1. Kako male zemlje na zapadnom Balkanu mogu da nastave da ostvaruju ekonomski rast?
Sanjay Kathuria
Glavni ekonomist
Region Evrope i srednje Azije, Svjetska banka
juli godine

2. Pregled prezentacije Imperativ rasta vođenog izvozom
Međutim, i izvoz i rast zahtijevaju znanje i vještine
Zbog toga su direktne strane investicije važne – kao i vještine
Šta će privući direktne strane investicije?
Poruke
Regionalna integracija
Ponovno određivanje stepena prioriteta određenih elemenata investicijske klime u zemlji
Work Visas- can help firms to acquire labor from a much larger pool of manpower; it is easier and cheaper to plan education also. This is important because it is part of the overall story of lack of integration between the small countries of the Western Balkans. That is an important part of their economic future.
One could be even more pointed and ask- why do the CEFTA countries not function as an integrated economic space?
Simple messages being put forth, but very powerful implications for long-term growth
We know skills are important- but this report presents additional reasons for this (export patterns, wages)
FDI- but even to absorb FDI, need skills

3. Izabrani indikatori za zapadni Balkan
Albanija
BiH
Hrvatska
BJRM
Crna Gora
Srbija
Broj stanovnika (u milionima)
3.2
3.8
4.5
2.1
0.6
7.5
Stopa siromaštva (u %, godine)
25.4
17.8
4.0
22.0
10.4
9.4
BDP (u milijardama USD po tekućem kursu)
9.1
12.9
42.6
6.2
2.4
31.6
BDP per capita (u USD)
2.830
3.290
9.580
3.050
3.760
4.220
Serbia and Croatia dominant economies in the region
Serbia growth has outpaced average growth in the economies in the region recently

4. Rast u 2007. godini izgleda zdrav
Overall GDP growth is satisfactory, and improvements in Montenegro and FYRM in recent years

5. Međutim, rast nije jednako dobar kao u drugim regionima (prosjek za period 2000-2006.)
So, one issue is that region has grown, but others have done better

6. A postoje i bojazni vezane za održivost
Rast produktivnosti je teže postići
Erozija povoljnih trgovinskih aranžmana
Faktor Kine: zamka srednjeg nivoa dohotka
Deficiti tekućih računa (spoljnotrgovinski deficiti): pitanje stabilnosti, izvoz je ključan
Međutim, nivoi izvoza su daleko ispod potencijala i potreba
Need to increase and sustain growth, given poverty and EU aspirations. But concerns on sustainability:
Trade Preferences erosion: (Bulgaria, Romania, multilateral liberalization)
Stability concerns on CADs, even if these are at least partly related to increasing confidence and capital inflows. Onus is on exports to preserve macro stability.
Exports- low exports mean that the classic small country story not been played out, and hints at problems of competitiveness, which is not an easy fix, and hence raises sustainability concerns
Explore some of these issues in more detail
External deficits:
In 2007, CAD varied from 3-12% of GDP in W. Balkans (FYRM, Serbia at extremes)
Low and falling fiscal deficits
But rising current account deficits
Rising capital inflows: reflect increasing investment rates and investor confidence
Thus, exports important for sustainability
With low fiscal, and the managed or fixed currency arrangements, structural reforms become critical
Currency arrangements put onus for export growth on structural reforms, prody.
Thus, exports key to macro sustainability

7. Izvoz je takođe od ključne važnosti za rast
Male zemlje moraju da više trguju, ali imaju i veće koristi od trgovanja
U stvari, rast mora biti vođen izvozom
Integracija u EU zahtijeva povećan stepen izvoza
Prema tome, izvoz je od ključne važnosti i za makroekonomsku stabilnost i za rast
Međutim, izvozni rezultati su u velikoj većini slučajeva razočaravajući...

