1. AKTUELNO STANJE DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA U BIH
Slavica Korica, Pomoćnik direktora za promociju i analizu
Sarajevo,

2. Sadržaj www.fipa.gov.ba Globalna kretanja stranih investicija
Direktne strane investicije u BiH
Direktne strane investicije u BiH u godini
Direktne strane investicije u zemljama regiona
Prognoze direktnih stranih investicija za i naredne godine
BiH i zemlje regiona u izvještajima međunarodnih organizacija

3. Globalna kretanja stranih investicija
UNCTAD World Investment Report 2015 (WIR 2015) - Izvještaj o globalnim tokovima direktnih stranih investicija i pored prošlogodišnjih pozitivnih procjena, potvrđuje pad DSU na globalnom nivou u 2014 za %.
U skladu sa rezultatima za godinu, smanjene su i procjene za budući rast stranih investicija.

4. Globalna kretanja stranih investicija
Direktna strana ulaganja u grupe zemalja (priliv – inflows):
Region / Ekonomija
2011
2012
2013
2014
Stopa rasta 2014/2013
Milijarde US$ (% učešće u ukupnom iznosu) %
Svijet
1,564
(100%)
1,403
1,467
1,228
-16.3%
Razvijene zemlje
827
(52.9%)
679
(48.4%)
697
(47.6%)
499
(40.6%)
-28.4%
Zemlje u razvoju
639
(40.9%)
(45.5%
671
(45.7%)
681
(55.5%)
1.6%
Ekonomije u tranziciji 97
(6.2%) 85
(6.1%%) 99
(6.7%) 48
(3.9%)
-51.7%
Direktna strana ulaganja u grupu razvijenih ekonomija su u cjelini smanjena,dok su ulaganja u ekonomije u razvoju neznatno porasla. Ulaganja u tranzicijske ekonomije su više nego prepolovljena. U izvještaju je navedeno da su DSU smanjena, pritisnuta krhkošću svjetske ekonomije, neizvjesnim regulatornim okruženjem i geopolitičkim rizicima.
Povezanost zemalja EU i ekonomija u tranziciji je utjecala da su zemlje u tranziciji, u prethodnih deset godina, bile najbrže rastući primaoci stranih ulaganja u svijetu. FDI tokova u i iz tranzicijskih ekonomija dosegli su rekordne iznose u 2013, prvenstveno zahvaljujući Ruskoj Federaciji. Kriza između EU i Rusije, vezana za Ukrajinu, je negativno utjecala na priliv investicija te su ulaganja u ekonomije u tranziciji su u godini bila prepolovljena. Regionalni sukobi, međunarodne sankcije i pad cijena nafte su prigušili izglede za ekonomski rast i smanjili interes ulagača za regiju. Procjenjuje se da će negativan trend biti nastavljan i 2015, što će svakako utjecati i na zemlje regiona.

5. Direktne strane investicije u BiH
Ukupna direktna strana ulaganja (Stanje DSU) u BiH, na kraju godine iznosila su 11,643 miliona ili 11.6 milijardi KM (5,953 miliona ili 6 milijardi eura).
(u milionima KM)
Izvor: Centralna Banka BiH
Direktne strane investicije su u godini iznosila miliona KM ili 378 miliona € što je za 66,3% više u odnosu na godinu

6. Direktne strane investicije u BiH
Najznačajnije zemlje investitori u BiH
(U milionima KM)
Izvor: Centralna banka BiH
Zemlje najznačajniji investitori u BiH su i dalje zemlje EU i regiona, a na prvoj poziciji je Republika Austrija koja je i najznačajniji investitor u regionu. Uz navedene zemlje registrovano je povećanje investicija iz Ruske Federacije i povećanje aktivnosti investitora sa Bliskog istoka.

