1. OBITELJ
S. Zrinščak, studeni 2017.

2. Moderna obitelj?

3. Jučer, danas, sutra…???

4. Obitelj? Različitost obitelji – koja i kakva?
Idealna obitelj – stvarnost obitelji
Promjene – kakve?
Koji tip obitelji i zašto zahtijeva intervenciju (npr. siromaštvo)
„Nestajuća” obitelj vs. „skladna” obitelj iz prošlosti?
Definicija obitelji?

5. Zašto je definicija obitelji u Prijedlogu obiteljskog zakona (bračni par bez djece nije obitelj) – a koji do sada nije definirao obitelj - izazvala takvu medijsku pozornost?
Različite definicije u različitim zakonima
Npr. Zakon o socijalnoj skrbi:
Obitelj je zajednica koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno. Članom obitelji smatra se i dijete koje ne živi u obitelji, a nalazi se na školovanju, do završetka redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 29. godine života

6. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji:
Članovima obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, prema ovom Zakonu, smatraju se bračni drug, djeca rođena u braku ili izvan braka, posvojena djeca i pastorčad (članovi uže obitelji), roditelji, očuh, maćeha i posvojitelj.
Članom uže obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja prema ovome Zakonu smatra se i izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.
Prijedlog novog zakona:
Članovima uže obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bračni drug i djeca, te izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete.

7. Statistička definicija kućanstva i obitelji (DZS):
Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.).
a) obiteljska kućanstva; b) neobiteljska kućanstva
 Obitelj je zajednica unutar istoga kućanstva koja se sastoji od: a) bračnoga/izvanbračnog para bez djece; b) bračnoga/izvanbračnog para s djecom; c) jednog roditelja s djecom.
G. Ritzer: Obitelj – grupa ljudi povezana porijeklom, brakom ili posvojenjem
Brak – društveno prihvaćena i priznata te najčešće zakonska veza dvoje ljudi, koja im omogućuje da žive zajedno te imaju djecu, rođenjem ili posvojenjem

8. Teorije….
Teorije evolucije – kolonijalizam, zapadnocentrizam – razvoj obitelji od hordi do monogamne europske
Tipologije – George P. Murdock
250 društava – složenost i različitost oblika obitelji
Nukleusna – najpoznatija, najraširenija. Dvoje odraslih + djeca; Brak kao temelj, Elementi – zajedničko stanovanje, ekonomska suradnja, reprodukcija
Proširena obitelj:
Poliandrija – vrlo rijetka
Poliginija – dopuštena u mnogim društvima, ali dopuštenost # proširenost

9. Promjene u zadatcima Murdock – četiri funkcije:
reprodukcija i regulacija seks. ponašanja, briga i zaštita mladih, socijalizacija i ekonomska funkcija
Ogburn – cultural lag koncept
Devolucija – prenošenje funkcija na društvo:
- ekonomska funkcija
- funkcija prenošenja znanja
- izvor sigurnosti, zabave
- izvor društvenog statusa
- izvor orijentacije
- jamstvo u bolesti, starosti
# Važnost danas jedino u: emocionalnoj zaštiti članova

10. Funkcionalizam
Funkcije svih društvenih institucija – funkcije obitelji?
Modernizacija (industrijalizacija) – potrebe ind. društva za nukleusnom obitelji
Good – nukleusna obitelj = korisna za industrijalizam – ali proširenje i neovisno o industrijalizaciji – zbog slobode koju daje članovima
Parsons – obitelj = ključni mehanizam integracije
Parsons – dvije bitne funkcije:
- primarna socijalizacija
- emocionalna stabilizacija odraslih

11. Predmoderna – klasična proširena obitelj
Moderna – nukleusna obitelj – odgovara zahtjevima industrijskog društva – obitelj M hranitelja, samostalna, uspjeh, sposobnost …
Opravdavanje tadašnje obitelji, podjele rada u obitelji? Stvarnost obitelji? Gdje su tu klase, rase, etničke skupine, geografsko područje …? Kakav položaj žena?
+ mit o prošlosti:
Hareven, T. (1994) Ageinig and Generational Relations, Annual Review of Sociology, 20:437-46:

