1. Agencija za zaštitu okoliša, Trg maršala Tita 8, Zagreb, Hrvatska
Gospodarenje komunalnim otpadom s naglaskom na otpad iz hrane u Republici Hrvatskoj
Prof. dr. sc. Neven Voća
Agencija za zaštitu okoliša, Trg maršala Tita 8, Zagreb, Hrvatska

2. Agencija za zaštitu okoliša
Nezavisna javna ustanova osnovana odlukom Vlade Republike Hrvatske u lipnju 2002.g. za prikupljanje, objedinjavanje i obradu podataka o okolišu Republike Hrvatske te izvješćivanje o stanju okoliša.

3. Agencija za zaštitu okoliša
vođenje 67 različitih baza podataka o okolišu organiziranih u 45 informacijskih sustava i 11 tematskih podsustava,
Primjeri:
Informacijski sustav zaštite zraka:
Baza: Kvaliteta zraka u RH;
Baza: Kvaliteta goriva na benzinskim postajama i terminalima;
Informacijski sustav mora:
Baza: Kakvoća mora za kupanje,
Baza: Podaci i pokazatelji stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva.
Informacijski sustav tematskog područja pedosfera i litosfera:
Baza: Pokrov i namjena korištenja zemljišta CORINE Land Cover
Baza: HR slojevi

4. Informacijski sustav gospodarenja otpadom
Baze podataka, evidencije
Registar dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom (on-line),
Registar onečišćavanja okoliša ROO / otpad - podaci o proizvedenim, sakupljenim i obrađenim količinama otpada, po vrstama otpada – prijava podataka on-line,
Prekogranični promet otpadom,
Planovi gospodarenja otpadom proizvođača,
Katastar odlagališta,
Posebne kategorije otpada (otpadna vozila, elektronički otpad , otpadna ulja..),
Laboratoriji za analizu otpada…..

5. Registar onečišćavanja okoliša
Podaci OPSEŽNIJI I KVALITETNIJI
(Nisu dostavljeni podaci: – 56 općina, – 13 općina,
a – 7 općina)
Hrvatski nacionalni registar onečišćivanja okoliša.

6. Odlagališta u RH
303 službena odlagališta komunalnog otpada (zatvaranje do godine),
krajem godine završena je sanacija 118 odlagališta, u tijeku je sanacija 47 lokacija, a u pripremi sanacije je 138 lokacija odlagališta.

7. Neslužbena (divlja) odlagališta u RH
od procijenjenih divljih/neslužbenih odlagališta, FZOEU je do kraja zaključio ugovore za sufinanciranjem sanacije za njih 1.007,
sufinanciranjem od strane FZOEU je do kraja sanirano ukupno 750 lokacija divljih/neslužbenih odlagališta, uglavnom metodom uklanjanja,
CILJ: do kraja – zatvoriti sva odlagališta koja ne zadovoljavaju standarde propisane Direktivom o odlaganju – predviđeni penali za neizvršavanje obaveze!

8. Obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem otpada u 2012
Obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem otpada u godini iznosi 96% - kvantitativni cilj za premašen još godine.

9. Komunalni otpad
Zakonom o održivom gospodarenju otpada (NN 94/13) se komunalni otpad definira kao otpad iz kućanstva te otpad iz proizvodne ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima sličan otpadu iz kućanstva.
Neprimjereno postupanje s komunalnim otpadom značajno ugrožava ljudsko zdravlje i sigurnost ekosustava te predstavlja gubitak resursa poput materijala ili energije.

10. Komunalni otpad Udio u ukupnom otpadu: 10 -14%,
Složeni sastav – uključuje i otpad iz hrane,
Mnogobrojnost proizvođača,
Stupanj urbanizacije, životni standard, potrošačke navike.

11. Komunalni otpad - odlaganje na odlagališta,
bez prethodne obrade
UKUPNO  PROIZVEDENO KOMUNALNOG OTPADA U RH
2011. godina t
2012. godina t

12. Količine komunalnog otpada upućenog na oporabu u razdoblju od 2010
Količine komunalnog otpada upućenog na oporabu u razdoblju od do godine, RH

13. 1.287.927 tona miješanog komunalnog otpada se proizvodi u RH.
Približno četvrtinu udjela čini otpad iz hrane.
Odložen na odlagališta bez ikakve daljnje oporabe.

