PREDAVAČICE: MAJA HRANILOVIĆ MIRJANA SAMARDŽIĆ

PREDAVAČICE: MAJA HRANILOVIĆ MIRJANA SAMARDŽIĆ
REGIONALNA POLITIKA EUROPSKE UNIJE U PERIODU 2007 – I NOVI PRETPRISTUPNI INSTRUMENT IPA U RH PREDAVAČICE: MAJA HRANILOVIĆ MIRJANA SAMARDŽIĆ Osijek

DNEVNI RED 09:00 – 10:00 Razvoj regionalne politike u EU
10:00 – 11:00 Pretpristupni instrument IPA i institucionalna nadležnost u RH 11.00 – Pauza 11.15 – Komponenta I – izgradnja institucija i prijelazna pomoć 11:30 – 12:30 Komponenta II – prekogranična suradnja (6 programa) 12:30 – 13:30 Pauza za ručak 13.30 – Komponenta III – regionalni razvoj (Program zaštite okoliša, Program regionalne konkurentnosti, Program za transport) 14:30 – 15:00 Komponenta IV – ljudski resursi 15:00 – 15:30 Komponenta V – IPARD 15.30 – Pauza 15:45 – 16:15 Programi zajednice 16:15 – 16:30 Evaluacija seminara Osijek

VAŽNOST REGIONALNE POLITIKE EU
Rimskim sporazumom iz 1957 se po prvi puta preuzima obaveza “smanjiti postojeće razlike između regija” U kontekstu europskih integracija, regionalna politika ima jedinstvenu ulogu jer je jedina politika u EU koja se eksplicitno bavi ekonomskim i socijalnim nejednakostima promovirajući solidarnost i koheziju. U kontekstu željenog ekonosmkog rasta unutar Unije, važnost regionalne politke je jasna: “Jačanje regionalne konkurentnosti unutar Unije ojačat će potencijal za rast ekonomije EU na globalnom tržištu.” (Treće izvješće o koheziji, 2004) Od 1993 do danas, jedna trećina ukupnog proračuna EU dodijeljena je regionalnoj politici. Osijek

POVIJESNI PREGLED – FOKUS NA REFORMAMA
1958 se osnivaju dva sektorska fonda: the European Social Fund (ESF) and European Agricultural Guidance and Guarantee Fund (EAGGF) Proširenjem iz 1973 u Zajednice ulaze Irska, Velika Britanija i Danska: javlja se potreba da se pomogne njihovim perifernim ruralnim područjima 1975 se osniva European Regional Development Fund (ERDF) kao prvi redistribucijski instrument koji nije sektorski nego teritorijalan Izazovi za Zajednice u 1980-ima: Proširenje na Grčku, Španjolsku i Portugal: značajan porast površine i stanovništva, a istodobno pad BDPa – rast regionalnih razlika Javlja se strah od povećanja razlika zbog uvođenja jedinstvenog tržišta Uvođenjem jedinstvenog europskog tržišta uvodi se princip ekonomske i socijalne kohezije što je uzrokovalo znatne reforme regionalne politike u 1989. Osijek

Reforma 1989 (financijska perspektiva 1989 – 1993): Koncentracija na 3 fonda – ERDF, ESF i EAGGF poznati kao “Strukturni fondovi”; iznosi su udvostručeni Uvode se principi višegodišnjeg programiranja, teritorijalne i financijske koncentracije, parterstva i adicionalnosti Uvodi se 5 prioritetnih ciljeva/područja  Usprokos tim novinama, najveći rast nejednakosti među regijama dogodio se nakon uvođenja jedinstvenog tržišta Novi izazov - Ugovorom iz Maastrichta (1992) kreirala je jedinstvena europska valuta Osnivanje Kohezijskog fonda služilo je kako bi se regijama koje zaostaju smanjio teret tranzicije na Europsku monetarnu uniju Reforma 1993 (financijaska perspektiva 1994 – 1999) Još jedno povećanje iznosa za Strukturne fondove dovelo je do 1/3 proračuna EU Uvodi se cilj 6 zbog proširenja na Austriju, Finsku i Švedsku Osijek

