1. Rizična ponašanja adolescenata i savjetovališta za mlade u Hrvatskoj
Marina Kuzman
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Zagreb, 2009.
"Dobre prakse i politike seksualnog i reproduktivnog
zdravlja i prava mladih"

2. Zašto su važni seksualni odnosi u adolescenciji
Seksualno ponašanje adolescenata je jedno od najvažnijih i najosjetljivijih područja ljudskog razvoja
Rizično seksualno ponašanje uvijek, a osobito u adolescenciji može imati neposredne i dugoročne neželjene posljedice
Motivi za stupanje u rane seksualne odnose najčešće su izvan konteksta seksualnosti
Djeca koja stupaju u rane seksualne odnose imaju i različite druge rizike

3. Adolescencija nije samo doba pobune i agresivnosti već i ranjivosti i dvojbi….

4. Seksualno ponašanje i predrasude
Mediji su puni tema o seksualnosti, no prave informacije su često nedostatne a osobni razgovor o seksu je u nekim sredinama i danas društveni tabu
Seksualno prenosive infekcije i danas nose stigmu i podsvjesni osjećaj krivnje
Seksualna sloboda muškaraca je u pravilu veća no u žena
Od muškaraca se očekuje da budu seksualno asertivniji i aktivniji, no od djevojaka se očekuje da vode računa o sigurnosnim mjerama za sprječavanje trudnoće i/ili spolno prenosivih infekcija

5. Zašto su važni rani seksualni odnosi
Trendovi ka sve ranijem stupanju u seksualne odnose nisu uvijek tako izraženi kako se smatra, no odlaganje stupanja u brak uvjetuje sve duže razdoblje predbračnih seksualnih odnosa i produžava mogućnosti rizičnog seksualnog ponašanja
Rizično seksualno ponašanje u adolescenciji može imati neposredne ali i dugoročne posljedice
Neželjena (maloljetnička) trudnoća
Spolno prenosive bolesti
Cervikalna displazija / karcinom vrata maternice
Neplodnost

6. Zašto su važni rani seksualni odnosi
Rizični čimbenici
(Pre)rano započimanje seksualnog života
Broj partnera/promiskuitet
Neuporaba kondoma/kontracepcije
Nedostatno korištenje zdravstvene skrbi

7. Proširenost seksualnih odnosa u adolescenata u Hrvatskoj
U dobi prije šesnaestog rođendana godine seksualne odnose imalo 10% djevojčica i 23% dječaka, a u godini 17% djevojčica i 29% dječaka. I u dječaka i djevojčica je u razdoblju od 4 godine registriran porast proširenosti ranih seksualnih odnosa, u djevojčica 70% a u dječaka 23%. (HBSC2002, 2006.)

8. Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje 2002. i 2006. godine
U godini su hrvatski adolescenti bili na pretposljednjem mjestu po spolnoj aktivnosti u ispitivanoj dobi (29. od 30 zemalja)….ali se udio seksualno aktivnih petnaestogodišnjaka znatno povećao u posljednje četiri godine, i godine smo na granici srednje i donje trećine (26. od 36 zemalja)
U 13 zemalja seksualni odnosi češći u djevojčica

9. Seksualni odnosi u studenata, prva godina studija, 2003-2008
68% studenata i 57% studentica spolno je aktivno (p<0,001)
Srednja dob stupanja u seksualne odnose je 16,9 za studente i 17,4 za studentice
I studenti i studentice koji ne žive s roditeljima češće su seksualno aktivni (p<0,001 i p=0,009)
HZJZ

10. Uporaba zaštite
Uporaba kontracepcije pri posljednjem spolnom odnosu u dobi 16 godina ili ranije godine (HBSC)
Dječaci % Djevojčice%
Kondom
Ništa
Prekinuti snošaj
Plodni dani
Oralni kontraceptivi
Kondom se rabi kao kontracepcijsko
sredstvo, zaštita protiv STI je za
mlade manje važna

11. Korištenje zaštite - uporaba zaštite u studenata, prva godina studija, 2003-2008 godina
Nikad/rijetko
Povremeno
Uvijek
M %
Ž %
Kondom HR 19 30 47 37 33 ZG 17 27 69 57 14 15
Prekinuti snošaj HR 88 70 7 12 5 18 87 76 10 6
Sigurni dani HR 90 80 9 11 81 8
Hormonska
kontracepcija HR 75 4 21 71 25
Uporaba je vrlo nesigurna i neredovita, odnosno ponašanje je upravo karakteristično za adolescente i to bez obzira na geografiju
HZJZ