14. Količine komunalnog otpada u RH

15. Količine komunalnog otpada u RH po stanovniku
390 kg/stanovnik – znatno manje nego prosjek EU.

16. Količine komunalnog otpada u Europi
EU godina kg/stanovnik/godina
najviše Danska, Luxemburg, Švicarska: 2,3 kg/stanovnik/dnevno -> 840 kg/godina
budućnosti: 1 % BDP -> 0,69 % više otpada
Svjetsko tržište: od skupljanja kroz recikliranje oko $400 milijardi

17. Ciljevi  
Prema Tematskoj strategiji o sprečavanju nastanka i recikliranju otpada (2005) dugoročni cilj za EU je postati “društvo koje reciklira”, što zahtjeva izbjegavanje nastajanja otpada i korištenja otpada kao resursa.
Okvirna direktiva o otpadu 2008/98/EC postavlja sljedeće ciljeve:
odvojeno sakupljanje papira,metala, plastike i stakla do 2015.godine
najmanje 50% papira, plastike, metala i stakla iz kućanstava i sličnog porijekla, pripremljeno za ponovnu uporabu ili reciklirano do 2020.
najmanje 70% neopasnog građevinskog otpada ponovno uporabljeno, reciklirano ili materijalno oporabljeno, do 2020.
Godišnja provjera napretka (mogući penali),
Dostava godišnjih izvješća o napretku + podaci u Eurostat – odgovoran AZO.

18. Biorazgradljivi otpad je svaki otpad ili dio otpada koji podliježe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji.
Biootpad je biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. Porijeklom može biti komunalni, ali i proizvodni otpad.
Biootpad ne uključuje: otpad iz poljoprivrede i šumarstva, gnojivo, muljeve iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, tekstil od prirodnih vlakana, papir, karton, drvo, te nusproizvode iz proizvodnje prehrambenih proizvoda koji neće postati otpadom.

19. Biorazgradivi otpad 2011. – 2012. godina
U proizvedeno tona biorazgradivog otpada
92% odloženo na odlagališta (oko t)
t zaprimile kompostane
15% općina/gradova odvojeno skuplja biootpad!
U proizvedeno tona biorazgradivog otpada
83% odloženo na odlagališta ( t)
~ t zaprimile kompostane
16% općina/gradova odvojeno skuplja biootpad!

20. Direktiva o odlaganju 1999/31/EC/ Landfill of Waste Directive
PRATI SE: BIORAZGRADLJIVI KOMUNALNI OTPAD
Do 2013 / 2016 / 2020 – ostvariti ciljeve smanjenja odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada na odlagališta

21. Projekcije - komunalni i biorazgradivi otpad – RH
Biorazgradivi otpad - ne ostvaruje se smanjenje količina biorazgradivog komunalnog otpada odloženog na odlagalištima

22. Odloženi biorazgradivi otpad u zemljama EU

23. Količine biootpada u 2012. godini u RH
Biootpad izdvojen na mjestu nastanka iznosio je tona;
Najveći udio izdvojenog biootpada čini biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova;
Svega tona odnosilo se na otpadna jestiva ulja i biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina;
Količina materijala neprikladnih za potrošnju ili preradu iznosila je tona.

24. Postotak recikliranja biootpada iz komunalnog otpada u 32 europske zemlje

25. Otpad od hrane
Količina otpada od hrane koja završi na odlagalištima otpada kao dio miješanog komunalnog otpada iznosi oko tona.
Odvajanje otpada od hrane na mjestu nastanka još uvijek zanemarivo i proizvodnom sektoru i kućanstvima.
Uglavnom se bilježi odvajanje otpadnih jestivih ulja i masti (proizvodnja biodizelskoga goriva).
Otpad od hrane uglavnom završava u miješanom komunalnom otpadu.
U svrhu praćenja ostvarenja navedenih ciljeva Europska komisija sufinancirala je provedbu projekta Data collection on food waste statistics (uključuje gotovo sve zemlje članice EU uključujući i Hrvatsku - nositelj AZO)

26. Otpad od hrane
Smanjenje nastanka otpada od hrane zauzima značajno mjesto u programima europskih institucija.
Dokumentom Europske komisije The Roadmap to a Resource Efficient Europe propisan cilj prema kojem se do godine odlaganje otpada od hrane na razini EU treba smanjiti za polovicu;
Trenutno EK razmatra uvođenje indikativnog cilja sprječavanja nastanka otpada od hrane od 30%;
Okvirnom direktivom o otpadu propisane su obveze odvojenog sakupljanja biootpada u svrhu kompostiranja, anaerobne fermentacije ili energetske oporabe, te korištenje ekološki sigurnih materijala proizvedenih od biootpada.