1999 reforma (financijska perspektiva 2000 – 2006) Priprema za “istočno proširenje”: Značajni iznosi alocirani za pretpristupne instrumente ISPA, SAPARD i PHARE Veća tematska koncentracija postojećih 6 ciljeva se reducira na 3: Cilj 1 – promovira razvoj i strukturnu prilagodbu regija koje zaostaju (BDP per capita PPS je manji od 75% prosjeka Zajednice); Cilj 2 podržava ekonomske i socijalne konverzije područja sa strukturnim poteškoćama; Cilj 3 – podrška i modernizacija sustava obrazovanja i zapošljavanja Četiri fonda: ERDF, ESF, FIFG, EAGGF (Kohezijski fond nije dio Strukturnih fondova) Četiri inicijative Zajednice: Interreg, Leader, Equal i Urban Osijek

FINANCIJSKA PERSPEKTIVA 2000 – 2006
3 cilja i 4 inicijative Zajednice; 49.5% stanovništva i svih regija u EU25 živi u području pokrivenim: Ciljem1 Ili Ciljem 2 Financijski resusrsi: Euro 233 milijardi predstavljaju trećinu ukupnog proračuna EU tj. 0.45% BDPa EU Osijek

Generalni zaključci Trećeg izvješća o koheziji (2004):
IZAZOVI U 2006 (NOVA REFORMA PRIJE FINANCIJSKE PERSPEKTIVE 2007 – 2013) Nema konsenzusa o učincima regionalne politike na smanjenje nejednakosti u regijama Unije Generalni zaključci Trećeg izvješća o koheziji (2004): Smanjene razlike između zemalja članica ali regionalne razlike su ostale; Podrška je potrebna dogoročno kako bi se dobili željeni učinci Strukturni fondovi viđeni više kao sredstvo za prevenciju daljnjih razlika nego sredstvo za ostvarenje kohezije Fondovi su viđeni kao kompenzacija manje razvijenim zemljama za pristanak za uvođenje na jedinstveno tržište i monetarnu uniju. Osijek

Ostale zemlje članice ne žele povećati proračun EU
IZAZOVI U 2006 (NOVA REFORMA PRIJE FINANCIJSKE PERSPEKTIVE 2007 – 2013) Istočno proširenje će uzrokovati širenje razvojnih razlika – socio-ekonosmke razlike između najbogatijih i najsiromašnijih su se udvostručile, a prosjek BDPa u EU se smanjio za 12.5% Unija se suočava sa izazovima gospodarskog restrukturiranja kao poslejdica globalizacije Ekonomski rast u EU se usporio (1999 – 2004) što je uzrokovalo značajan rast nezaposlenosti u EU Trendovi na tržištu rada – staro stanovništvo u EU i značajan rast imigracije U postojećoj nepovoljnoj situaciji javilo se pitanje tko će platiti za koheziju novih zemalja članica. Stare zemlje članice s juga EU (Španjolska, Portugal, Grčka) žele zadržati pomoć za svoje ragije koje zaostaju – tzv. “Statistički efekt” Ostale zemlje članice ne žele povećati proračun EU Osijek

GEORGAFSKA DISTRIBUCIJA
Regije ispod 75% prosjeka ispod 75% u EU25 Statistički efekt ispod 75% u EU15 Iznad u EU25 “prirodno” iznad 75% zbog rasta ostale regije Osijek Source: Eurostat

PRINCIPI KOJI SU VODILI REFORMU U 2006
Preusmjeravanje regionalne politike prema ekonomskom rastu (u skladu sa Lisabonskom agendom) i prema održivom razvoju (u skladu sa Goteborškom agendom) Posebna pozornost na: proširenje, globalizaciju i razvoj na znanju utemeljene ekonomije Više sredstava za područja s prirodnim ograničenjima i urbanim područjima Decentralizacija: delegiranje odgovornosti zemljama članicama i regijama Osijek

