Download presentation
Presentation is loading. Please wait.
1
Strateški menadžment Prof. dr. sc. Pero Lučin
Stručni skup za ravnatelje osnovnih škola Primošten, 22. do 25. travnja 2008.
2
1 Što nas čeka?
3
Sadržaj Što je to strateški menadžment? Zašto nam to treba?
2 Sadržaj Što je to strateški menadžment? Zašto nam to treba? Kako obrazovni sustav treba odgovoriti na promjene? Promjene modela upravljanja u školi i u državi Kako odgovoriti na potrebe pojedinca i društva? Kako to treba izgledati? Strategija Sveučilišta u Rijeci
4
Trljanje štapova? Koja glupa ideja!
3 Što je to strateški menadžment? Trljanje štapova? Koja glupa ideja!
5
Mala priča o Svima, Nekom, Bilo kom i Nikom
4 Mala priča o Svima, Nekom, Bilo kom i Nikom Imali smo važan posao za obaviti i Svi su bili sigurni da će ga Netko obaviti. Bilo tko ga je mogao obaviti, ali Nitko nije. Netko se naljutio zbog toga jer je to posao Svih. Svi su mislili da Bilo tko to može obaviti, ali Nitko nije uočio da Svi to neće obaviti. Završilo je tako da su svi krivili Nekoga kad Nitko nije učinio ono što je Bilo tko mogao učiniti.
6
Što je strateški menadžment?
5 Što je strateški menadžment? Strateški menadžment je znanost i umjetnost formuliranja, implementacije i procjene funkcionalnih odluka koje će omogućiti organizaciji ispunjavanje postavljenih ciljeva i zadataka. Gdje organizacija ide? Gdje će biti nakon godina? Kako ostvariti ciljeve? Kako znati da su ciljevi ostvareni? Proces utvrđivanja ciljeva i zadataka + razvijanje politika i planova za postizanje ciljeva i zadataka alociranje resursa za implementaciju politika i planova
7
Struktura nacionalnih i institucijskih politika
6 Administrativni kapacitet Strategija Resursi (proračun) Politika Akcijski plan Kapaciteti Legislativni okvir + Ljudski kapital Fizički kapaciteti Oprema/infrastruktura Financijska sredstva ne samo postignuća kroz formalno obrazovanje i talent, već i vještine, znanje i iskustvo (know-how), “prešutno znanje” ("tacit knowledge“), iskustveno znanje društveni kapital
8
Pravila implementacije
7 “Filozofije” u procesu donošenja odluka Filozofija procesa donošenja odluka Kontekst i primarna pozornost Pravila implementacije Usmjerenost Širina Politička Percepcija drugih Diskretna Fokusirana Autokratska Osobna agenda Kontinuirana Menadžerska Kvaliteta programa Široka Kolegijalna “Korektnost” procesa
9
Elementi strateškog planiranja
8 Elementi strateškog planiranja Strateška analiza Analiza okruženja (Environmental Scan) Benchmarking, Ekspertne analize, Konzultiranje dionika Snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje (SWOT) Utvrđivanje i strateških pravaca Izjava o misiji Izjava o viziji Izjava o vrijednostima Utvrđivanje ciljeva i metoda za njihovo postizanje Planiranje (akcijski planovi) Zadaci, odgovornosti, vremenski plan Pisanje i komuniciranje planova Monitoring, evaluacija i prilagođavanje planova
10
(identificiranje željenih ishoda)
Upravljanje i strateško planiranje 9 Ciljevi (5-7) Zadaci (5-10) Indikatori (1-2) Definiranje misije (mission statement) Zadatak 1 Indikator 1 Instrumenti i kapaciteti Definiranje procesa i ishoda Zadatak 2 Indikator 2 Vizija (identificiranje željenih ishoda) Zadatak 3 Indikator 3 Zadatak 4 Indikator 4 SWOT i background analize Akcijski planovi Implementacija Tko? Kada? Kako? Evaluacija Odgovornosti
11
Osnovni elementi Definiranje misije Nije mjerljivo Mjerljivo Ciljevi
10 Osnovni elementi ŠIROKO Definiranje misije Nije mjerljivo Ciljevi Standardi Zadaci Mjerljivo USKO
12
SWOT VANJSKI UNUTARNJI Prijetnje (Threats) Slabosti (Weaknesses)
11 SWOT VANJSKI UNUTARNJI Prijetnje (Threats) Čimbenici izvan institucije koji mogu onemogućiti postizanje ciljeva. Slabosti (Weaknesses) Izostanak internih resursa potrebnih za postizanje ciljeva. Mogućnosti (Opportunities) Čimbenici izvan institucije koji pojačavaju sposobnost postizanja ciljeva. Snage (Strengths) Unutarnje karakteristike i resursi koji mogu pomoći u postizanju ciljeva.