8. Razočaravajući izvozni rezultati
Slabi izvozni rezultati
Izvoz baziran na niskom nivou znanja i vještina
Međutim, nivo plata nije u skladu sa takvim modelima izvoza
Uz to, ne predstavlja važan dio lanaca snabdijevanja koje vode proizvođači
Prema tome, postoje bojazni vezane za održivost izvoza

9. Slabi izvozni rezultati
BCR u odnosu na Balkan: Izvoz/BDP
0.0
5.0
10.0
15.0
20.0
25.0
30.0
35.0
40.0
45.0
50.0 1 2
serija 1

10. Izvoz izražen kao procenat BDP-a
Many ways to document poor export performance:
Merchandise trade deficit varies from 17 % (SaM) to 49 % of GDP (BiH)
Services strong, but overall exports are low in % GDP
Per capita exports of goods and services very low indeed: US$ per capita exports from 584 (Albania) to 1236 (FYRM); Croatia 4206; Slovakia 5940; Turkey (much bigger) 1368 (all figures 2005)
Under-trading relative to potential
Exports of goods and non-factor services /GDP in 2005: Variation from 22% for alb to 61% bulgaria
Next slides focus on export patterns

11. Modeli izvoza: nizak stepen vještina, visoke plate
Wage data has a lot of noise. World Bank data is probably good for comparing those skills
China in 1 yr alone increased garment export share in EU 27 from 28 in 2004 to 36% in 2005
Wages are gross official wages in euros. Wages appear out of line with Skill Intensity of exports (2005)
Slovakia very strong in high CI and SI (capital intensive and skill-intensive)
Low wage segment : Competition for W. Balkans because Bulgaria strong, because of better investment climate overall; and China, India, Bangladesh
China growing very strongly in garments, for example

12. Plate predstavljaju razlog za zabrinutost
Možda ne izgledaju visoke u prosjeku u odnosu na većinu zemalja EU8 i Evrope
BiH ima više plate; Albanija ima niske; podaci za ostale zemlje variraju u zavisnosti od izvora
Čak i u Albaniji i Bugarskoj plate su visoke u odnosu na plate u Kini, Indiji i Bangladešu (pa je zato izvoz ugrožen)
Smanjivanje poreskog dijela radi povećavanja stepena konkurentnosti izvoza može da pomogne (BJRM počinje)
Međutim, u srednjoročnom periodu, jedini način za izlazak iz te situacije je unapređivanje produktivnosti

13. Stepen učešća u mrežama proizvođača je nizak
Promjene u toku perioda od do godine (procenat proizvoda koji su izvezeni u obliku dijelova i komponenti):
Jugoistočna Evropa -- 6% do 11%
EU % do 19%
Slovačka -- 13% do 21%
Sa izuzetkom Rumunije i Hrvatske (u mnogo manjoj mjeri), jugoistočna Evropa nije dio dinamičkog lanca proizvodnje i snabdijevanja
Producer networks are faster-growing segment of world trade, and very closely linked with FDI

14. Direktne strane investicije su važne za izvoz i rast
Ukupni nivo direktnih stranih investicija per capita je veoma nizak: Albanija 603, BiH 676, Srbija 1119, dok se ističe Hrvatska sa 4577 aura per capita. U zemljama EU8 nivo je barem 3-4 puta viši.
Direktne strane investicije su od ključne važnosti za tehnologiju i izvoz
Međutim, zahtijevaju domaća znanja i vještine i motivaciju za apsorbovanje tehnologije
FDI explains export performance to a large extent and also performance in producer-driven supply chains

15. Međutim, šta se može uraditi u vezi sa direktnim stranim investicijama?
Zemlje su male.
Zašto ne investirati u Slovačku i Hrvatsku, Rumuniju i Bugarsku?
Ukupni nivo direktnih stranih investicija (2005. godine)
Zapadni Balkan (osim Hrvatske, 17 miliona stanovnika) 11 milijardi USD
Hrvatska (4,5 miliona stanovnika) 12,5 milijardi USD
Slovačka (5,4 miliona stanovnika) 15,3 milijardi USD
FDI is attracted by many factors, but crucial ones are a large domestic market, competitive human resources, and adequate infrastructure (and critical elements within that).