7. Direktne strane investicije u BiH
Stanje DSU po sektorima (maj 1994–decembar 2014)
Izvor: FIPA, prema podacima Centralne banke BiH

8. Direktne strane investicije u BiH
Tokovi direktnih investicija u BiH razvrstani po lokaciji sjedišta poduzeća
Izvor: Centralna banka BiH, *podatak za BD u 2014 će biti revidiran u okviru sljedećeg godišnjeg izvještaja

9. Direktne strane investicije u BiH u prvom polugodištu 2015. godini
Direktna strana ulaganja u periodu od januara do juna 2015 su iznosila 315 miliona KM ili 161 milion eura.
Pregled odnosa godišnjih i polugodišnjih iznosa DSU u BiH za period od 2010 – 2015, u milionima KM
Izvor: Centralna banka BiH,
Godišnji iznosi su sa zadržanim zaradama, dok su polugodišnji podaci bez iznosa zadržanih zarada
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru Tokova DSU, bez iznosa zadržanih zarada, za period od januara do juna 2015, direktna strana ulaganja su iznosila 315 miliona KM ili 161 milion eura.
U prvih šest mjeseci godine registrovana su ulaganja preko 20 miliona KM iz: Austrije (111.9 miliona KM), Luksemburga (63.2), Hrvatske (36.7), Srbije (34.1), Turske (30.2) i Slovenije (21.1 miliona KM).
Djelatnosti (NACE Rev.2) u okviru kojih je registrovano najviše DSU (preko 10 miliona KM) u prvom polugodištu su: Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (140.5 miliona KM), Telekomunikacije (64.7), Finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova (28.6 miliona KM), Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (18.5) i Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda (17.5 miliona KM).
Pregled iznosa na godišnjem i polugodišnjem nivou, za prethodne godine, jasno oslikava da preliminarni podaci za određeni period godine nisu nužno i pokazatelj godišnjeg trenda. Međutim, na osnovu projekata koje realizuju strani investitori u BiH, ali i izraženog interesa potencijalnih investitora, možemo biti optimistični i očekivati rast stranih ulaganja u narednom periodu.

10. Direktne strane investicije u
zemljama regiona
Tokovi stranih direktnih investicija u zemlje regiona 2013, i prvo polugodište godine (milioni €)
Izvor: Centralne banke zemalja regiona
Prema zvaničnim podacima centralnih banaka zemalja regiona, direktne strane investicije u godini su zabilježile rast u poređenju sa godinom, osim u Makedoniji gdje su investicije u godini bile manje nego godinu ranije. Najveći priliv stranih direktnih investicija u godini registrovan je u Hrvatskoj, koja je imala i najveći rast investicija u poređenju sa godinom (311.5%).
Ulazak Hrvatske u članstvo Evropske unije je uticao na povećanje investicija, jer su investitori prepoznali Hrvatsku kao sigurnu državu za investiranje. Međutim, značajan rast investicija u godini je dijelom i posljedica niskog nivoa investicija u godini (703 miliona EUR, što je najmanji godišnji iznos investicija u posljednjih petnaest godina).
Značajan priliv stranih direktnih investicija u godini je registrovan u Srbiji – 1,500 miliona EUR, što je 95.1% više nego u godini. Bosna i Hercegovina je treća u regionu po prilivu stranih direktnih investicija u godini. Crna Gora je u godini ostvarila rast investicija od 11.3% u odnosu na godinu, dok je Makedonija jedina država regiona koja je zabilježila pad investicija u godini u poređenju sa godinom.
U posljednje dvije godine, ali i na osnovu prethodnih iskustava, najznačajniji investitori u državama regiona su iz evropskih država. Pored evropskih država i Ruske Fedeacije, u poslednje vrijeme, povećan je interes Kine i arapskih država za projekte i investicije u državama našeg regiona.