12. „Historical research has dispelled the myths about the existence of an ideal three-generational family in the American past, according to which elderly parents coresided with their adult children and were supported by the younger generations after they reached dependent old age. This research has also challenged the prevailing sociological theory that industrialization destroyed the great extended households of the past and led to the emergence of a nuclear family system and to the isolation of the elderly. In reality, in the American colonies and in pre-industrial Europe, coresidence of three generations in the same household was not the modal familial arrangement. Given the high mortality rate, most grandparents could not have expected to overlap their grandchildren's lives for a significant time period … The great extended families that have become part of the folklore of modem society rarely existed in the past …

13. As in the present, early American households were nuclear in their structure. The older generation resided in households separate from those of their married adult children but were located nearby, often on the same land. Opportunities for contact and cooperation among the generations abounded in what was characterized as a "modified extended family system" …
Nor was there a "golden age" in the family relations of older people in the American or European past. Even in the colonial period, elderly people were insecure in their familial supports, though they were revered and accorded higher social status than they are today …”

14. Feminizam Vrlo različite struje ...
Liberalni – rodne razlike kao dio kulturnih i društvenih stavova – naglasak na jednakim mogućnostima
Radikalni – patrijarhat – sustavna dominacija M, obitelj kao glavni izvor tlačenja
Postmoderni – nema „opće ž”, različito iskustvo / pozicija
… ali, generalno, razotkrivanje stvarnog stanja obitelji + iskustvo i perspektiva žena
Pogled unutar – neravnopravni odnosi
Podjela rada / model muškog hranitelja
Skrb u obitelji kao zanemareno područje istraživanja / brige društva i države – što se s time danas događa?

15. Teorijske orijentacije – sažetak
Funkcionalističke - obitelj ima korisne funkcije za društvo .. funkcionira efikasno jer su „ekpresivne” (ženske) i „instrumentalne” (muške) uloge jasno definirane
Konfliktne – obitelj je arena sukoba koji se bazira na rodu i dobi, te upotrebi i zloupotrebi moći
(Dom Duga-Zagreb – od žrtava obiteljskog nasilja, od čega je u 86% nasilnik bračni / izvanbračni partner)
Interakcionističke – obitelj je smislena veza u koju ljudi ulaze jer misle da su nagrade veće od troškova – primjerice, oženjeni su sretniji i žive duže od neoženjenih / u partnerskom odnosu

16. Giddens – novi sadržaj intimnosti
Predmoderne obitelji
Ideja romantične obitelji – od 18. st.
Moderna društva – promjena intimnosti
Kontracepcija – nova seksualnost – novo shvaćanje ljubavi = aktivna ljubav
Brak – odraz partnerskih odnosa a ne sredstvo postizanja odnosa
Ravnopravnost, ali i kriza odnosa – potpuna veza je idealizirana, a ne stvarna

17. Luhmann – strasna ljubav
Ljubav i osjećaji
Drukčija kultura
Dva procesa:
A) društvena situacija slobodnog izbora bračnog partnera +
B) proširenje slobode pojedinca – individualizam – ljubav i sloboda
Potpora slobodi ALI problemi…
Upitnost braka i djece
Negativne posljedice strasne ljubavi

18. Castells – kriza patrijarhalne obitelji
Kriza obitelji = kriza patrijarhata, muške dominacije
Feministički pokreti i oslobođenje žena
Dva trenda:
a) odgađanje sklapanja braka i partnerstvo bez braka;
b) raznolike obiteljske strukture
Uloga tehnoloških promjena u biološkoj reprodukciji
ALI, je li kriza patrijarhata neupitan trend?