13
SWOT Prijetnje (Threats) Slabosti (Weaknesses)
11 SWOT Prijetnje (Threats) Premalen odaziv izvrsnih studenata medicine na naše natječaje Ulazak u EU Opće znanstveno-tehnološko zaostajanje Hrvatske Nedovoljno ulaganje u znanost i nastavu Loša politika na razini fakulteta i države (Bolonjski proces) Loša politika fakulteta i ministarstva budući da se za izbor u viša zvanja više vrednuje kvantiteta umjesto kvalitete Nekonkurentnost prema kadrovima iz Europe Slabosti (Weaknesses) Nezadovoljstvo radnim okruženjem i nedostatak motivacije Nedostaje komunikacije i kritičnosti Loši međuljudski odnosi Nedovoljna educiranost nastavnog kadra za izvođenje nastave Razjedinjenost među istraživačkim grupama Nedostatak timskog rada Loša kadrovska politika i zapošljavanje ljudi nemedicinske struke Nerealno procjenjivanje djelatnika Slaba povezanost s klinikom Mogućnosti (Opportunities) Šira suradnja sa kvalitetnim vanjskim kadrom i veća suradnja s drugim zavodima i klinikama Znanstveno usavršavanje koje je moguće već unutar fakulteta tj. pojedinih istraživačkih grupa Financije koje nudi EU sa svojim pojedinim programima ili za obrazovanje ili za znanstveni rad (FP6, FP7 itd, zaklade) Strategija Sveučilišta (definiranost) + EU Snage (Strengths) Veliki broj ljudi sa visokim znanstveno-nastavnim kvalifikacijama i znanjem koje su ljudi stekli Mladi znanstvenici i nastavnici Kadar i opremljenost laboratorija (intelektualni potencijal) Kvalitetni projekti Spremnost i želja djelatnika za učenjem i usavršavanjem Volja za timskim radom
14
12 Zašto nam to treba?
15
Svijet se promijenio Infoteh Bioteh Nanoteh Globalno zatopljenje
13 Svijet se promijenio Infoteh Bioteh Nanoteh Globalno zatopljenje Nestajanje fosilnih goriva Društvena kohezija Politika Pravo na zdravlje Mentalni modeli
16
Internet – star svega jedno desetljeće
14 Internet – star svega jedno desetljeće Broj priključaka na Internet (milijuni) 1990 Internet dolazi na tržište 1992: www (izmišljen) Internet Systems Consortium, Inc.
17
15 1,093,529,692 korisnika u prosincu 2007. 3,499,295,014 do 2015.
18
Mobilni telefon – niti desetljeće
16 Mobilni telefon – niti desetljeće Broj korisnika (milijuni) Internet Systems Consortium, Inc.
19
Razvoj znanja – ušli smo u eksponencijalnu fazu
17 Razvoj znanja – ušli smo u eksponencijalnu fazu Izgradnja Poučavanje Društvo Znanje Novi koncepti učenja Pojedinac Vrijeme 1500 2000
20
Wikimedia – kolaborativno i brzo generiranje znanja
18 Wikimedia – kolaborativno i brzo generiranje znanja Zamisli svijet u kojem svaki čovjek može slobodno pristupiti cjelokupnom ljudskom znanju. Imagine a world in which every single human being can freely share in the sum of all knowledge. That's our commitment.
21
19 Svijet se promijenio Današnji učenik može očekivati zaposlenja (US Department of Labor) ….. do 38 godine Deset najtraženijih poslova nisu postojali u 2004. 2,7 milijardi upita se mjesečno uputi na Google ….. kome su ta pitanja bila upućena ranije? Količina tehničkih informacije se udvostruči svake dvije godine .... ... očekuje se da će se udvostručavati svaka 72 sata Treća generacija optičkih vlakana može prenijeti istodobno 150 milijuna telefonskih poziva u sekundi … CDa u sekundi
22
Mi pripremamo studente za poslove koji još ne postoje ...