12. Uporaba kondoma pri posljednjem spolnom odnosu (HBSC2006)
Hrvatska vrlo visoko među 34 zemlje

13. Razlozi za neuporabu kondoma
Razlozi nekorištenja kondoma
Ukupno (n=208)
Muškarci
Žene
(N=142)
(N=65) N %
Previsoka cijena 55
26.44 38
26.76 17
26.15
Srame se kupiti ga 8
3.85 4
2.82
6.15
Nije lako dostupan 12
5.77 9
6.34 3
4.61
Ne vole seks s kondomom
120
57.69 83
58.45 37
55.38
Imaju poteškoća s uporabom 24
11.54 16
11.27
12.31
Srame se pitati partnera da ga upotrijebe
.4.33
.2.11 6
.9.23
Partner ne pristaje/odbija
1.44 2
1.41 1
1.54
Imaju povjerenja u partnera 88
42.31 51
35.91
56.92
Imaju stalnog partnera 5
2.40
0.70
Ne znaju prednosti korištenja
0.96
Koriste druga kontracepcijska sredstva 27
12.98 11
16.92
Kada su pod utjecajem droge/alkohola 7
4.93
.3.08
Ne sjete se/ne da im se 31
14.90
16.90
.10.77
Ne znam
0.48
0.0
Drugi razlozi 30
14.42 23
16.20
RAR

14. Odakle mladi dobivaju informacije

15. Odakle mladi dobivaju informacije
Neformalni izvori: prijatelji, mediji, obitelj, časopisi, Internet….
Formalni izvori: škola, zdravstvene službe, knjige….
IZVORI INFORMACIJA O SPI/HIV-U
UKUPNO (N=265)
M (N=181)
Ž (N=83) N %
OBITELJ 71
26.79 37
20.44 34
40.96
PRIJATELJI/VRŠNJACI
143
53.96 91
50.28 51
61.44
MEDIJI
158
59.62
103
56.91 55
66.26
ŠKOLA 80
30.19 58
32.04 21
25.30
SOCIJALNI/ZDRAVSTVENI RADNICI
12.83 15
8.29 19
22.89
SPI SLUŽBE SAVJETOVANJA 6
2.26 5
2.76 1
1.20
DRUGO 38
14.33 25
13.81 12
14.46
INFO MATERIJAL 77
29.06 54
29.83 31
37.35
NIGDJE
4.52 9
4.97 3
3.61
HARM REDUCTION PROGRAM
1.13 2
1.10
INTERNET
0.75
0.0
RAR
RAR2002.

16. Rizični čimbenici povezani s ranim seksualnim odnosima
(Pre)rani seksualni odnosi najčešće su povezani i s drugim rizicima
Rani seksualni odnosi nisu izolirani rizični događaj u životima mladih
L’Engle KL, Jackson C, Brown J. Early adolescents’ cognitive susceptibility to initiating sexual intercourse. Perspectives on Sexual and Reproductive Health 2006;38:
Fergusson DM, Lynskey MT. Alcohol misuse and adolescent sexual behaviors and risk taking. Pediatrics., 98(1) 1996)
Deardorff J, Gonzales NA, Christopher FS, Roosa MW, Millsap RE. Early puberty and adolescent pregnancy: the influence of alcohol use. Pediatrics 2005;116(6):
Kinsman SB, Romer D, Furstenberg FF, Schwarz DF. Early sexual initiation: the role of peer norms. Pediatrics., 102(5) (1998)

17. Seksualno iskustvo i druga rizična ponašanja u petnaestogodišnjaka
Djevojčice koje ranije stupaju u seksualne odnose
Češće su redovite pušačice
Više eksperimentiraju s marihuanom
Češće se opijaju
Slabije su učenice
Agresivnije su i sklonije zlostavljanju drugih
Lošije procjenjuju svoje zdravlje
Lošije komuniciraju s ocem i majkom
Imaju više psihosomatskih simptoma
Rizična je rana dob menarhe
Dječaci koji ranije stupaju u seksualne odnose
Češće su redoviti pušači
Više eksperimentiraju s marihuanom
Češće se opijaju
Slabiji su učenici
Agresivniji su i skloniji zlostavljanju drugih
I djevojčice i dječaci su “popularniji” mjereni komunikacijom s vršnjacima suprotnog spola
Kuzman M, Pavić Šimetin I, Pejnović FranelićI. Early Sexual Intercourse and Risk Factors in Croatian Adolescents. Coll Antropol 31 (Suppl 2) 2007,
DiIorio C, Dudley W, Soet J, McCarty F. Sexual possibility situations and sexual behaviors among young adolescents: The moderating role of protective factors. J of Adolesc Health., 35(6) (2004) .