19. Beck, Beck-Gernsheim –normalni kaos ljubavi
Individualizacija
- normalizacija različitosti, ali i:
- ekonomija nesigurnosti – usklađivanje poslovnog i obiteljskog kao nemogući zadatak?
Globalizacija
Kućanski poslovi i migracije – posljedice? Žene migrantice!
Borba spolova i glad za ljubavlju
Ljubav = sekularna religija!

20. Anna Gavanas (2010. ) Research Report. Who cleans the welfare state
Anna Gavanas (2010.) Research Report. Who cleans the welfare state? Migration, informalization, social exclusion and domestic services in Stockholm. Institute for Futures Studies
For economic and familial reasons, people from all over the world and of all kinds of educational and professional backgrounds end up cleaning peoples’ homes in Stockholm. Despite the fact that tax deductions for domestic services have contributed to an expanding formal sector with rights and benefits to an increasing number of workers, demand for in/formal domestic services – as well as supply of workers with few other options to allow them to decline such work – is still thriving. In this discussion of the conditions of migrant workers in the domestic service sector in Stockholm it is necessary to distinguish between choices of workers based on opportunity and those based on necessity … None of the workers in this study said that they worked in the informal economy out of preference

21. Despite having the formal possibility to apply for citizenship rights as an EU citizen, Olga has been in an undocumented migration status and worked in informal domestic service for more than two years. Esperanza has worked as a cleaner informally since 2004 and still has nothing to indicate that she will neither get a work permit, nor a documented migration status – not to mention formal employment. Helena still can only find precarious in/ formal domestic cleaning work despite the fact that she transitioned to a documented migration status more than one year ago. Will Olga, Esperanza and Helena and the other interviewees we have met in this report have full labour market rights, social rights, and migration rights to reunite with their families? Will they be able to support their children and/or relatives, have prospects for a sufficient pension and make a living in their profession of choice? Or will they be stuck in the in/formal economy, “städsvenska,” with insufficient social, migration and labour market rights and worn out bodies from years of physically demanding work?

22. I end this report by repeating the words of Helena, whose analysis and experience sums up the multidimensionality of migration, social 75 exclusion processes and its interconnection with processes of labour market informalization: …
In my situation you never know what is going to happen the next day and that is a very wearisome situation. /…/ Because of my situation and current position I was seriously considering to just drop everything and return [to Russia]. Because one is used to having a job and to see some kind of future and development, but there is none of that here /…/. The only thing one has time to think about is how much one is going to earn this week and whether it is going to be enough. /…/ And this leaves no possibilities for personal development and I feel really sorry for people who end up in this system. Instead of progressing one stands still and stagnates, and that really gets to you. /…/ One needs to endure and try to look at the current situation in terms of an intermediate station.

23. Teme u sociologiji obitelji
Obitelji (plural!)
Koja struktura obitelji?
Obitelj i klasa
Siromaštvo / socijalna isključenost
Obitelj i etnička struktura / migracije
Obitelj i ravnopravnost žena
Nasilje u obitelji
Obitelj / brak i neplodnost
Odnosi roditelja i djece
Uloga države
Pluralizacija i trendovi u različitim zemljama???
Kuijsten: Pluralizacija je svugdje, ali svugdje nema isto lice!!!
HR?

24. P. Cohen, University of Maryland: Familiy Diversity is the new Normal for America's Children, 2014.

25. Prilog 1: Podaci Državnog zavoda za statistiku

26. Obitelj prema tipu, popis, 1971.-2011.

27. Kućanstva prema broju čl., popisi, 1971.-2011.

28. Obitelj s djecom prema tipu, 2011.

29. 1971
2011
2015
Broj stanovnika
Prosječna starost M Ž
32,44
35,48
39,9
43,4
40,7
44,3
Očekivano trajanje ž
65,65
72,33
73,8
79,9
74,3
80,4
Prosječna broj članova po kućanstvu
3,43
2,8
Prirodno kretanje stanovništva
(1970..)
-8.735
(2010.)