27. Zbrinjavanje biootpada i otpada iz hrane
Nedovoljan broj kompostana!
Premalo edukacije stanovništva o kompostiranju kod kuće!

28. Ostatak (otpad) iz poljoprivredne industrije
U Hrvatskoj još uvijek velik dio poljoprivrednih tvrtki odlažu veliku količinu otpada svoje proizvodnje na odlagališta, bez njihovog daljnjeg (energetskog) iskorištenja.

29. Ostatak (otpad) iz prehrambene industrije
U sektoru prerađivačke industrije (prehrambena industrija, proizvodnja pića) izdvajanje otpada od hrane i upućivanje na postupke zbrinjavanja zastupljeno je u nedovoljnoj mjeri.
Otpad iz turističko – ugostiteljskih djelatnosti i kućanstava uglavnom završava u miješanom komunalnom otpadu i odlaže na odlaglištima otada.

30. Ostatak (otpad) iz prehrambene industrije
U turističko – ugostiteljskim djelatnostima uglavnom se bilježi odvajanje otpadnih jestivih ulja i masti (proizvodnja biodizelskoga goriva).
Odbačeno otpadno ulje uzrokuje mnoge, prije svega ekološke i ekonomske probleme.
Potencijalna količina otpadnog jestivog ulja se za Hrvatsku procjenjuje na oko 1 litra po stanovniku godišnje, što predstavlja potencijal od oko 4,5 milijuna litara.
Osim što može poslužiti kao sirovina za proizvodnju biodizela, prednosti prikupljanja otpadnog jestivog ulja su i smanjenje troškova prečišćavanja otpadnih voda.

31. Otpadno jestivo ulje
Da bi se organiziralo kvalitetno prikupljanje otpadnog jestivog ulja potrebno je:
uspostaviti strateško partnerstvo s domaćim proizvođačem biodizela (Virovitica – postrojenje za preradu otpadnog jestivog ulja u biodizel),
organizirati sakupljanje otpadnog ulja od poslovnih subjekata i kućanstava (primjerice proširenjem djelatnosti postojećih komunalnih poduzeća ili dodjelom koncesija na razini gradova ili županija),
otpadno ulje od kućanstava bi se trebalo sakupljati u posudama od 1 do 3 litre, koje se nakon punjenja dostavljaju u sabirna mjesta,
informirati javnost o važnosti zbrinjavanja otpadnog jestivog ulja.

32. Otpadno jestivo ulje u biodizel
1994. Godina ECODRIVE-projekt sa gradskom upravom Graza
Proizvodnja:
BDI-tvornica s t/god. kapacitetom
SEEG - poljoprivredni kooperant
lokalna energetska neovisnost(+ bioplinsko postrojenje +izgaranje drvene sječke)
Korisnici:
Javni autobusi u Grazu (140 autobusa, B100)
Kamioni McDonalds Austrije
Javne benzinske postaje
Skupljanje:
Spremnici za kućanstva
Kontejneri za restorane
McDonalds Austrija (~170 restorana) .
Otpadno jestivo ulje
Biodizel 32

33. Bioplin iz organskog otpada za proizvodnju
Energija iz otpada
Primarna selekcija:
ušteda energenata
Termička obrada:
električna i
toplinska energija
Bioplin iz organskog otpada za proizvodnju
električne i
toplinske energija
Odlagališni plin:
električna i
toplinska energija

34. Pročišćeni bioplin - promet
Postojeća proizvodnja bioplina u sustavima poljoprivredne proizvodnje RH
Kogeneracijsko postrojenje
Bioplinsko
postrojenje
Bioplin
Stajski gnoj
Pročišćeni bioplin - promet
Bioplin nastaje anaerobnom fermentacijom organske tvari u hermetički zatvorenom fermentoru pod utjecajem anaerobnih bakterija koje su kao mikroorganizmi prisutne u tvarima i odgovorne za proces razgradnje
Fermentirani ostatak
Zelena masa

35. Do godine očekuje se porast udjela biorazgradljivog otpada iz hrane u bioplinskim postrojenjima na 11% ukupnog udjela

36. TRENUTNO RASPOLOŽIVI KAPACITETI ZA OPORABU OTPADA IZ HRANE U RH:
Kompostiranje – t/god – trenutno aktivne kompostane
Bioplinska postrojenja – t/god (9 postrojenja koja trenutno rade na stajski gnoj i kukuruznu silažu)
Energetska oporaba – t/god
Procjenjuje se da godišnje u miješanom komunalnom otpadu završi oko tona otpada od hrane !

