1. Obrazovanje odraslih u RH i programi EU
Mjesto održavanja
Zagreb, 6. travnja 2009.

2. SADRŽAJ Obrazovna politika - hrvatski okvir Ciljevi Put prema cilju
Strategija obrazovanja odraslih
Zakon o obrazovanju odraslih
Vijeće za obrazovanje odraslih
Obrazovanje odraslih
Statistički pokazatelji RH
Statistički pokazatelji EU
Agencija za obrazovanje odraslih - misija i djelatnosti
Agencija za obrazovanje odraslih – nacionalni projekti
EU programi (jučer, danas)
Agencija za obrazovanje odraslih – EU projekti
Projektne komponente
Radne skupine
Rezultati projekta
EU programi (sutra)
AOO – IPA projekti
SADRŽAJ

3. Obrazovna politika – hrvatski okvir
Hrvatska u 21. stoljeću – odgoj i obrazovanje, Bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju, Vlada RH, Ured za strategiju razvitka RH
Deklaracija o znanju – Hrvatska temeljena na znanju i
primjeni znanja (HAZU)
preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske, Nacionalno vijeće za konkurentnost
Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja , MZOŠ
Strateški okvir za razvoj , SDURF
Obrazovanje odraslih
Strategija i akcijski plan obrazovanja odraslih, Povjerenstvo Vlade RH za obrazovanje odraslih
Uredba o osnivanju Agencije za obrazovanje odraslih
Zakon o obrazovanju odraslih
Podzakonski akti: Pravilnik o javnim ispravama u OO, Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za OO, Pravilnik o sadržaju, obliku te načinu vođenja i čuvanja andragoške dokumentacije, Pravilnik o evidencijama u OO.

4. Ciljevi trajna zapošljivost aktivno građanstvo
povećanje gospodarske konkurentnosti
osiguranje socijalne uključenosti svih skupina
osobni razvoj pojedinca

5. Put prema cilju Veljača 2004. Povjerenstvo za obrazovanje odraslih
Studeni 2004.
Strategija obrazovanja odraslih
Svibanj 2006.
Agencija za obrazovanje odraslih
Veljača 2007.
Zakon o obrazovanju odraslih
Kolovoz 2007.
Vijeće za obrazovanje odraslih
Listopad 2007.
Agencija za mobilnost i programe EU
Studeni 2008.
Podzakonski akti
Program za cjeloživotno učenje je program Europske Unije za obrazovanje i stručno osposobljavanje. Pod pojmom cjeloživotnog učenja podrazumijevaju se sve aktivnosti vezane za učenje tijekom cijelog života, a s ciljem unaprjeđenja znanja, vještina i sposobnosti.
Program za cjeloživotno učenje uspostavljen je odlukom Europskog parlamenta i Vijeća EU (br.1720/2006/EC) godine, a nastavlja se na prijašnju generaciju obrazovnih programa Socrates i Leonardo da Vinci ( ).
Cilj programa za cjeloživotno učenje je stvoriti napredno društvo znanja, održivi ekonomski razvoj, veći broj kvalitetnijih poslova te jaču društvenu koheziju u Europskoj Uniji. Program potiče suradnju obrazovnih institucija širom Europe, mobilnost sudionika obrazovnog procesa, razvijanja tolerancije i multikulturalnosti, a istovremeno i priprema sudionike za uspješno sudjelovanje na europskom tržištu rada.
Program pokriva razdoblje od godine, a za njegovu provedbu predviđen je proračun od 6.9 milijardi €.
U programu sudjeluje 27 država članica EU: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Republika Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litvanija, Luxemburg, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Nizozemska, Velika Britanija, države članice EFTA-e (Island, Lichtenstein, Norveška) i Turska kao država kandidatkinja.
Struktura programa
Program za cjeloživotno učenje sastoji se od četiri sektorska potprograma: Comenius (predškolski odgoj i školsko obrazovanje) Erasmus (visokoškolsko obrazovanje), Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje i osposobljavanje) i Grundtvig (obrazovanje odraslih), te dva komplementarna programa: Transverzalni program (suradnja i inovacije u području cjeloživotnog učenja unutar Europske unije, učenje stranih jezika, razvoj inovativnih informatičkih i komunikacijskih tehnologija, širenje i korištenje rezultata programa) i Jean Monnet (podupire institucije koje se bave europskim integracijama).
Aktivnosti Programa za cjeloživotno učenje mogu biti centralizirane ili decentralizirane. Centralizirane aktivnosti (multilateralni projekti, tematske mreže i prateće mjere, kao i Transverzalni program i Jean Monnet program) u nadležnosti su Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) sa sjedištem u Bruxelles-u, dok je za decentralizirane aktivnosti (mobilnost i partnerstva) nadležna Agencija za mobilnost i programe Europske unije sa sjedištem u Zagrebu.