20 Svijet se promijenio Tijekom proteklih 25 godina: “Snaga” kompjutera se povećala puta Cijena kompjuterske memorije se smanjila puta Cijena kompjuterskih diskova se smanjila 3,6 milijuna puta. Mi pripremamo studente za poslove koji još ne postoje ... Do će biti konstruiran superkompjuter “jači” od ljudskog mozga ... ... do će koštati 1000 EUR ... ... a do će biti “jači” od svih ljudskih mozgova zajedno. U sljedećih 13 godina: iPod ili sličan uređaj moći će spremiti: godinu dana video snimka (8.760 sati) do (5 godina od danas) svu komercijalnu glazbu ikad snimljenu do (8 godina od danas) sav sadržaj ikad stvoren (u svim medijima) do (13 godina). ... i za korištenje tehnologija koje još nisu izmišljene. © Pero Lučin
23
2012. Prvašić će imati 13 godina Maturant će imati 22 godine
21 2012. RFID/GPS će moći pratiti bilo što (i bilo koga) E-tinta, e-papir, fleksibilni i savitljivi mobilni telefoni i kompjuteri Pametna odjeća i pametni materijali Pametne boje za zidove 24/7 praćenje sastava krvi Bakterije u pasti za zube uništavaju plakove Većina stanova/kuća s bežičnim pristupom Komuniciranje s kompjuterom putem govora Nakit koji mijenja oblik, boju i strukturu Prijenosni prevoditelj Prvašić će imati 13 godina Maturant će imati 22 godine Diplomant će imati 28 godina Radio-frequency identification detector
24
2015. Prvašić će imati 16 godina Maturant će imati 25 godine
22 2015. Automobili s autopilotom Pametni i prilagodljivi materijali ¼ TV celebritija - sintetski Snovi pojačani s pomoću kompjutera GPS i nadzor nad motorom povezani – automatsko ograničavanje brzine Papirnati i metalni novac nestaje Osobno oporezivanje na mjestu kupnje Osobno računalo brzo kao mozak Nestaju monitori – zamjenjuju ih naočale Anti-tehnologijska supkultura Sintetski organi Prvašić će imati 16 godina Maturant će imati 25 godine Diplomant će imati 31 godinu
25
2025. Prvašić će imati 26 godina Maturant će imati 35 godina
23 2025. AI tehnologija imitira ljudsko razmišljanje Roboti čiste ulice Uređaji za kontrolu emocija Nano-solarne stanice u boji za zidove Holografska televizija (3D) AI učitelji postižu bolje rezultate od ljudskih Kompjuteri sami pišu software Sintetska bakterija DNA analiza za 1€ Pametni make-up Elektronskih ljubimaca više od prirodnih Životna dob iza 100 Prvašić će imati 26 godina Maturant će imati 35 godina Diplomant će imati 41 godinu
26
Pomak u dominaciji mentalnih modela
24 Pomak u dominaciji mentalnih modela Zapadnjačko razmišljanje Istočnjačko razmišljanje Odnosi Individualizam Diferencijacija Integracija
27
Nova evolucijska sila! Biće koje nadzire protok informacija 25
Wim Veen (2006) - Net Generation Learning - Delft University of Technology
28
Homo Zappiens Generacija za koju je učenje igra i zabava
26 Homo Zappiens Generacija za koju je učenje igra i zabava Ne mogu slušati i stalno su u pokretu Generacija koja: Igra igrice Grand Theft Auto, World of Warcraft, PS2, Xbox, LAN Parties Komunicira 24/7 SMS, MSN, chat rooms, mobile Integrira f2f i virtualne prijatelje Nikad ne čita upute Nije zainteresirana za tehnologiju Wim Veen (2006) - Net Generation Learning - Delft University of Technology
29
Oni su svjesni razvoja znanja!
27 Oni su svjesni razvoja znanja! “DOK ZAVRŠIMO DRUGI RAZRED SVE ŠTO SMO NAUČILI BITI ĆE ZASTARJELO”
30
Izloženost medijima Prosječna će osoba o 21. godine provesti:
28 Izloženost medijima Prosječna će osoba o 21. godine provesti: sati igrajući video igre ova sati pred TV sati na mobilnom telefonu manje sati čitajući Prensky, 2003.