PRINCIPI KOJI SU VODILI REFORMU U 2006
Povećana teritorijalna i financijska koncentracija: Financijski instrumenti smanjeni sa 6 na 3 Financranje pojedinog Operativnog programa iz jednog fonda -pojednostavljeno upravljanje (ERDF ili ESF) Kohezijski fond postaje dio Strukturnih fondova (ista regulativa) Povećana stopa sufinanciranja iz proračuna EU Novi pretpristupni fond IPA zamjenjuje postojeće Sapard, ISPA i Phare kako bi se u zemljama kandidatima izgradili kapaciteti i strukture za korištenje Strukturnih fondova Osijek

Programi i instrumenti programi i mreže (ERDF)
Prihvatljivost Prioriteti Alokacije Konvergencija %(EUR 264 bn.) Regionalni i nacionalni programi ERDF ESF Kohezijski fond Regije s BDP po stanovniku 75% od prosijeka EU25 Statistički efekt: 75% od EU15 i >75% u EU25 Zemlje članice Bruto nacionalni prihod 90% EU25 prosijeka Inovacije; Zaštita okoliša i prevencija rizika; pristupačnost Infrastruktura; Ljudski resursi; Administrativni kapaciteti; transport(TENs); Održivi transport; Zaštita okoliša; Obnovljiva energija Regionalna konkurentnost i zapošljavanje %(EUR 57.9 bn.) Regionalni programi (ERDF) I nacionalni programi (ESF) Zemlje članice predlažu popis regija (NUTS I or II) "Phasing-in" Regije koje su prije bile u Cilju 1, a sada nisu u Cilju Konvergentnost Inovacija Zaštita okoliša i prevencija rizika pristupačnost Europska strategija zapošljavanja Europska teritorijalna suradnja %(EUR 13.2 bn.) Prekogranični i transnacionalni programi i mreže (ERDF) Pogranične regije i šire regije za transnacionalnu suradnju inovacija Zaštita okoliša/prevencija rizika pristupačnost Kultura, obrazovanje Osijek

Financijska koncentracija, 2007-2013 (ukupno: EUR 336.1 billion)
I. Konvergencija (78%) II. Regionlna konkurentnost i zapošljavanje (18%) III. Teritorijalna suradnja (4%) Regije ispod 75% BDP Regije sa statističkim učinkom Kohezijski fond Posebni program za udaljene regije: 1.1 Regije izvan konvergencije Regije “Phasing-in” Iz Cilja 1 Pregogranična suradnja: 4.7 Transnacionalna suradnja: 6.3 Vanjske granice EU: 1.6 Mreže: 0.6 Financijska koncentracija, (ukupno: EUR billion) Osijek

Pretpristupni i strukturni fondovi EU – politika proširenja EU-
Politika proširenja smatra se jednom od najutjecajnijih metoda vanjske politike EU jer je perspektivom članstva EU uspjela znatno utjecati kako na političko usmjerenje i reforme zemalja post-hladnoratovske europe Proširenja povratno utječu na ostale politike EU (npr. kohezijsku) Sa zemljama kandidatkinjama obveze u smislu priprema za članstvo definirane su posebnim dokumentima, tzv. partnerstvima (europskim ili pretpristupnim partnerstvima); dok kandidatkinje pripremaju svoje nacionalne programe pridruživanja EU kojima predviđaju kako će ispuniti ciljeve zacrtane partnerstvom Osijek