11. Prognoze DSI za 2015. i naredne godine (globalno)
UNCTAD WIR predviđa da će, u naredne dvije godine, investicije nastaviti da rastu, prvenstveno uslijed jačanja aktivnosti razvijenih zemalja
Procjene i prognoze :
,368 mild. USD, što predstavlja rast od 11.4% u odnosu na 2014.
do 1,484 mild USD
,724 mild USD
Uz pad stranih ulaganja u godini, UNCTAD WIR 2015 ipak predviđa da će, u naredne dvije godine, investicije nastaviti da rastu, prvenstveno uslijed jačanja aktivnosti razvijenih zemalja. Procjene i prognoze u okviru izvještaja govore da će nivo stranih investicija u godini biti 1,368 milijardi dolara, što predstavlja rast od 11.4% u odnosu na 2014, i nastavit će da raste do 1,484 milijardi dolara u 2016, te će biti iznad prosjeka investicija za period prije krize – godine (1,397 milijardi dolara). Procjenjuje se da će u strane investicije iznositi 1,724 milijardi dolara. Značajnije aktivnosti i poboljšanja se očekuju uz oporavak u razvijenim ekonomijama, koja mogu pozitivno utjecati na rast DSU u naredne dvije godine. Međutim, nejednak ekonomski rast, krhkosti i nepredvidivosti u brojnim zemljama, ali i rizici povezani s postupcima velikih zemalja, mogu usporiti prognozirani oporavak.
Za Zemlje u tranziciji kojim pripadaju i Zemlje Jugoistočne Evrope sa Bosnom i Hercegovinom, predviđa se pad investicija i u tekućoj godini. Oporavak se prema analizama može očekivati od godine.

12. Prognoze DSI za 2015. i naredne godine u BiH
Prognoze Direkcije za ekonomsko planiranje BiH (DEP)
Strateški okvir za BiH, za period 2015 – 2018 (avgust 2015.) – predviđen rast direktnih stranih Investicija u narednom periodu
U se očekuju DSI u iznosu od 880–940 miliona KM, a najznačajniji iznos (do 690 miliona KM) se odnosi na energetske projekte
DSI u godini bi bila od 980-1,080 miliona KM
U i godini se predviđa da će iznosi DSI biti preko 900 miliona KM
Prognoze Direkcije za ekonomsko planiranje BiH (DEP), objavljene u okviru Strateškog okvira za BiH, za period 2015 – 2018, iz augusta godine, predviđaju rast direktnih stranih ulaganja u narednom periodu. Prognoze su bazirane na očekivanim investicijama u velike energetske projekte ali i na osnovu predviđanja ulaganja u ostale sektore.
U godini se očekuju direktna strana ulaganja u iznosu od 880–940 miliona KM, a najznačajniji iznos (do 690 miliona KM) se odnosi upravo na energetske projekte. Skroman raspon ulaganja u ostale sektore za godinu je određen na osnovu predviđanja ograničenog privrednog rasta u zemljama Evropske Unije i zemljama u okruženju.
Direktna strana ulaganja u godini bi bila od 980-1,080 miliona KM uz nastavak realizacije energetskih projekata i uz ulaganja u cestovnu infrastrukturu. U i godini se predviđa da će iznosi stranih ulaganja biti peko 900 miliona KM, tj. bez daljnjeg rasta u odnosu na ali i bez značajnijih padova u iznosima.
Zbog dosadašnjeg negativnog iskustva u prognozama nisu uključena moguća DSU na osnovu privatizacije ili prodaje dijela državnog kapitala u firmama.