31
Optimističan pogled? Stalna i sve veća informacijska povezanost
29 Optimističan pogled? Stalna i sve veća informacijska povezanost Stalan rast ekonomija koje su u nastajanju (Kina, Indija, Rusija, Brazil ..) Ubrzavanje globalizacije Brze demografske promjene Sve složenije i osjetljivije poslovno okruženje Sve kraće vrijeme za donošenje poslovnih odluka Sve manji prostor za profitabilnost Brze promjene industrije i tržišta Sve veći zahtjev javnosti za transparentnošću, boljim rukovođenjem i većom odgovornošću Eksplozija ekonomije na znanostima o životu Permanent, increasingly pervasive information connectivity The ascendancy of major emerging economies The accelerating pace of globalization Rapidly changing demographics An increasingly complex and fragile business environment Shorter time frames for decision making Shrinking windows of profitability Rapidly changing industry and market boundaries A growing public demand for more corporate transparency and better governance and accountability An explosion of the life sciences economy Karen Crennan, Paul F. Nunes and Marcia A. Halfin, Making the trend your friend Outlook 2006, No. 2 © Pero Lučin
32
30 Pesimističan pogled? “Nemoj me zvati pesimistom samo zato što mislim da je čamac napola prazan”
33
31 Globalno zatopljenje
34
World, OPEC, and Non-OPEC Oil Production
32 World, OPEC, and Non-OPEC Oil Production Figure 1. World, OPEC, and Non-OPEC Oil Production. (1) World oil production is forecast to peak in (2) The OPEC/non-OPEC crossover event occurs in (3) The OPEC nations' rate of oil production from 1985 to 1999 increased by 9.33 times that of the non-OPEC nations. Duncan, RC (2000). The Heuristic Oil Forecasting Method: User's Guide & Forecast #4. (Forecast #4). 30 p. © Pero Lučin
35
The Olduvai Theory: 1930-2030 33 © 2007-2008 Pero Lučin
The Olduvai theory has been called unthinkable, preposterous, absurd, dangerous, self-fulfilling, and self-defeating. However, as an inductive theory based on world energy and population data and on what I’ve seen during the past 30 years in some 50 nations on all continents except Antarctica. The theory is defined by the ratio of world energy production (use) and world population. The theory is easy. It states that the life expectancy of Industrial Civilization is from 1930 to 2030. The broad sweep of human history can be divided into three phases. The first, or pre-industrial phase was a very long period of equilibrium when simple tools and weak machines limited economic growth. The second, or industrial phase was a very short period of non-equilibrium that ignited with explosive force when powerful new machines temporarily lifted all limits to growth. The third, or de-industrial phase lies immediately ahead during which time the industrial economies will decline toward a new period of equilibrium, limited by the exhaustion of nonrenewable resources and continuing deterioration of the natural environment. Notes on Figure 4: 1930 => Industrial Civilization began when (ê) reached 30% of its peak value. 1979 => ê reached its peak value of boe/c. 1999 => The end of cheap oil. 2000 => Start of the "Jerusalem Jihad". 2006 => Predicted peak of world oil production (Figure 1). 2008 => The OPEC crossover event (Figure 1). 2012 => Permanent blackouts occur worldwide. 2030 => Industrial Civilization ends when ê falls to its 1930 value. Observe that there are three intervals of decline in the Olduvai schema: slope, slide and cliff — each steeper than the previous. The small cartoons stress that electricity is the essential end-use energy for Industrial Civilization. Figure 4 shows the complete Olduvai curve from 1930 to Historic data appears from 1930 to 1999 and hypothetical values from 2000 to These 100 years are labeled "Industrial Civilization." The curve and the events together constitute the "Olduvai schema." Observe that the overall curve has a pulse-like waveform — namely overshoot and collapse. Eight key energy events define the Olduvai schema. Eight Events: The 1st event in 1930 (see Note 1, Figure 4) marks the beginning of Industrial Civilization when ê reached 3.32 boe/c. This is the "leading 30% point", a standard way to define the duration of a pulse. The 2nd event in 1979 (Note 2) marks the all-time peak of world energy production per capita when ê reached boe/c. The 3rd event in 1999 (Note 3) marks the end of cheap oil. The 4th event on September 28, 2000 (Note 4) marks the eruption of violence in the Middle East — i.e. the "Jerusalem Jihad". Moreover, the "JJ" marks the end of the Olduvai "slope" wherein ê declined at 0.33 %/year from 1979 to 1999. Next in Figure 4 we come the future intervals in the Olduvai schema. The Olduvai "slide", the first of the future intervals, begins in 2000 with the escalating warfare in the Middle East. The 5th event in 2006 (Note 5) marks the all-time peak of world oil production (Figure 1, this paper). The 6th event in 2008 (Note 6) marks the OPEC crossover event when the 11 OPEC nations produce 51% of the world's oil and control nearly 100% of the world's oil exports. The year 2011 marks the end of the Olduvai slide, wherein ê declines at 0.67 %/year from 2000 to 2011. The "cliff" is the final interval in the Olduvai schema. It begins with the 7th event in 2012 (Note 7) when an epidemic of permanent blackouts spreads worldwide, i.e. first there are waves of brownouts and temporary blackouts, then finally the electric power networks themselves expire. The 8th event in 2030 (Note 8) marks the fall of world energy production (use) per capita to the 1930 level (Figure 4). This is the lagging 30% point when Industrial Civilization has become history. The average rate of decline of ê is 5.44 %/year from 2012 to 2030. "The hand writes, then moves on." Decreasing electric reliability is now. The power shortages in California and elsewhere are the product of the nation's long economic boom, the increasing use of energy-guzzling computer devices, population growth and a slowdown in new power-plant construction amid the deregulation of the utility market. As the shortages threaten to spread eastward over the next few years, more Americans may face a tradeoff they would rather not make in the long-running conflict between energy and the environment: whether to build more power plants or to contend with the economic headaches and inconveniences of inadequate power supplies. (Carlton, 2000) The electricity business has also run out of almost all-existing generating capacity, whether this capacity is a coal-fired plant, a nuclear plant or a dam. The electricity business has already responded to this shortage. Orders for a massive number of natural gas-fired plants have already been placed. But these new gas plants require an unbelievable amount of natural gas. This immediate need for so much incremental supply is simply not there. (Simmons, 2000) As we have emphasized, Industrial Civilization is beholden to electricity. Namely: In 1999, electricity supplied 42% (and counting) of the world's end-use energy versus 39% for oil (the leading fossil fuel). Yet the small difference of 3% obscures the real magnitude of the problem because it omits the quality of the different forms of end-use energy. With apologies to George Orwell and the 2nd Law of Thermodynamics — "All joules (J) of energy are equal. But some joules are more equal than others." Thus, if you just want to heat your coffee, then 1 J of oil energy works just as well as 1 J of electrical energy. However, if you want to power up your computer, then 1 J of electricity is worth 3 J of oil. Therefore, the ratio of the importance of electricity versus oil to Industrial Civilization is not 42:39, but more like 99:1. Similar ratios apply to electricity versus gas and electricity versus coal. Au Courant King Kilowatt! Question: Where will the Olduvai die-off occur? Response: Everywhere. But large cities, of course, will be the most dangerous places to reside when the electric grids die. There you have millions of people densely packed in high-rise buildings, surrounded by acres-and-acres of blacktop and concrete: no electricity, no work, and no food. Thus the urban areas will rapidly depopulate when the electric grids die. In fact we have already mapped out the danger zones. (e.g. See Living Earth, 1996.) Specifically: The big cities stand out brightly as yellow-orange dots on NASA's satellite mosaics (i.e. pictures) of the earth at night. These planetary lights blare out "Beware", "Warning", and "Danger". The likes of Los Angeles and New York, London and Paris, Bombay and Hong Kong are all unsustainable hot spots. Duncan, RC (2000). The Heuristic Oil Forecasting Method: User's Guide & Forecast #4. (Forecast #4). 30 p. © Pero Lučin
36
Svijet se promijenio – škole nisu
34 Svijet se promijenio – škole nisu 1883 1943 2003
37
Svijet se promijenio – politički proces nije
35 Svijet se promijenio – politički proces nije ČAŠA JE SKORO POTPUNO PRAZNA ČAŠA JE SKORO POTPUNO PUNA 100 MILIJARDI DUG
38
Kako obrazovni sustav treba odgovoriti na promjene?