18. Tko sve ima utjecaj na zdravlje djece i mladih?
ŠKOLA
VRŠNJACI
VRTIĆ
OBITELJ
CRKVA
MEDIJI
ZDRAVSTVO
DRUŠTVENA ZAJEDNICA
DRŽAVA
NGO

19. European strategy for child and adolescent health and development WHO2005.
“Djeca su naše ulaganje u društvo sutrašnjice. Njihovo zdravlje i način kako im pomažemo kroz adolescenciju do odrasle dobi utjecat će na prosperitet i stabilnost zemalja Europske regije u dolazećim desetljećima”
Strategija SZO ne specificira postojanje posebnih službi za djecu i mlade, no jasno preporuča “youth-friendly councelling and health services for reproductive health and other health problems”

20. Organizacija zdravstvene zaštite adolescenata
“Zbog razvojnih kao i epidemioloških razloga, za mlade su ljude nužni “youth-friendly” modeli primarne zdravstvene zaštite. …Danas se zna dovoljno da bi se preporučilo kako je u budućnosti za svaku zemlju prioritetno postojanje politike i potpore za osiguranje takvih službi”
Tylee A, Haller DM, Graham T, Churchill R, Sanci LA. Youth-friendly primary-care services: how are we doing and what more needs to be done. Lancet 2007;365:

21. The system of SHS provision in Member States (WHO)
Miriam Levi WHO temporary advisor
Meeting on Youth Friendly Health Policies and Services
Edinburgh, Scotland September 2009

22. Main activities performed by SHS personnel
Suggestions on the main activities in which SHS personnel should be involved
Group/classroom health promotion 79%
Individual counselling/
health dialogues 74%
Screenings 53%
Vaccinations 37%
Screenings 80%
Individual counselling /health dialogues 80%
Group/ Classroom Health promotion 67%
Vaccinations 53%
47% did not answer!
35% did not answer!
Miriam Levi WHO temporary advisor
Meeting on Youth Friendly Health Policies and Services
Edinburgh, Scotland September 2009

23. Službe za školsku (i adolescentnu) medicinu u Hrvatskoj – jesmo li u skladu sa strateškim ciljevima
Službe za školsku medicinu djeluju u zavodima za javno zdravstvo, rade isključivo preventivu primjenjujući istovjetan program za sve škole i fakultete u zemlji
Jedan tim (liječnik specijalist školske i adolescentne medicine i medicinska sestra) je odgovoran za djece i mladih (od sljedeće godine za 3.500)

24. Što je nužno za djelotvornu zdravstvenu zaštitu djece i mladih
Raspoloživost
Dostupnost
Osoblje
“Setting” orijentacija
Usmjerenost ka zadovoljenju potreba
Aktivni pristup
Definirana ciljna populacija
Preduvjeti: odgovarajuća legislativa, organizacija i edukacija profesionalaca

25. Posebna snaga Školske i sveučilišne medicine je njena funkcija “mosta”
psiholog pedagog
Mentalno zdravlje, rizično ponašanje,teškoće učenja
učitelj
defektolog, logoped
Teškoće učenja, kronična bolest
psihijatar
ŠKOLSKA
MEDICINA
Mentalno zdravlje, rizično ponašanje, teškoće učenja
centar za socijalnu skrb
ginekolog
Reproduktivno zdravlje
obiteljski liječnik, pedijatar
ostale specijalnosti

26. Ostali preventivni pregledi
Kako se tim zadaćama udovoljava u praksi Plan i program mjera zdravstvene zaštite
Sistematski pregledi
U osnovnoj i srednjoj školi, na prvoj godini studija
Probiri
Vid, vid na boje, rast i razvoj
Ostali preventivni pregledi
Sport, tjelesni odgoj, školovanje itd.

27. Kako se tim zadaćama udovoljava u praksi Plan i program mjera zdravstvene zaštite
Provođenje obveznog Programa cijepljenja
Skrb o djeci s kroničnim bolestima
i posebnim potrebama
Sve aktivnosti u suradnji sa školskim osobljem i stručnim službama škole

28. Zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja
Kako se tim zadaćama udovoljava u praksi Plan i program mjera zdravstvene zaštite
Zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja
Ciljna populacija: učenici, školsko osoblje, roditelji
Interaktivne metode učenja i poučavanja
Primjena načela promicanja zdravlja
Ograničeni broj sati
Teme usmjerene potrebama: prehrana, rizična ponašanja, pubertet i adolescencija, spolno prenosive bolesti i reproduktivno zdravlje