13. BiH i zemlje regiona u izvještajima međunarodnih organizacija
IZVJEŠTAJ O LAKOĆI POSLOVANJA ZA GODINU - DOING BUSINESS 2016, Svjetska banka, oktobar 2015.
Ovogodišnji izvještaj objavljuje podatke za 189 svjetskih ekonomija, a podaci se prikupljaju kroz deset setova indikatora: pokretanje poslovanja, izdavanje građevinskih dozvola, dobijanje priključka za električnu energiju, registrovanje nepokretnosti, dobijanje kredita, zaštita manjinskih investitora, plaćanje poreza, prekogranična trgovina, izvršenje ugovora i rješavanje problema nesolventnosti. Pored ovih deset setova indikatora, Doing Business 2016 je mjerio i karakteristike regulacije tržišta rada, ali ovaj indikator nije uključen u ovogodišnji ranking. Naglasak ovogodišnjeg izvještaja Doing Business 2016 Measuring Regulatory Quality and Efficiency jeste da se prikaže efikasnost regulacije, sa posebnim akcentom na njen kvalitet.
Prema Doing Business izvještaju za 2016.godinu, Bosna i Hercegovina je napredovala u odnosu na izmijenjeni prošlogodišnji ranking za 3 mjesta, tako da je u Doing Business izvještaju za godinu na 79. mjestu u svijetu. Sve ostale države regiona su bolje rangirane od BiH, izuzev Albanije koja je značajno smanjila svoj ranking i sada se nalazi na 97. mjestu.
Prema Doing Business izvještaju za godinu, Bosna i Hercegovina je na 79. mjestu po lakoći poslovanja. Od deset setova indikatora, na osnovu kojih se ocjenjuje lakoća poslovanja 189 država svijeta, BiH je najbolje plasirana u okviru indikatora prekogranične trgovine, gdje je zauzela 28. mjesto u svijetu. BiH je 38. u svijetu po pitanju rješavanja nesolventnosti, a 42. u oblasti dobijanja kredita.
U oblastima zaštite manjinskih investitora i izvršenja ugovora, koje su veoma važne za strane investitore, BiH se nalazi na 66. mjestu ovogodišnjeg Doing Business rankinga. U okviru indikatora koji prati lakoću registrovanja nepokretnosti, BiH se nalazi na 97. mjestu u ukupnom rankingu.
Oblast u kojoj BiH ima najlošiju poziciju je pokretanje poslovanja, gdje se nalazi na 175. mjestu od ukupno 189 ekonomija koje su rangirane u ovogodišnjem izvještaju. Prema izvještaju, u BiH je potrebno 67 dana za pokretanje poslovanja, što je daleko više od prosjeka za region Evrope i centralne Azije, gdje procedure traju deset dana. Osim ovog, broj procedura koje je potrebno izvršiti da bi se pokrenulo poslovanje je 12.
BiH je 171. u svijetu u oblasti izdavanja građevinskih dozvola, 154. po plaćanju poreza, a 119. u svijetu po dostupnosti električne energije. Iako trenutno 119. mjesto u svijetu po dostupnosti električne energije nije zadovoljavajuće, ipak treba napomenuti da je najveći napredak u odnosu na revidirani prošlogodišnji izvještaj BiH ostvarila upravo u ovoj oblasti

14. BiH i zemlje regiona u izvještajima međunarodnih organizacija
INDEKS EKONOMSKIH SLOBODA INDEX OF ECONOMIC FREEDOM (The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, januar 2015.)
Indeks ekonomske slobode je teoretska analiza faktora koji najviše utiču na institucionalno okruženje ekonomskog razvoja. Nalazi ove studije su jasni: zemlje sa najvećom ekonomskom slobodom imaju višu stopu ekonomskog rasta i znatno su prosperitetnije od zemalja sa manjom ekonomskom slobodom.
Indeks rangira i ocjenjuje privrede zemalja na osnovu rezultata koje ostvaruju u 10 područja koja utječu na ukupnu ekonomsku slobodu, a koja su podijeljena na 4 kategorije kroz koje se evaluira: Vladavina prava ( prava vlasništva, odsustvo korupcije), Moć Vlade ( fiskalna sloboda, rashodi vladinog sektora), Regulatorna efikasnost (sloboda poslovanja, sloboda rada i radne snage, monetarna sloboda) i Otvorenost tržišta (sloboda trgovine, sloboda investiranja, finansijska sloboda).
BiH je na listi država evropskog regiona rangirana na 38. mjesto, a sa ukupnim skorom (59) je ispod svjetskog (60.4) i regionalnog (67.) prosjeka. Sve države iz bližeg okruženja su na listi iznad BiH: Makedonija 24. mjesto, Albanija 29, Crna Gora 31, Hrvatska 35 i Srbija 37. mjesto.