36 Kako obrazovni sustav treba odgovoriti na promjene?
39
Ključna riječ je fleksibilnost
37 Ključna riječ je fleksibilnost Fleksibilnost sadržaja Fleksibilnost modela učenja Fleksibilnost vremena i mjesta Fleksibilnost ciljeva i vrednovanja Fleksibilnost mreža (zajednica) za učenje Wim Veen (2006) - Net Generation Learning - Delft University of Technology © Pero Lučin
40
Fleksibilnost sadržaja
38 Fleksibilnost sadržaja Sadržaji su dostupni posvuda Kurikuli ne mogu biti više okvir ili katalog – moraju se temeljiti na ishodima (ciljevima) učenja Kontekst postaje važniji od sadržaja
41
Fleksibilnost modela učenja
39 Fleksibilnost modela učenja Usmjerava učitelj Usmjerava skupina Usmjerava učenik
42
Fleksibilnost vremena i mjesta
40 Fleksibilnost vremena i mjesta Sve manje nastave s cijelim razredom Vremenski okvir prilagođen temi Različita razdoblja individualnog i grupnog rada Nezavisnost vremena i mjesta Dualni putovi učenja Hibridni načini komuniciranja (platforme za teleučenje, iTV, PDA, prijenosni uređaji) Sedam sati dnevno. Svaki sat 45 min. Svaki tjedan isti. 40 tjedana godišnje.
43
Fleksibilnost mreža (zajednica) za učenje
41 Fleksibilnost mreža (zajednica) za učenje Otvaranje škola i sveučilišta npr. uključivanje u međunarodne programe razvoja učenja s IBM-om npr. međunarodne zajednice škola, sveučilišta i privatnih kompanija Škole i sveučilišta gube monopol u obavljanju obrazovnih usluga
44
Fleksibilnost ciljeva i vrednovanja
42 Fleksibilnost ciljeva i vrednovanja Student (učenik) je “vlasnik” svojeg procesa učenja Nastavnici mogu definirati kompetencije Student (učenik) preuzima odgovornost za: formuliranje svojih vlastitih ciljeva učenja i njihovo provjeravanje Student (učenik) može pokazati (dokazati) svoje kompetencije prikazujući materijale koji pokazuju njegove kompetencije, npr. elektronički portfolio
45
Škole trebaju i izgledati drukčije
43 Škole trebaju i izgledati drukčije
46
Promjene modela upravljanja u školi i u državi
44 Promjene modela upravljanja u školi i u državi
47
1 2 3 4 5 Što treba napraviti? Autonomija Metode učenja Sadržaj Ljudi
45 Što treba napraviti? 1 Autonomija ŠKOLA 2 Metode učenja 3 Sadržaj 4 Ljudi 5 Kvaliteta
48
Strategija Sveučilišta u Rijeci
46 Strategija Sveučilišta u Rijeci
49
University of Rijeka (2009)
47 University of Rijeka (2009)
50
Promjene okruženja Integriranje u Europsku uniju Bolonjski proces
48 Promjene okruženja Integriranje u Europsku uniju Bolonjski proces Nacionalna visokoobrazovna i znanstvena politika Sveučilišni kampus na Trsatu
51
Osnovni elementi Definiranje misije Specifični Mjerljivi Prihvatljivi
49 Osnovni elementi ŠIROKO Specifični Mjerljivi Prihvatljivi Realistični Izvodljivi Produljivi Poticajni Definiranje misije Nije mjerljivo Ciljevi Standardi Zadaci Mjerljivo USKO
52
Strateški ciljevi 50 Studiji i studenti Znanstveni rad i inovacije
Sveučilište koje provodi kvalitetno i učinkovito obrazovanje temeljeno na ishodima učenja i fleksibilnim akademskim profilima kroz sve tri razine sveučilišnih studija, usmjereno fleksibilnim putovima učenja i cjeloživotnom obrazovanju, sukladno potrebama zajednice, gospodarstva i razvitka društva. Studiji i studenti Istraživačko sveučilište s utvrđenim istraživačkim profilom, centrima izvrsnosti, kolaborativnim istraživanjima, institucijskom brigom za razvitak istraživačkih karijera i dvostruko većom znanstvenom produkcijom. Znanstveni rad i inovacije Sveučilište s najvišom razinom organiziranosti i odgovornosti u kojem se izražava talent i poduzetnička energija svakog pojedinca (nastavnika, asistenta, administratora i studenta) s transparentnim procesima i s ljudima koji se ravnopravno natječu u Europskom istraživačkom prostoru i Europskom prostoru visokog obrazovanja. Kapaciteti – ljudski, financijski i materijalni resursi Povezanost s zajednicom i gospodarstvom Sveučilište koje je aktivno uključeno u gospodarstvo i razvoj zajednice te pomaže gospodarsku i socio-kulturnu tranziciju u društvo znanja. Integriranost u EU, otvorenost prema svijetu i mobilnost Dinamično Sveučilište aktivno uključeno u Europski istraživački prostor i Europski prostor visokog obrazovanja koje sustavno i organizirano potiče unutarnju i vanjsku mobilnost znanstvenika i studenata.