6. Strategija obrazovanja odraslih
Ciljevi
razvijanje mjera i uvjeta za ostvarivanje cjeloživotnog učenja
jednake mogućnosti za uključenost u kvalitetno učenje
zajedničko i usklađeno djelovanje mjerodavnih ministarstava, socijalnih partnera i obrazovnih ustanova
prilagodba odgojno-obrazovnog planiranja, programiranja i oblika poučavanja i učenja
stvaranje zakonskih i stručnih pretpostavki za razvoj sustava obrazovanja odraslih
poticanje građana na stjecanje novih znanja i vještina

7. Zakon o obrazovanju odraslih
normativni okvir za razvoj sustava
djelatnost obrazovanja odraslih
praćenje i nadzor
Važne novine
vertikalna prohodnost
obrazovni dopust
financiranje
načelo partnerstva

8. Obrazovanje odraslih Definicija Može biti
obrazovanje osoba starijih od 15 godina, koje su izvan redovnog sustava obrazovanja, kako bi se steklo i unaprijedilo znanje, vještine i sposobnosti
Može biti
formalno
neformalno
informalno
Usmjereno je na stjecanje i unaprjeđivanje
profesionalnog znanja, vještina i umijeća
poduzetničkog i menadžerskog znanja
sposobnosti komuniciranja, socijalnih vještina i umijeća
sposobnosti, vještina i umijeća za kreativno izražavanje te obavljanje temeljnih građanskih dužnosti
sposobnosti za rješavanje različitih problema u obitelji
sposobnost za očuvanje i zaštitu okoliša

9. Podzakonski akti Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih
Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih
Pravilnik o sadržaju, obliku te načinu vođenja i čuvanja andragoške dokumentacije
Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih

10. Vijeće za obrazovanje odraslih
stručno i savjetodavno tijelo Vlade RH
sastavljeno od predstavnika relevantnih čimbenika
obrazovanja odraslih
Zadaća
praćenje stanja i predlaganje mjera za razvoj obrazovanja odraslih
davanje mišljenja na prijedloge zakonskih i provedbenih propisa
predlaganje financiranja programa obrazovanja odraslih za koje se osiguravaju sredstva iz državnog proračuna

11. Statistički pokazatelji - Hrvatska
Obrazovna struktura hrvatskog stanovništva godine
Ostaje bez promjene
Izvor: Popis stanovništva 2001., Državni zavod za statistiku

12. Statistički pokazatelji - Europa
Uključenost odraslih u cjeloživotno učenje
postotak unutar odrasle populacije (dob od 25 do 64 godina)
Izvor: Eurostat (EU Labor Force Survey), listopad 2006.
Ostaje bez promjene
EU cilj za g.
Europski benchmark sudjelovanja u cjeloživotnom učenju: 12.5% do godine
Izvor: Working paper report: Progress towards the Lisbon objectives in education and training

13. Agencija za obrazovanje odraslih
Misija
razvijanje
praćenje
vrednovanje
unaprjeđivanje obrazovanja odraslih
Djelatnosti
vođenje baze podataka i osiguravanje informacija
analitički i razvojni poslovi, stručni nadzor nad radom ustanova
stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih u području obrazovanja odraslih
inoviranje, praćenje i vrednovanje provedbe programa
suradnja i stručno-savjetodavna djelatnost
razvijanje kriterija za sustavno financiranje obrazovanja odraslih