Pretpristupni i strukturni fondovi u EU
Godišnji proračun EU iznosi preko 100 milijardi eura (129.2 milijarde za 2008) Troši se na politike EU, i to u sljedećim proporcijama: Kohezijska politika i jačanje konkurentnosti (44%) Prirodni resursi: poljoprivredna politika, ruralni razvoj, ribarstvo zaštita okoliša (43%) Vanjska politika (6%) Državljanstvo, sigurnost, pravosuđe (1%) Drugo,uključujući administrativne troškove (6%) Politike i fondove planiraju se za sedmogodišnja proračunska razdoblja – na početku smo razdoblja 2007 – 2013! Osijek

Pretpristupni fondovi EU
Pretpristupni fondovi namijenjeni su pomoći zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU u političkim, gospodarskim i institucionalnim reformama potrebnim za ulazak u EU U njima sudjeluju i zemlje potencijalne kandidatkinje dok ostalim slabije razvijenim zemljama (npr. uključenim u Politiku za susjedstvo) EU namjenjuje razvojnu pomoć I sami pretpristupni fondovi razvili su se iz razvojne pomoći Mađarskoj i Poljskoj nakon pada komunizma (PHARE - Pologne et Hongrie - Aide á Restructuration Economique), no već u prvoj polovici 90-tih preusmjeravaju se ka pripremama za pristupanje Uniji Osijek

PRETPRISTUPNI INSTRUMENT IPA I INSTITUCIONALNA NADLEŽNOST U RH
Osijek

Pretpristupni fondovi EU
Provode se po istim principima kao i Strukturni fondovi  priprema za Strukturne Fondove, članstvo i provedbu razvojnih politika EU Partnerstvo Programiranje Adicionalnost Koncentracija Osijek

FONDOVI EU U KOJIMA JE SUDJELOVALA/SUDJELUJE RH
OBNOVA ( ) 10/2001 Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Privremeni sporazum CARDS ( /2006.) FP 04/2004 Europsko partnerstvo s Hrvatskom + Programi Zajednice Odluka Vijeća kojom Hrvatska postaje zemlja kandidat 06/2004 FP PHARE/ISPA/SAPARD (2005./2006.) 10/2004 Pretpristupna strategija za Hrvatsku 10/2005 Otvaranje pregovora IPA (od 2007.) 02/2006 Pristupno partnerstvo Osijek

(Council Regulation (EC) 1085/2006, 17 July 2006)
IPA IPA - Instrument for Pre-Accession (Council Regulation (EC) 1085/2006, 17 July 2006) Implementing Regulation, , 12 June 2007) CARDS (RH 2000 – 2004) PHARE (RH ) ISPA SAPARD Osijek

IPA podrška u razvoju politika u pripremi zemlje kandidatkinje za učinkovitu provedbu i upravljanje Kohezijskom politikom EU U pripremi zemlje kandidatkinje za programiranje, provedbu i upravljanje Strukturnim i Kohezijskim fondovima Osijek

Svrha uspostavljanja IPA sustava:
IPA podrška Svrha uspostavljanja IPA sustava: Proces pregovora i ulaska u EU vezan uz administrativne kapacitete i sposobnost zemlje da korisi sredstva EU Prireme za funkcioniranje u EU i korištenje znatno većih sredstava u trenutku kad RH postane zemlje članica Osijek

IPA – ključna načela Upravljačke strukture trebaju anticipirati buduća Upravna tijela u sustavu Strukturnih i Kohezijskog fonda Strukture trebaju biti uspostavljene na nacionalnoj razini Provedba putem višegodišnjih programa Zaokret prema decentraliziranom upravljanju (od DIS prema EDIS akreditaciji); Veće mogućnosti u smislu odgovarajućih/pogodnih aktivnosti i korisnika – približavanje Kohezijskim instrumentima Ali ipak predstavlja pretpristupni instrument Osijek