29. Kako se tim zadaćama udovoljava u praksi Plan i program mjera zdravstvene zaštite
Savjetovališni rad
kao integrirani dio aktivnosti i u vremenu izdvojenom za savjetovalište za adolescente, roditelje, staratelje i učitelje
Prilagodba na školu, školski neuspjeh, poremećaji ponašanja, problemi razvoja i sazrijevanja, kronični poremećaji zdravlja, reproduktivno zdravlje i planiranje obitelji, zloupotreba psihoaktivnih droga i drugi oblici ovisnosti, problemi mentalnog zdravlja i dr

30. Neki pokazatelji kroz vrijeme
Oko učenika svake je godine sudjelovalo na predavanjima, a oko sudjelovalo je u grupnom radu u vezi sa zdravstvenim temama

31. Korištenje zdravstvenih službi
Od seksualno aktivnih studentica, 52% onih koje žive s roditeljima i 49% onih koje ne žive s roditeljima (p=0,069) je bilo na ginekološkom pregledu (HZJZ)
Savjetovališta u školskoj medicini su mjesto
dobivanja informacija, rješavanja dvojbi te planiranja i ostvarivanja mjera sigurnog i odgovornog spolnog ponašanja

32. Neki pokazatelji kroz vrijeme
U godini savjetovališta u OŠ posjetilo korisnika (od toga zbog reproduktivnog zdravlja),
korisnika u SŠ (od toga zbog reproduktivnog zdravlja) te
studenata (od toga zbog reproduktivnog zdravlja)
Broj zahtjeva za savjetima iz područja reproduktivnog zdravlja povećava se iz godine u godinu

33. Ginekolozi/privatnici
Što je danas mladima na raspolaganju (u području SPI i reproduktivnog zdravlja) u sustavu zdravstvene zaštite u Hrvatskoj
Opća/obiteljska
medicina
Školska medicina
Zdravstveni odgoj
i savjetovališta
Ginekolozi u PZZ
Ginekolozi/privatnici

34. Mladi se ipak žale da ti profesionalci...
…nemaju vremena
Nisu zainteresirani za njihove probleme,
“Preblizu” su njihovim obiteljima,
Zahtijevaju najavu,
Potrebna je uputnica ili novac...

35. Projekt: Prevention of HIV/AIDS among the southern Europe’s youth
Projekt: Prevention of HIV/AIDS among the southern Europe’s youth (UNICEF, CIDA, IOM) HIV/AIDS Rapid Assessment and Response among Especially Vulnerable Young People (2002)
Slijedom RAR rezultata i preporuka u nastavku projekta su ostvareni preduvjeti za YFS u Rijeci i Splitu, kao i Savjetovalište u Zagrebu

36. Youth Friendly Services
Nakon RAR istraživanja a slijedeći preporuke mladih ispitanika UNICEF je podržao osnivanje “open door” YFC
Nisu se osnivali paralelni sustavi već se oslanjalo na postojeće službe školske medicine
Utvrđeno je redovito radno vrijeme
Profesionalci su bili specijalisti školske medicine, psiholozi i ginekolozi na raspolaganju ukoliko je bilo potrebno

37. Glavni razlozi za posjetu YFS
Uporaba kontracepcije %
Savjeti o seksualnom ponašanju 24.5%
Informacije o STI %
Problemi s PMS %
Simptomi STI %

38. Što smo naučili
Pozitivno i kao potrebna ocijenjena dodatna edukacija profesionalaca i vršnjaka kao i interaktivne metode učenja i poučavanja o problemima seksualnosti
Mladi su izražavali zadovoljstvo postojanjem dodatnih raspoloživih mjesta za savjet i pomoć
Značajnijim su doživljavali školskog liječnika i psihologa, ginekologa samo u indiciranim slučajevima

39. Dugoročna održivost posebnih programa
U Rijeci je Poglavarstvo grada Rijeke kontinuirano podržavalo (i podržava) postojanje YFC
U Zagrebu Poglavarstvo Grada Zagreba kontinuirano podržava postojanje i funkcioniranje Savjetovališta za reproduktivno zdravlje mladih
U Splitu Savjetovalište radi bez posebnih sredstava, kao specijalizirano savjetovalište u Službi školske medicine

40. Zaključno
Zasebne službe za aktivnu preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladih prepoznate su kao prioritet u zdravstvenim politikama mnogih zemalja
Sustavni pristup problemima spolnosti i reproduktivnog zdravlja omogućava ravnomjernu dostupnost programa svim potencijalnim korisnicima
Posebni programi imaju šansu opstati i biti održivi ako se oslanjaju na postojeći sustav
Inicijativa i podrška lokalne zajednice mogu biti presudni u zadovoljenju aktualnih potreba adolescenata

41. Hvala na pažnji