30. Sklopljeni brakovi na 1000 st

31. Razvedeni brakovi na 1000 st

32. Prosječna starost pri prvom sklapanju braka

33. Stope siromaštva, 2015.

34. Prilog 2: Eurostat podaci

39. Prilog 3: Istraživački podaci
EVS i anketa studenata 2017.

40. Brak ili duga stabilna veza nužni su za sreću, %
Odgovor
SVI (N=821)
Pravni studij (N=517)
Socijalni rad (N=142)
EVS
2008
potpuno se slažem
5,85
6,38
4,23
17,2
slažem se
24,85
26,31
22,54
40,4
niti se slažem, niti ne
27,89
26,11
26,06
21,4
ne slažem se
24,48
23,60
29,58
17,1
uopće se ne slažem
16,69
17,41
16,90
2,6
Bez odgovora
0,24
0,19
0,70
0,4

41. U redu je da dvoje ljudi živi zajedno bez stupanja u brak, %
Odgovor
SVI (N=821)
Pravni studij (N=517)
Socijalni rad (N=142)
EVS
2008.
potpuno se slažem
41,90
41,78
41,55
14,8
slažem se
33,98
33,85
30,99
39,7
niti se slažem, niti ne
15,71
16,44
14,08
22,8
ne slažem se
6,33
5,42
10,56
15,9
uopće se ne slažem
1,95
2,32
2,82
5,2
Bez odgovora
0,12
0,19
0,00
0,3

42. Ako netko tvrdi da dijete treba i oca i majku da bi sretno odrastalo, biste li se složili ili ne? %
Odgovor
SVI (N=821)
Pravni studij (N=517)
Socijalni rad (N=142)
EVS
2008.
složio bih se
42,39
43,52
36,62
76,8
ne bih se složio
43,00
45,07
20,4
ne znam
14,49
12,77
18,31
2,5
Bez odgovora
0,12
0,19
0,00
0,3

43. Ako žena želi imati dijete kao samohrana majka i ne želi stabilnu vezu s muškarcem, odobravate li joj to ili ne? %
Odgovor
SVI (N=821)
Pravni studij (N=517)
Socijalni rad (N=142)
EVS
2008.
odobravam
51,77
51,45
52,11
68,1
ne odobravam
8,28
9,09
8,45
23,2
ovisi
37,39
37,14
38,03
6,9
ne znam
2,44
2,13
1,41
1,4
Bez odgovora
0,12
0,19
0,00
0,4

44. Mislite li da žena treba imati djecu da bi se osjećala ispunjenom ili to nije uvjet? %
Odgovor
SVI (N=821)
Pravni studij (N=517)
Socijalni rad (N=142)
EVS
2008.
treba imati djecu
8,77
8,32
8,45
45,1
nije neophodno
81,49
79,88
87,32
49,8
ne znam
9,62
11,61
4,23
4,8
Bez odgovora
0,12
0,19
0,00
0,4

45. Homoseksualni parovi su jednako dobri roditelji kao i ostali parovi, %
Odgovor
SVI (N=821)
Pravni studij (N=517)
Socijalni rad (N=142)
EVS
2008. („Homoseksualni parovi trebali bi moći posvojiti djecu.“)
potpuno se slažem
21,56%
21,28%
25,35%
1,5%
slažem se
22,29%
20,50%
26,76%
6,2%
niti se slažem, niti se ne slažem
27,04%
25,92%
28,17%
13,8%
ne slažem se
16,20%
17,41%
10,56%
35,3%
uopće se ne slažem
12,55%
14,70%
8,45%
40,4%
Bez odgovora
0,37%
0,19%
0,70%
0,5%

46. Prilog 4: istraživački podaci
D. Bouillet (2014.) Neki aspekti obiteljskog života studenata. U: V. Ilišin (ur.) Sociološki portret hrvatskih studenata. Zagreb: IDIZ.