15. Agencija za obrazovanje odraslih – nacionalni projekti
Ulaganje u obrazovanje za deficitarna zanimanja
Postizanje veće konkurentnosti i trajne zapošljivosti te društvene uključenosti i aktivnoga građanstva
Projekt je namijenjen nezaposlenim osobama koje su radno sposobne, a žele se obrazovati za zanimanja koja su određena kao deficitarna, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i njegovih područnih ureda
Agencija je na temelju postavljenih kriterija odabrala ustanove kojima će financirati programe
osposobljavanja i prekvalifikacije za deficitarna zanimanja

16. EU programi (jučer, danas)
Do ulaska u EU:
Republika Hrvatska je u razdoblju od do godine bila korisnicom programa OBNOVA, a od do godine korisnicom programa CARDS. Oba programa namijenjen su trećim zemljama, odnosno onima koje nemaju status kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.
Nakon stjecanja tog statusa u lipnju godine, Hrvatska početkom godine postaje korisnicom pretpristupnih programa PHARE, ISPA i SAPARD.

17. Agencija za obrazovanje odraslih - EU projekti
Projekt CARDS 2004, Obrazovanje odraslih
Krajnji cilj: stvoriti suvremen i fleksibilan koncept obrazovanja odraslih u Hrvatskoj koji će pratiti nove zahtjeve tržišta rada i načela cjeloživotnog učenja te primjere najbolje prakse iz zemalja Europske unije.
Provedba započela u rujnu 2007.
Završetak projekta: 2. svibnja 2009.
Završna konferencija: 21. travnja 2009.

18. Projektne komponente Komponenta 1: Uspostava baze podataka
Komponenta 2: Usavršavanje i razvoj  ljudskih potencijala  i smjernice politike
Komponenta 3: Pregled postojećih financijskih  rješenja i oblikovanje novih
Komponenta 4: Osiguranje kvalitete programa osposobljavanja i pružatelja usluga
Komponenta 5: Poboljšanje programa stjecanja osnovnih vještina za odrasle
Komponenta 6: Provedba obrazovne kampanje

19. Radne skupine
Preko 50 institucija (ministarstva, suradne agencije, socijalni partneri, pružatelji usluga OO, udruge...
Aktivno sudjelovanje u izradi projektnih rezultata (otprilike 150 sudionika)
Održano otprilike 40 radionica, 4 događanja provedbe nacionalne obrazovne kampanje i 4 regionalna seminara - predstavljanja projektnih rezultata

20. Rezultati projekta (1) Komponenta 1: Baza podataka
Metodologija za prikupljanje podataka
Korisnički priručnik pri upotrebi aplikacije za pristup bazi podataka
Organizacija, procedure, standardi i sigurnosne mjere za bazu podataka Agencije za obrazovanje odraslih
Tehnički Priručnik za Bazu Podataka o Obrazovanju Odraslih

21. Rezultati projekta (2) Komponenta 2 i 3
Obrazovanje i učenje odraslih u Hrvatskoj: stanje i prijedlozi za poboljšanje politika, zakonodavstva i financiranja

22. Rezultati projekta (3) Komponenta 4
Prijedlog poboljšanja sustava osiguranje kvalitete u obrazovanju odraslih u Hrvatskoj: Kvaliteta i akreditiranje programa osposobljavanja za jednostavna zanimanja
Kratki programi osposobljavanja:
Graditeljstvo (opis programa+4 modula)
Poljoprivreda (opis programa+11 modula)
Socijalna skrb (opis programa+6 modula)
Turizam (opis programa+4 modula)

23. Rezultati projekta (4) Komponenta 5
Revizija projekta “Za Hrvatsku pismenosti: put do poželjne budućnosti, desetljeće pismenosti u Hrvatskoj ”
Priručnik za treniranje nastavnika u sustavu obrazovanja odraslih
Inovirani okvirni kurikulum za osnovno obrazovanje odraslih

24. Rezultati projekta (5) Komponenta 6
Strateški plan za provedbu Tjedna cjeloživotnog učenja, uključujući elemente vezane uz medijsku kampanju
Brošura u sklopu obrazovne kampanje
Nacrt uspostavljanja infopunktova
Koncept obrazovnog portala

25. EU programi (sutra) - 1
Instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession assistance) je novi, instrument pretpristupne pomoći za razdoblje – 2013., koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD.