Kandidati i potencijalni kandidati
IPA – PROGRAMSKI OKVIR Pretpristupno partnerstvo Strateški okvir za razvoj 2006.–2013. (nacionalni razvojni ciljevi i prioriteti) Višegodišnji indikativni planski dokument (prioriteti suradnje) EK RH Nacionalni program za pridruživanje Europskoj uniji Višegodišnji indikativni financijski okvir Smjernice EZ za koheziju (za K 3 + 4) K 3 + 4 K 1 K 2 Okvir za usklađenost strategija (izrađuje se za IPA komponente III i IV) K 5 Godišnji planovi aktivnosti - jačanje institucionalne sposobnosti za provedbu pravne stečevine EU Operativni programi prekogranične suradnje ( ) - prekogranična suradnja Plan za poljoprivredu i ruralni razvitak ( ) Operativni programi ( ) promet okoliš regionalna konkurentnost razvoj ljudskih potencijala Osijek Kandidati i potencijalni kandidati Samo zemlje kandidati

IPA I Pomoć u tranziciji i jačanju institucija
IPA komponente IPA I Pomoć u tranziciji i jačanju institucija IPA II Prekogranična suradnja IPA III Regionalni razvoj IPA IV Razvoj ljudskih resursa IPA V Ruralni razvoj Osijek

Osnovni programski i projektni ciklus
Programiranje Evaluacija Identifikacija Formulacija/ Preliminarna ocjena Provedba Financiranje Osijek

IPA programski ciklus MIFF, MIPD (EU)
Programiranje (pregovori između EU i RH oko identificiranja prioriteta i područja suradnje) MIFF, MIPD (EU) Strateški okvir za razvoj (RH) Godišnji plan aktivnosti (IPA I) Operativni programi(IPA II, III, IV, V) Identifikacija Generiranje, priprema i prioritizacija projektnih sažetaka Procjena Preliminarna procjena projekata (tehnička i ekonomska izvedivost, CBA, EIA) koja rezultira odlukom da li ili ne predložiti projekt za financiranje Financiranje Financijski Sporazumi Provedba Provedba programskih dokumenata kroz odabrane projekte Evaluacija Vanjska Ex-post evaluacija - naučene lekcije za nove programske dokumente Revizija Osijek

Odvojeni programski dokumenti za svaku komponentu
Programiranje Pregovori između EU i RH: identifikacija prioriteta i područja suradnje MIFF, MIPD (EU) Strateški okvir za razvoj (RH) Okvir za usklađenost strategija (IPA III i IV) Odvojeni programski dokumenti za svaku komponentu Godišnji plan aktivnosti (IPA I) Višegodišnji Operativni programi (IPA II, III, IV, V) Osijek

Identifikacija i formulacija/preliminarna ocjena
Planiranje i priprema pojedinačnih projekata u okviru definiranih prioriteta i ciljeva programskih dokumenta te selekcija projekata IPA I – godišnja priprema te odobravanje projekta od strane EC (generiranje, priprema i prioritizacija projektnih sažetaka; preliminarna procjena projekata - tehnička i ekonomska izvedivost, CBA, EIA) IPA II, III, IV, V – višegodišnje planiranje prioriteta, mjera i projekata (dijelom već u fazi programiranja) – uska veza između programiranja, identifikacije i formulacije Osijek

Odluka o financiranju (po usvajanju OP-a)
Financiranje Okvirni sporazum – preduvjet za odobrenje financijske pomoći (generalna pravila financijske pomoći, zajedničke odgovornosti,akreditacijski uvjeti) Odluka o financiranju (po usvajanju OP-a) Financijski sporazumi (sredstva stavljena na raspolaganje) Osijek

Financijski sporazumi: IPA I – godišnji
Financiranje (2) Financijski sporazumi: IPA I – godišnji IPA II - višegodišnji i godišnji IPA III, IV, V – višegodišnji Osijek

Osijek

IPA – DODIJELJENA SREDSTVA 2007.- 2010. (u mil. EUR)
UKUPNO KOMP. 2007. 2008. 2009. 2010. Pomoć u tranziciji i jačanju institucija 1 47,60 45,40 45,60 39,50 178,10 2 Prekogranična suradnja 9,70 14,70 15,90 16,20 56,50 3 Regionalni razvoj 44,6 47,60 49,70 56,80 198,70 4 Razvoj ljudskih potencijala 11,10 12,70 14,20 15,70 53,70 102,90 5 Ruralni razvoj 25,50 25,60 25,80 26,00 UKUPNO GODINA 138,5 146,00 151,20 154,20 Osijek 589,90

