranja trgovine
Novi tokovi investicija i tehnologije među zemljama potpisnicama
Privrženost budućoj zajedničkoj trgovinskoj politici
Veća fleksibilnost u odnosu na multilateralne sporazume
Lakše donošenje odluka, manje sudionika, itd.

40. Argumenti contra (1)
Efekt skretanja trgovine – PTA mogu rezultirati uvozom robe iz manje efikasne zemlje s većim troškovima, umjesto uvoza iz zemlje s nižim troškovima
Konačan rezultat može biti gubitak društvenog blagostanja

41. Argumenti contra (2) Diskriminacija prema zemljama nečlanicama PTA
Smanjena inicijativa za multilateralnom liberalizacijom
Preklapanje s postojećim trgovinskim sporazumima s drugim zemljama (tzv. spaghetti bowl)

42. “Spaghetti bowl”
Izvor: Devlin i Estevadeordal (2004)

43. “Spaghetti bowl” – Azija i Oceania

44. Podjela ekonomskih integracija (prema B. Balassa)
Razina integracije
Eliminiranje carine na intraregionalnu trgovinu
Eliminiranje carine na intra trgovinu i uvođenje zajedničke eksterne carine
Slobodno kretanje rada i kapitala
Koordinacija ekonomske politike i harmonizacija standarda
PTA
Zona slobodne trgovine (FTA)
Carinska unija
Zajedničko tržište
Ekonomska i monetarna unija
Politička zajednica - - - - - -
jačina integracije - - -

45. Formiranjem zone slobodne trgovine (Free trade area) npr
Formiranjem zone slobodne trgovine (Free trade area) npr. (EFTA, CEFTA, NAFTA) zemlje sudionice:
ukidaju carine u međusobnoj trgovini
svaka zemlja zadržava vlastitu carinsku strukturu u razmjeni sa zemljama izvan zone
ako su carine različite
opasnost da se roba koja potječe izvan unije uveze u zemlju s visokom carinom indirektno kroz zemlju s niskom carinom – rješenje – uvođenje certifikata o podrijetlu robe (rules of origin)

46. Carinska unija (Custom union) npr. Zollverein (ustanovljen 1834
Carinska unija (Custom union) npr. Zollverein (ustanovljen u Njemačkoj)
Ukidaju se sve carine u međusobnoj razmjeni
Primjena zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan unije
Zajedničko tržište (Common market)
Ima sva obilježja carinske unije
Dodatno omogućuje slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama
Ekonomska zajednica (Economic union) npr. Benelux (Belgija, Nizozemska i Luxembourg)
Zemlje članice usklađuju svoje ekonomske politike (monetarnu i fiskalnu)

47. Zona slobodne trgovine (FTA)

48. Pravila o podrijetlu robe
Ako su carine prema ostatku svijeta različite, Hrvatska bi mogla preko Slovenije uvesti dobro X jeftinije
0% + 3% < 5%
Riječ je o otklonu trgovine (eng. trade deflection)
Ovaj problem se rješava uvođenjem certifikata o podrijetlu robe (eng. rules of origin)

49. Pravila o podrijetlu robe
Da odrede porijeklo dobara u slučajevima kada se proizvodnja obavlja u nekoliko zemalja
Osnovni princip za određivanje je tzv. “značajna transformacija”
Prema dodanoj vrijednosti u proizvodnji/preradi
Prema promjeni u carinskoj klasifikaciji

50. Otklon trgovine
Smanjuje carinske prihode koje bi zemlje s visokim carinama inače (bez FTA) prikupile
Slabljenje zaštitnog efekta trgovinskih politika u zemljama s visokom carinom

51. Carinska unija
t=0%

52. Obilježje carinske unije
Zemlje koje formiraju carinsku uniju ukidaju sve carine u međusobnoj razmjeni, ali primjenjuju zajedničku carinsku tarifu u razmjeni sa zemljama izvan unije

53. Zajedničko tržište
… ima sva obilježja carinske unije, ali još dodatno omogućuje slobodno kretanje rada i kapitala među zemljama članicama

54. Ekonomska i monetarna unija
Predstavlja najviši stupanj ekonomske integracije
Zemlje članice usklađuju svoju cjelokupnu ekonomsku politiku (monetarnu, fiskalnu,…).

55. Efekt stvaranja trgovine
Jacob Viner (1950) The Customs Union Issue
Efekt stvaranja (kreiranja) trgovine (eng. trade creation) nastaje kad se jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača iz unije

56. Efekt skretanja trgovine
Efekt skretanja trgovine (eng. trade diversion) nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije zamjenjuje skupljim proizvodom iz unije

57. - cijena u maloj zemlji uz carinu t%
Statička analiza
- svjetska cijena
- cijena u maloj zemlji uz carinu t%
- cijena u EU E H C D I a F b J c K d G t% L e M

58. Efekti na blagostanje Efekt stvaranja trgovine
Cijena pada s Pt na PEU kao posljedica integracije
Pada proizvodnja, raste potrošnja, raste uvoz
Povećava se potrošačev višak za a+b+c+d
Smanjuje se proizvođačev višak za a

59. Efekti na blagostanje, nast.
Dolazi do redistribucije dohotka od proizvođača ka potrošačima
Smanjuju se državni prihodi od carine nakon integracije s EU za c i e
Neto efekt =a+b+c+d-a-c-e=b+d-e
Efekt stvaranja trgovine povećava blagostanje male zemlje nakon integracije s carinskom unijom (EU) za iznos b+d zbog specijalizacije prema komparativnim prednostima

60. Efekti na blagostanje Efekt skretanja trgovine
Cijena raste s Pw na PEU kao rezultat skretanja trgovine
Raste proizvodnja, pada potrošnja, pada uvoz
Negativan efekt skretanja trgovine nastaje kao posljedica skretanja uvoza iz zemlje s nižom cijenom (PW) u zemlju s višom cijenom (PEU) – površina e
Rezultat je preferencijalnog tretmana robe iz zemlje članice CU

61. Neto efekt na blagostanje zemlje
Neto efekt=efekt stvaranja + efekt skretanja trgovine
Neto efekt = b+d-e

62. Efekt stvaranja i skretanja trgovine kod carinske unije
P: Što bi se dogodilo sa neto efektom na blagostanje kada bi carinsku uniju činile sve zemlje svijeta?
O: Neto efekt bi bio isključivo pozitivan jer bi izostao efekt skretanja trgovine

63. Dinamička analiza Najveća korist od kreiranja carinske unije
Povećana konkurencija
Djelovanje ekonomije obujma
Stimuliranje investicija
Racionalnije korištenje proizvodnih inputa

64. Carinska unija u odnosu na zonu slobodne trgovine
FTA – usporedivo s CU, bez zajedničke carine prema trećim zemljama
Mogućnost prevara
Roba iz RoW za tuzemstvo – ulaze kroz partnera ako ima nisku carinu – otklanjanje trgovine ( ‘trade deflection’)
Pravila podrijetla određuju gdje je proizvedeno
Poteškoće: provedba, prikriveni protekcionizam
Većina preferencijalnih sporazuma u svijetu: FTAs
CU zahtijeva političku integraciju
Dogovor o razini CET i kako je promijeniti

65. Primjer NAFTA-e 1993. osnivanje NAFTA-e
Hufbauer (2005) – NAFTA nije imala učinak skretanja trgovine za SAD

66. Pitanja?
3/13/2017