26. EU programi (sutra) - 2
Države članice EU imaju pravo na korištenje fondova kojima je cilj ojačati gospodarsku i socijalnu koheziju zajedničkog prostora Unije. Na raspolaganju su četiri strukturna fonda: Europski fond za regionalni razvoj (European Fund for Regional Development- ERDF), Europski socijalni fond (European Social Fund- ESF), Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi - dio fonda koji podržava smjernice (European Agricultural Guidance and Guarantee Fund - EAGGF - Guidance Section) te Financijski instrument za smjernice u ribarstvu (Financial Instrument for Fisheries Guidance - FIFG).

27. AOO – IPA projekti
Agencija za obrazovanje odraslih korisnik IPA programa
Projekt 1: Iscrpno jačanje kapaciteta Agencije za obrazovanje odraslih
Projekt 2: Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova

28. Korisne internetske stranice:

29. Obrazovanje je životno osiguranje
AGENCIJA ZA
OBRAZOVANJE
ODRASLIH
Savska cesta 41/1
10000 Zagreb
tel.: 01/
fax: 01/
Obrazovanje je životno osiguranje
ADRESA I KONTAKTI

30. Kako poučavati odrasle?
Zagreb, 6. travnja 2009. 30 30

31. SADRŽAJ AOO (Odsjek za stručno usavršavanje i osposobljavanje)
CARDS 2004 Obrazovanje odraslih, 5. komponenta
Ishod 5. 4.
Ishod 5. 5.
Radionica 1, 2, 3, 4
Metodologija radionica
Moduli
Priručnik za nastavnike
Kurikulum
Svakodnevne aktivnosti u poučavanju
Učenje
SADRŽAJ 31

32. Agencija za obrazovanje odraslih
Odsjek za stručno osposobljavanje i usavršavanje:
Suradnja na ispitivanju i analizi obrazovnih potreba zaposlenih u području obrazovanja odraslih
Uspostavljanje i unaprjeđivanje sustava stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih u području obrazovanja odraslih i sustava stručne pomoći u izobrazbi andragoških djelatnika na način da provodi edukacijska mjerenja, razvija obrazovne programe iz područja obrazovanja andragoških djelatnika te obrađuje sustavna i druga pitanja vezana uz njihovo obrazovanje 32

33. Odsjek za stručno osposobljavanje i usavršavanje
Odrađuje poslove pripreme i provedbe plana stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih u području obrazovanja odraslih
Razvoj baze podataka o trajnoj andragoškoj izobrazbi nastavnika 33

34. CARDS 2004 Obrazovanje odraslih, 5. komponenta
Ishod Proveden program osposobljavanja i usavršavanja 20 nastavnika u sustavu obrazovanja odraslih
Ishod – 100 nastavnika osposobljeno je za rad s odraslima 34

35. Ishod 5. 4.
21 osoba s velikim iskustvom u poučavanju odabrana za daljnje osposobljavanje
4 radionice po 4 dana
razvijen program osposobljavanja i nastavne smjernice
izrađen plan provedbe regionalnih radionica za više od 100 nastavnika
praćenje radionica, stručno-savjetodavni tim (dugoročni stručnjak, djelatnice AOO-a) 35

36. održano do 10 treninga tijekom 10 tjedana osposobljavanja
Ishod 5. 5.
održano do 10 treninga tijekom 10 tjedana osposobljavanja
radionice diljem Hrvatske
nastavnici radili u parovima (ili po troje)
trening temeljen na programu i smjernicama izrađenima u ishodu 5. 4.
financijski nagrađeni 36

37. Početak osposobljavanja Razvoj smjernica, priručnik za trenere
Radionica 1
Početak osposobljavanja
Razvoj smjernica, priručnik za trenere
Osposobljavanje trenera (andragoga)
Prenesen osnovni sadržaj sudionicima
Učenje i korištenje metodologije
Osvrt na provedbu 37