15. BiH i zemlje regiona u izvještajima međunarodnih organizacija
GLOBALNI IZVJEŠTAJ KONKURENTNOSTI – 2016 (GLOBAL COMPETITIVENESS REPORT GCR), Svjetski ekonomski forum, septembar 2015
Ukupan broj zemalja
Albanija
BiH
Crna Gora
Hrvatska
Makedonija
Slovenija
Srbija
2001. 75 - 31
2002. 80 58 28
2003.
102 77 53 81
2004.
104 89 61 84 33
2005.
117
100 95 62 85 32
2006.
125 98 87 51
2007.
131
109
106 57 94 39
2008.
134
108
107 65 42
2009.
133 96 72 37 93
2010.
139 88 49 79 45
2011.
142 78 60 76
2012.
144 56
2013.
148 67 73
101
2014. 97 63 70
2015.
140
111 59
Svjetski ekonomski forum je u septembru ove godine objavio Globalni izvještaj konkurentnosti 2015 – 2016 koji obuhvata pregled indeksa konkurentnosti u 140 država svijeta.
Prema izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2015 – 2016, Bosna i Hercegovina se nalazi na 111 mjestu u svijetu, te je najslabije plasirana država u našem regionu. Bosna i Hercegovina nije bila uključena u Izvještaj o konkurentnosti 2014 – 2015, te je možda i to razlog za veliki pad u rankingu u ovogodišnjem izvještaju u poređenju sa izvještajem za 2013 – godinu.
Najkonkurentnija država u svijetu, prema ovogodišnjem Izvještaju, je Švajcarska, dok je najkonkurentnija država Evropske unije Njemačka. Najbolje rangirana država našeg regiona je Slovenija, koja je 59. država na globalnoj listi konkurentnosti. Odmah iza nje je Makedonija na 60. mjestu, zatim Crna Gora na 70, Hrvatska na 77, Albanija na 93. i Srbija na 94. mjestu. Najveći rast u poređenju sa prošlogodišnjim izvještajem je ostvarila Slovenija, koja je svoj ranking popravila za 11 pozicija.
Bosna i Hercegovina je ostvarila najbolje rezultate u okviru stuba Zdravstvo i osnovno obrazovanje, gdje je plasirana na 48. mjestu od ukupno 140 država. Pored toga, BiH je ostvarila dobar plasman u okviru stuba Tehnološka spremnost (79. mjesto), Visoko obrazovanje i obuka (97. mjesto), Veličina tržišta (97. mjesto) i Makroekonomsko okruženje (98. mjesto). Izvještaj navodi da se najveći problemi u poslovanju u Bosni i Hercegovini javljaju kao posljedica neefikasnosti birokratije, korupcije i poreskih stopa. Bosna i Hercegovina je najlošije plasirana u pogledu efikasnosti tržišta rada (131. u svijetu).

16. BiH i zemlje regiona u izvještajima međunarodnih organizacija
NAJBOLJE DRŽAVE ZA POSLOVANJE 2014 (THE BEST COUNTRIES FOR BUSINESS 2014) Forbes, decembar 2014
Ugledni magazin Forbes od godine svake godine objavljuje rang-listu najboljih država za poslovanje na svijetu. Svjetske ekonomije se ocjenjuju na osnovu 11 mjernih standarda, uključujući imovinska prava, inovacije, poreze, tehnologije, korupcije, slobode (lične, trgovinske i monetarne), birokracije, zaštite investitora i performanse berzi. U izvještaju za godinu, rangirano je 146 svjetskih ekonomija, a najbolja država za poslovanje u godini je bila Danska. Od 25 najboljih svjetskih ekonomija, preko dvije trećine su evropske države. Od susjednih država, najbolje rangirana je Slovenija na visokom 14. mjestu. A BiH , zajedno sa Srbijom , dijeli 84. mjesto.