37. Mehaničko-biološka obrada otpada
Mogućnost korištenja bioplina u energetskoj oporabi otpada
Mehaničko-biološka obrada otpada
Cementara
Odvajanje otpada
RDF
Fermentirani ostatak
Kompostiranje
Ostatak poljoprivredne proizvodnje
Bioplin

38. Korištenje bioplina u zbrinjavanju biorazgradljivog otpada

39. Za ostvarivanje zadanih ciljeva za gospodarenje otpadom potrebno je:
uspostaviti cjeloviti sustava gospodarenja otpadom;
smanjivanjiti količina proizvedenog komunalnog otpada;
analizirati sastav miješanog komunalnog otpada (udio biorazgradivog)
smanjivati količinu biorazgradivog komunalnog otpada koji se upućuje na odlaganje;
pažljivo voditi i prijavljivati podatke;
uvesti energetsko iskorištavanje biorazgradljivog otpada za proizvodnju energije;

40. sanirati i zatvoriti postojeća odlagališta;
sanirati "crne točke" - lokacije u okolišu visoko opterećenih otpadom (primjer: jama Sovjak);
uspostaviti regionalne i županijske centre za gospodarenje otpadom, s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja. 40

41. Centri za gospodarenje otpadom u RH
Marinšćina – Primorsko-goranska županija
Kaštijun – Istarska županija
Bikarac – Šibensko-kninska županija
Piškornica – sjeverozapadna Hrvatska: Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Međimurska županija
Biljane donje – Zadarska županija
Lučino razdolje – Dubrovačko-neretvanska županija
Lečevica – Splitsko-dalmatinska županija
Babina gora – Karlovačka županija

42. Centri za gospodarenje otpadom u RH
NIMBY efekt ("Not In My Back Yard" – ne u mom dvorištu) naziv je za efekt koji se javlja kad su ljudi svjesni da je nešto potrebno, ali se zbog nedostatka informacija boje i odbijaju da to bude u njihovom dvorištu.

43. Energetski potencijal ili …..?

44. Edukacija ima ključnu ulogu u pogledu sprječavanja
nastanka otpada od hrane
Usmjeravati edukaciju:
na ciljane sektore djelatnosti poput ugostiteljskih, obrazovnih i sl. za koje se pretpostavlja da su uz kućanstva jedni od najvećih proizvođača otpada od hrane.
na dizajnere ambalaže za pakiranje hrane u smislu osiguravanja maksimalnog korištenja sadržaja, te očuvanja hrane.
na kućanstva u smislu što kvalitetnijeg odvajanja miješanog komunalnog otpada.

45. Zaključak
Ne ostvaruje se potrebno smanjenje količina biorazgradljivog komunalnog otpada koje završavaju na odlagalištima,
Najveće količine se bez prethodne obrade odlažu,
Potrebno uvođenje energetske oporabe biorazgradljivog otpada (bioplin),
Daljnja ulaganja u infrastrukturu, provođenje usvojenih propisa, edukacija stanovništva.

46. Zaključak
Potrebno je poštivanje samo nekih od odredbi propisanih Zakonom o održivom gospodarenju otpadom poput:
ograničenja za odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada u kojem otpad od hrane također čini značajan udio,
obveze odvojenog sakupljanja biootpada u svrhu kompostiranja, anaerobne fermentacije ili energetske oporabe,
red prvenstva gospodarenja otpadom pri čemu je prednost prije svega dana sprječavanju nastanka otpada,
svakako bi trebalo unaprijediti dosadašnji sustav gospodarenja otpadom od hrane, te smanjiti nastajanje istog.

47. www.azo.hr info@azo.hr INFORMACIJE
Podaci, izvješća, informacije dostupni putem
(baze, izvješća, pregledi podataka)
zahtjeva za pristup informacijama
Info-centar Agencije
Trg maršala Tita 8

48. HVALA NA PAŽNJI!