38. Razvoj smjernica (nastavak) Uvježbavanje prezentacija
Radionica 2
Provedene aktivnosti osposobljavanja, njihova revizija i razvoj za vlastitu uporabu
Razvoj smjernica (nastavak)
Uvježbavanje prezentacija
Stilovi učenja i metodologija poučavanja
Teorije učenja 38

39. Radionica 3
Korištenje verbalne i neverbalne komunikacije za uspostavljanje dobrog odnosa sa sudionicima
Planiranje redoslijeda poučavanja u skladu s potrebama odraslih polaznika
Uporaba informacijskih tehnologija u učenju i poučavanju
Poučavanje skupina polaznika različitih sposobnosti
Upravljanje vremenom 39

40. Radionica 4
Uspostavljen plan edukacije nastavnika u obrazovanju odraslih
Planirano te odlučeno o temama, metodologiji i procjenjivanju edukacija
Raspravljeno o tome kako planirati poučavanje u timu
Određeni moduli za samostalno učenje koje treba uključiti
Organizirano izvješće te upravljanje sadržajem
Regrutiranje polaznika
Priprema certifikata
Potreba stručnog nadzora
Finaliziran program edukacije 40

41. Metodologija radionica
interaktivna, aktivno sudjelovanje
Voditelji osmislili i usmjeravali:
strukturiranu i ciljno orijentiranu komunikaciju te radne tehnike
interaktivne metode poučavanja
sadržaje vezane uz učenje i poučavanje
rad u skupinama i parovima 41

42. 42

43. 43

44. 44

45. 45

46. Moduli 4.2. Osnovni moduli 4.2.1. Modul SKUPNI PROCES
Modul HOBOTNICA
Modul OBRAZOVNE POTREBE
Modul KRALJEŽNICA
4.3. Moduli sadržaja
Moduli o poučavanju i učenju
Moduli o procjeni i evaluaciji
Moduli o komunikaciji
Moduli o provedbi
4.4. Moduli za samostalno učenje
Modul PROJEKTNA NASTAVA 46

47. Priručnik za nastavnike u obrazovanju odraslih
Koristit će budućim trenerima nastavnika u njihovu radu, a također može se sadržajno proširiti i prilagoditi.
Definirani moduli služe kao temeljni elementi, metodologiju treba prilagoditi određenoj andragoškoj situaciji, a sadržaj modula specifičnim potrebama ciljne skupine, odnosno nastavnika koji sudjeluju na treningu.
Prvi bullet – služit će kao radni udžbenik za nastavnike iz sustava obrazovanja odraslih koji su završili trening. 47 47

48. Priručnik
Dobivenim priručnikom sada se mogu koristiti treneri koji žele nastavnike poučiti o tome kako olakšati proces načina učenja. On potiče trenere da preispitaju svoje vlastito poučavanje. Također pruža sredstva i metodologiju za rješavanje problema nedostatka motivacije kod odraslih polaznika. 48

49. Kurikulum u obrazovanju odraslih
Moderni kurikulumi usmjereni su na ishod učenja polaznika. Taj ishod učenja obično se sastoji od dvije komponente:
Prva predstavlja učenje u svrhu uspješnog rješavanja problema;
Druga se odnosi na specifičan sadržaj poput „rješavanja jednadžbe s dvije nepoznanice“ ili „pisanje eseja na stranom jeziku“.
Modernim kurikulumima ne nastoje se obuhvatiti svi aspekti jedne teme; oni stvaraju opće razumijevanje, osiguravaju učenje osnovnih činjenica i uče polaznike o metodologiji kako naći odgovore i riješiti probleme. Drugim riječima, cilj je modernih kurikuluma naučiti polaznike kako učiti. 49 49

50. Kurikulum
Sastoji se od:
osnovnih modula i
modula sadržaja. 50

51. Osnovni moduli važni su za sve različite vrste aktivnosti treninga/radionica. Oni predstavljaju osnovno razumijevanje andragoške intervencije. 51