47. Od do smanjio se značajno udio studenata koji obiteljske obveze doživljavaju kao radost zajedničkog života (s 68.1% na 53,5%), a povećao udio onih koji to smatraju dosadom (s 9,3% na 16,5%) te kao dužnost i žrtvovanje (s 18,7% na 23,6%)
Udio studenata koji miran život u krugu obitelji smatraju uglavnom i vrlo poželjnim je od do pao za 4,6%, a jednako je narastao udio studenata koji taj aspekt obiteljskog života smatraju uglavnom ili potpuno nepoželjnim.
Očito je da je spremnost na upuštanje u osnivanje vlastite obitelji znatno slabi, što je popraćeno i liberalizacijom njihovih stavova spram nekih aspekata obiteljskog života.

48. Primjerice, godine znatno više studenata podržava život u izvanbračnoj zajednici, razvod braka i rađanje izvanbračne djece, dok je podrška pravu homoseksualaca na posvajanje djece i dalje umjerena.
… među studentima još uvijek ima onih koji podržavaju tradicionalne obiteljske vrijednosti iako se njihov udio u ukupnoj populaciji primjetno smanjuje.
Ukratko, čini se da na doživljaj obiteljskih obveza prilično utječe iskustvo koje su studenti stekli u vlastitim obiteljima, pri čemu se obiteljske obveze pozitivnije vrednuju u manjim i tradicionalnijim sredinama, osobito ako je riječ o religioznim studentima. Ipak, uočljivo je da obiteljski život među studentima ima sve manje pobornika, poglavito kada je riječ o ženama koje žele ostvariti profesionalnu karijeru.

49. Prilog 5: protestanti i djeca
K. Nikodem, S. Bunjevac Nikodem (2015.) Zašto protestanti imaju više djece od katolika? Analiza religijskih i sociokulturnih utjecaja na pitanja fertiliteta u Europi. Revija za sociologiju 45 (3):

50. Eurostat – fertility + mean age of women at first child birth

51. Sekularizirane zemlje
Struktura uzorka - EVS
Zemlje N
Konfesionalna pripadnost (%)
Katoličke zemlje
Postotak katolika
Poljska
1479
91,3
Irska
982
80,3
Hrvatska
1498
79,1
Italija
1519
Španjolska
1497
56,1
Protestantske zemlje
Postotak protestanata
Danska
1507
85,4
Island
808
79,8
Finska
1134
72,5
Norveška
1090
71,7
Švedska
1174
57,1
Sekularizirane zemlje
Postotak konfesionalno neizjašnjenih
Češka
1793
72,0
Estonija
1518
69,0
Nizozemska
1552
51,8
Francuska
1501
51,0
Velika Britanija
1549
45,0

52. Broje djece – prema istraživanjuN %
Katoličke zemlje
Bez djece
2300
33,0
Jedno
1157
16,6
Dvoje
1998
28,6
Troje
847
12,1
Četvoro i više
674
9,7
Protestantske zemlje
1508
26,4
804
14,1
1793
31,4
996
17,4
612
10,7
Sekularizirane zemlje
2247
28,4
1463
18,5
2596
32,8
1032
13,0
575
7,3

53. Neki rezultati
Religija ima nekog utjecaja na fertilitet. U katoličkim zemljama, npr., fertilitet je statistički značajno povezan s utjehom koju pruža vjera, važnošću Boga u životu, religijskom praksom i važnošću religije u životu.
I u druge dvije skupine zemalja – važnost Boga i religije, religijska praksa, a u protestantskima i religijska samoidentifikacija
Katoličke – manje mjesto, niži stupanj obrazovanja
Protestantske – viši prihodi ….

54. Međutim, religija + drugi čimbenici ne objašnjavaju razlike u stopi fertiliteta među zemljama!!!
U HR (kao i nizu drugih zemalja) zaposlene žene imaju više djece od nezaposlenih
Obiteljske politike, razvijenost, zaposlenost oba spola, radni uvjeti…