16. Kontekst programa politika
Male zemlje
Nisu iskorištene prilike koje donosi otvorenost i rast vođen izvozom
Rezultati vezani za direktne strane investicije: ukupni nivo i modeli
U formiranju vještina postoje velika nepokrivena područja
Zemlje nisu dovoljno integrisane da bi funkcionisale kao jedno jedinstveno tržište
Prema tome, ukupna uspješnost izvoza nije iznenađujuća
Kako se izvući iz “zamke srednjeg nivoa dohotka”?
The first order of business therefore is to integrate the markets further to increase effective market size

17. Dublja integracija u jugoistočnoj Evropi – roba i usluge
Smanjivanje stepena segmentiranosti tržišta
Veliki korak naprijed: Sporazum CEFTA iz godine
Međutim, dugačak put je pred nama:
Smanjivanje prepreka na granicama;
Pravila o porijeklu u skladu sa sporazumom CEFTA;
Regionalna saradnja u sektoru usluga.
Stope EU MFN će dovesti do smanjivanja stepena skretanja trgovine
Koristi: više konkurencije u snabdijevanju robom i uslugama, viši stepen direktnih stranih investicija (jedinstveno tržište) i među-regionalni lanci snabdijevanja
Deep integration policies include customs clearance reqts., competition policy, FDI policy, sector-specific policies, barriers to trade in services, etc.)

18. Dublja integracija u jugoistočnoj Evropi – radna snaga
Zahtijevaće sporazum o kretanju kvalifikovane radne snage
Može se za početak izvršiti bilateralno
Međusobno priznavanje profesionalnih kvalifikacija i obrazovnih institucija
Aranžmani za privremeni rad
Programi za povratak emigranata mogu pomoći pri formiranju vještina
Saradnja u obrazovanju - socijalizacija
Education-eg expensive tertiary education, cheaper to share facilties; UWI model.
Question: can Bulgaria and Romania join this? (since they do not have access to EU labor market yet)
But moving towards single economic space will not be enough to attract FDI– else all large middle income countries should see a lot of FDI

19. Formiranje ljudskog kapitala predstavlja centralni dio ekonomske strategije
Rješenje za relativno visoke plate:
Unapređenje produktivnosti
Smanjivanje poreskog opterećenja vezanog za rad
Ljudski kapital zahtijeva velike promjene u pravom smjeru u regionu: odlaganje pri formiranju; slabi ishodi obrazovanja; omogućavanje prelaska na izvoz koji u većoj mjeri intenzivno koristi vještine i privlačenje direktnih stranih investicija; ograničenje vještina u rezultatima istraživanja BEEPS godine
Wages and export patterns- seen earlier
High remittances: reservation wages
Cannot attract investment geared to exploiting low-wage based exports.
Remittances in several countries are very high, such as Albania, MK, BiH
BEEPS- skills constraints rising with privatization. More dynamic firms felt skills more of a constraint.

20. Cijena poziva preko Skype sistema (u eurocentima)
2008 data.. Shows that call rates are down, but still very high, esp. to call mobile phones, which are the growing force in small countries, especially.

21. Telekomunikacije: Visoki troškovi demotivišu integraciju i smanjuju potencijalne koristi
Studija 18 zemlja regiona ECA (2007. godine): u okviru infrastrukture, najveći doprinos produktivnosti dolazi iz boljeg kvaliteta telekoma
Primjena telekoma je univerzalna
Potencijalne koristi bolje konektivnosti i smanjenih troškova su veoma visoke: uključujući dublju integraciju i lance snabdijevanja unutar regiona SEE; omogućavanje manjih firmama da prevaziđu ograničenja koja nameće veličina; te za opštu produktivnost
ICT- enabled services, IT in all firms (productivity enhancement effect)