52. grupnu dinamiku koja postoji u svakoj ljudskoj interakciji
Odnose se na:
grupnu dinamiku koja postoji u svakoj ljudskoj interakciji
GESTALT faktor poučavanja i učenja koji, ako je organiziran prema potrebama ljudi koji uče, olakšava proces komunikacije i učenja; (budući da se primjenjuje na svaku ljudsku aktivnost, nazvali smo ga modul HOBOTNICA)
logički slijed modula radionice/treninga kao rezultat analize potreba (koraci 1 – 5). Iz toga proizlazi specifičan red modula za svaku aktivnost. Budući da to čini osnovu, okosnicu, naziva se modul KRALJEŽNICA);
analiza potreba tijekom treninga jer se analiza potreba prije treninga uvijek razlikuje od stvarnih motivacija i interesa na koje se nailazi tijekom treninga.
Grupna dinamika - način praćenja, utjecaj i optimizaciju tih procesa;
Analiza potreba - na te potrebe također utječe situacija u kojoj se uči, njezin sadržaj i interakcije. 52 52

53. Moduli sadržaja osmišljeni su za programe treninga za trenere u obrazovanju odraslih:
Moduli o učenju i poučavanju
Moduli o procjeni i evaluaciji
Moduli o komunikaciji
Moduli o provedbi 53

54. U svim vrstama modula sadržaja treneri trebaju organizirati interaktivne metode, primjerice grupne aktivnosti.
Redoslijed stručnog interaktivnog poučavanja i učenja polaznike može nasmijati, natjerati da pričaju, kreću se i, očito, da se zabavljaju, no ta je vrsta pedagoške prakse veoma zahtjevna za trenera. Međutim, ona i treneru i polaznicima pruža osjećaj zadovoljstva i uspjeha.
Prvi bullet - Trebali bi uzeti u obzir sadržaj i situaciju te isplanirati vrijeme za preispitivanje što je naučeno analizom procesa. Te grupne aktivnosti omogućuju polaznicima i trenerima da procijene ishod učenja modula. 54 54

55. Moduli za samostalno učenje također su dodani radi upotpunjavanja učenja i poučavanja odraslih. Ta vrsta modula trebala bi se koristiti kao dodatno sredstvo za polaznike i biti usmjerena na spoznajne teme. Zato je odabran modul o uvodu u projektnu nastavu. 55

56. Moduli specifičnog sadržaja
Moduli o poučavanju i učenju
modul OSNOVE POUČAVANJA I UČENJA
modul KOMPETENCIJE, ZNANJA I VJEŠTINE
modul MOTIVACIJA
modul INTERAKTIVNO POUČAVANJE I UČENJE
modul STILOVI UČENJA
modul RAZVOJ OSNOVNOG KURIKULUMA
modul AKTIVNO UČENJE
modul POUČAVANJE BEZ PRIČANJA
modul DIFERENCIJACIJA
Moduli o procjeni i evaluaciji
modul OSNOVNA PROCJENA I EVALUACIJA
modul TESTOVI 56

57. modul OSNOVNA KOMUNIKACIJA modul ULOGA NASTAVNIKA/TRENERA
Moduli o komunikaciji
modul OSNOVNA KOMUNIKACIJA
modul ULOGA NASTAVNIKA/TRENERA
modul EVALUACIJA I POVRATNE INFORMACIJE
modul PREZENTACIJE
modul TEHNIKE INTERVENCIJE
modul MODERACIJA (uključuje sukob) 57

58. Moduli o provedbi/primjeni modul METODOLOGIJA SVEOBUHVATNIH AKTIVNOSTI
modul RAD U MALIM SKUPINAMA
modul FORMIRANJE RADNIH SKUPINA
modul UPOTREBA RAZLIČITIH GRUPNIH AKTIVNOSTI
modul UPOTREBA MATERIJALA
modul UPOTREBA INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA U POUČAVANJU
modul IGRANJE ULOGA I KREATIVNOST
modul PROJEKTNA NASTAVA
modul UPRAVLJANJE VREMENOM
modul MENTALNE MAPE
modul STRUKTURIRANJE NASTAVE/RADIONICE 58