53
Reforma studijskih programa i fleksibilno stvaranje akademskih profila
51 Reforma studijskih programa i fleksibilno stvaranje akademskih profila Zadatak 1. Uspostaviti omjer preddiplomskih i diplomskih studija od najmanje 1:2. Zadatak 2. Transformirati najmanje ¾ stručnih studija u sveučilišne i smanjiti omjer studenata na stručnim i sveučilišnim studijima na najmanje 1:10. ► Indikator 1.1 Broj akreditiranih studijskih programa I, II i III ciklusa visokog obrazovanja. Indikator 1a. Vrste studija na Sveučilištu.
54
Operativni plan, zadaće i odgovornosti
52 Operativni plan, zadaće i odgovornosti 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Usvajanje Strategije Revizija Strategije Strategije sveučilišnih sastavnica Forma i sadržaj godišnjeg izvješća Izvješće za 2007. Izvješće za 2009. Izvješće za 2011. Izvješće za 2008. Izvješće za 2010. Izvješće za 2012.
55
Obrazovanje za strateški menadžment
53 Obrazovanje za strateški menadžment Zadatak 11. Kroz sustav cjeloživotnog obrazovanja nastavnog i nenastavnog osoblja provesti sustavno osposobljavanje najmanje 50% djelatnika u načelima strateškog menadžmenta. ► Indikator Udio zaposlenika koji su završili sustavno osposobljavanje za strateški menadžment. Zadatak 12. Voditelji sveučilišnih sastavnica proći sustavnu izobrazbu (kroz formalne i neformalne programe učenja) za rukovođenje i utvrđivanje sveučilišnih politika. Do kraja sačiniti petogodišnji program izobrazbe. ► Indikator 3.12 Broj osoba koje su dovršile sustavno osposobljavanje za rukovođenje.
56
Nemojmo zaboraviti da smo u 21. stoljeću
54 Nemojmo zaboraviti da smo u 21. stoljeću
57
“Nemojte me gnjaviti s novim idejama, vidite da moram u boj!”
55 Prijetnje “Nemojte me gnjaviti s novim idejama, vidite da moram u boj!”
58
Vrste nastavnika Rana većina Kasna većina Rani adopteri
56 Vrste nastavnika Rana većina Kasna većina Rani adopteri Zaostali (lijeni) Inovatori I RA RV KV Z Diffusion of Innovations, E.M. Rogers (1995) © Pero Lučin
59
57 Problemi??
60
Reality ? Možemo li mi to? A tko će drugi? Očekivanja Mi 58
Petar Turčinović (2006)
61
59 “Svi misle da je potrebno mijenjati svijet, ali nitko pritom ne misli da treba mijenjati sebe.”
62
Mijenjanje navika i ponašanja
60 Mijenjanje navika i ponašanja Ako nastavite raditi ono što ste uvijek radili, dobit ćete ono što ste uvijek dobivali. If you keep doing what you have always done, you're going to get what you always got. Roderick G. W. Chu became Chancellor of the Ohio Board of Regents on January 1, His primary responsibility is to challenge and guide Ohio’s higher education system toward new levels of performance and achievement in serving students, Ohioans, and the nation.
63
Razgovarajmo! Zahvaljujemnapažnji!
Similar presentations