22. Energetika: može biti obavezujuće ograničenje za rast
Širom svijeta, nedostatak električne energije može predstavljati ograničenje za rast koje se teško prevazilazi: Indija, Bangladeš
Električna energija ne predstavlja veliki problem prema nalazima ankete BEEPS iz godine, osim u Albaniji (problem za 57% firmi).
BJR Makedonija sada prolazi kroz procese prilagođavanja
Rješavanje regionalnih nedostataka električne energije unaprijed, prije nego što se pojave: regionalno tržište predstavlja optimalno rješenje i pomoći će pri smanjivanju neujednačenosti u snabdijevanju, kao i potražnji
Business abhors unpredictability in critical inputs
Albania lost upto 1 percent of GDP in FYRM also faced with problem last year
Reduction in volatility will help both producer and consumer of energy

23. Sažetak: Politike za privlačenje direktnih stranih investicija, povećavanje obima izvoza i pozicioniranje za budući rast
Direktne strane investicije: veličina domaćeg tržišta, ljudski resursi, te elementi infrastrukture
Nekim oblastima se ne poklanja odgovarajuća pažnja u sklopu politika
Dublja integracija i smanjivanje prepreka u toj oblasti
Formiranje ljudskog kapital; obrazovanje, povratak emigranata, regionalno tržište za kvalifikovanu radnu snagu (i smanjivanje poreskog opterećenja)
Energetika: regionalno tržište
Telekomi: konkurencija, regulatorni kapaciteti
In many areas, incl. telecom, private sector will do the investment, but effective deregulation needed
Deeper integration also within the three areas proposed above.
This is agenda emerging. These are broad contours emerging from the regional work, has to be complemented by in-depth country work. Not gone into how-to in these areas. And this list does not mean that traditional areas are not important, such as business climate, efficiency in government spending, improving macro stability, enhancing rule of law.

24. Program za borbu protiv siromaštva
Veza između rast i siromaštva: demonstrirana širom svijeta. Smanjivanje siromaštva u regionu zahtijeva kontinualan ekonomski rast.
Imajući u vidu veoma velike procente siromašnih koji imaju zaposlenje u zemljama Balkana (npr. 61% siromašnih u Albaniji, 46% u BJRM), produktivnost radnih mjesta je od ključne važnosti
Program za formiranje ljudskog kapitala ovdje je dat okvirno: ključni uslov za zadržavanje postignutih nivoa izvoza i rasta

25. Promjene državnih / regionalnih politika
Razmatranje prioriteta politika neophodno je na nivou pojedinih zemalja, praćeno akcijama
Dublja integracija, za robe i usluge na regionalnom nivou
Iste poruke u drugim zemljama regiona, uključujući u vezi sa regionalnom integracijom
Regionalna integracija zahtijeva koordinirane aktivnosti zemalja i liderstvo u CEFTA-i, na primjer

26. Preporuke iz izvještaja i BiH
Nivo izvoza u BiH je niži od prosjeka za region, a trgovinski disbalansi su veoma visoki
Sporazumi SAA i CEFTA predstavljaju prilike za rast obima izvoza, ali su za potpuno iskorištavanje novih prilika i mogućnosti neophodne strukturne reforme i reforme poslovnog okruženja:

27. Reformski prioriteti za BiH, kako bi podstakla rast obima izvoza
Jačanje konkurentnosti radne snage:
Smanjivanje doprinosa za socijalno osiguranje (FBiH posebno), zamrzavanje rasta plata u javnog sektoru, investiranje u ljudski kapital (unapređivanje efikasnosti potrošnje na obrazovanje)
Smanjivanje regulatornog opterećenja za poslovanje:
Omogućavanje pokretanja i prekidanja poslovanja, smanjivanje troškova poštivanja regulatornog okvira
Restruktuiranje javne potrošnje i povećavanje stepena njene efikasnosti:
Povećavanje nivoa i efikasnosti javnih investicija, povećavanje stepena efikasnosti potrošnje n obrazovanje, bolje usmjeravanje socijalne pomoći