59. Svakodnevne aktivnosti u poučavanju (1)
Planiranje aktivnosti trebalo bi biti u skladu sa sljedećim temeljnim pravilima:
započeti s provedbom osnovnih modula
uspostaviti ustaljene procedure za svaki dio (što znači module, razdoblje poučavanja i učenja, blok itd.). Tako trener može objasniti i strukturirati proces, omogućivši polaznicima da se orijentiraju na to kada, kako i zašto dolazi do aktivnosti (mostovi napetosti).
Jedna od prvih procedura koju treba uspostaviti je otvaranje i zaključivanje na kraju dana/bloka. Pozdravite svakoga pojedinačno i svaku grupu zasebno. Također isplanirajte dobivanje informacija o situaciji pojedinca i grupe (osnovni modul). 59 59

60. Svakodnevne aktivnosti u poučavanju (2)
Ostale ustaljene procedure mogu biti:
početak i završetak modula,
pauze,
povratne informacije i predstavljanje rezultata (izlazak na pozornicu),
pravila rasprave,
grupne norme,
započinjanje i finalizacija blokova, sekvence.
Interaktivnom učenju i poučavanju potrebne su te procedure kako bi polaznici ostali organizirani i usmjereni k cilju. 60

61. Svakodnevne aktivnosti u poučavanju (3)
svaki dan i/ili blok treba započeti
osvrtom na prijašnju sekvencu učenja,
planiranim modulima i
predstavljanjem sljedećeg modula, uključujući postojeće relevantne vještine i kompetencije.
Započnite s modulima uključujući sve četiri vrste modula prema analizi potreba, postojećim vještinama i kompetencijama te situacijskim čimbenicima.
Pobrinite se za elemente svakog modula.
Promijenite redoslijed vrsta modula u svakoj sekvenci. 61

62. Svakodnevne aktivnosti u poučavanju (4)
Koristite se prezentacijama u pisanom obliku (primjerice, metaplan).
Isplanirajte dnevne povratne informacije polaznika te one na kraju modula koje daju različitu sliku o mišljenju polaznika. Provedite retrospektivne i očekivane metode.
Isplanirajte osvrt na provedene metode i strategije.
Kako biste zadržali pozornost skupine, potrebno je mijenjati broj članova malih grupa, same članove i vrstu prezentacije. 62

63. Svakodnevne aktivnosti u poučavanju (5)
Nakon svakog dana i/ili bloka provjerite plan procjenom povratnih informacija skupine. Međutim, odluka o potrebi prilagodbe plana ostaje trenerova.
Prilagodite module prema stvarnim potrebama i situaciji; ali treba se pobrinuti za elemente
Trener ostaje u ulozi trenera od početka do kraja. Polaznicima je on uzor, na njega se pozivaju u procesu promjene svog ponašanja. 63

64. Učenje
Jačanje skupine, uključenje polaznika, mogućnost da predstave svoje relevantne vještine i kompetencije glavni su načini pomoću kojih se mijenja ponašanje i uvjerenja te jača sigurnost pojedinca.
Kao rezultat sudjelovanja u treningu za trenere, polaznici jačaju samopouzdanje i vjerovanje u svoju sposobnost planiranja i provedbe vlastitih programa treninga. To će iskustvo nastojati prenijeti ljudima koje će nastaviti obučavati.
Odgovornost je svakog trenera tradicionalno poučavanje ili kontroliranje pretvoriti u pristup trenera/nastavnika kao facilitatora učenja koji je više usmjeren na polaznike.
Učenje mora biti zabavno, polaznici u njemu moraju uživati i smatrati taj proces obogaćivanjem i situacijom u kojoj aktivno sudjelovanje dovodi do daljnje motivacije. Zato prilikom provedbe plana trener treba reagirati i prilagođavati plan te voditi brigu o napetostima, postignućima i uspjesima unutar skupine. 64 64

65. Nastava u obrazovanju odraslih
Prije nastave (administracija)
b) Na nastavi
Organizacija (namijenjeno članovima nastavničkog tima)
Metodologija
Praćenje
c) Nakon svake nastavne jedinice
d) Nakon završne nastavne jedinice 65

66. Zahvaljujem na pozornosti!66

67. Obrazovanje je životno osiguranje
AGENCIJA ZA
OBRAZOVANJE
ODRASLIH
Savska cesta 41/1
10000 Zagreb
tel.: 01/
fax: 01/
Obrazovanje je životno osiguranje
Jelena Matković, prof. 67