Provedba Nakon potpisa financijskog sporazuma, može se započeti s provedbom projekata Provedba prvenstveno zahtijeva ugovaranje izvođača projekata koje je definirano pravilima Financijske regulative Vijeća (EC, Euratom) No 1605/2002 Regulativa je detaljno tehnički razrađena u “Practical Guide to the External Aid Procedures” – PRAG Osijek

Provedba (2) Decentralizirani sustav provedbe uz ex ante kontrolu EK(DIS, “Decentralised Implementation System”) - provedba povjerena državi korisnici dok EK zadržava ukupnu krajnju odgovornost za izvršenje općeg budžeta Decentralizirano upravljanje mora pokriti najmanje provođenje natječaja, ugovaranje i isplate od strane državne uprave korisnika Da bi se kroz DIS upravljalo fondovima, potrebno je imenovati određene strukture i tijela te iste pripremiti za akreditaciju koju EK dodjeljuje nakon što vanjski revizori provjere ima li dotična zemlja adekvatne kapacitete te kontrolne i upravljačke mehanizme za transparentno i efikasno provođenje procedura EK Osijek

IPA – USPJEŠNOST PROVEDBE
Preduvjeti: Priprema programskih dokumenata Akreditacija sustava Pravovremena priprema projekata N+3 pravilo ( – 2010 – inače se sredstva vraćaju u proračun EU) Dostatan broj stručnog osoblja Sufinanciranje Osijek

Monitoring i evaluacija
Programska i projektna razina U IPA DIS sustavu osniva se IPA odbor za praćenje te sektorski za praćenje (vezani uz komponente tj. Operativne programe) EX- post evaluacija provedbe pomoći se organizira uz angažman vanjskih stručnjaka (odgovornost EK) Iskustva i lekcije za nove OP-e Revizija Osijek

IPA PROGRAMSKI CIKLUS – uloge i odgovornosti
Programiranje EK Nacionalni IPA Koordinator (osigurava partnerstvo i suradnju između EK i zemlje korisnice Programa; odgovoran za koherentnost i koordinaciju programa unutra IPA-e) Relevantna ministarstva / Operativne strukture (izrada relevantnih Operativnih programa) Identifikacija Relevantna ministarstva / Operativne strukture Preliminarna procjena Financiranje VRH Osijek

Financiranje i Provedba Nacionalni fond (uloga središnje riznice; sredstva EK idu kroz NF prema Operativnim strukturama ili krajnjim korisnicima) Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (na čelu NF – državni tajnik MFIN) Ukupna odgovornost za financijsko upravljanje Odgovoran za regularnost transakcija Odgovoran za učinkovito funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole Odobravanje troškova prema EK (= zahtjevi za plaćanje) Osijek

Provedba Relevantna ministarstva / Operativne strukture / Provedbene agencije Provedba projekata Javna nabava/ ugovaranje Plaćanja Obznana pravila Arhiviranje /IT susatvi Kontinuitet djelovanja Revizorski trag Monitoring (interna revizija, evaluacija) Verifikacije/odobrenja (uključujući provjere na licu mjesta) Informiranje Procejena rizikom i upravljanje rizikom Upravljanje nepravilnostima Alokacija sredstava Planiranje provedbe Itd. Finalni korisnici Osijek

Faze uspostavljanja IPA sustava
Institucionalno definiranje sustava Utvrđivanje odnosa između različitih institucija Sastavljanje procedura i priručnika Proces samoprocjene sustava (unutarnji revizori) Nacionalna akreditacija Akreditacija od strane EK (konačno utvrđivanje spremnosti IPA struktura za početak upravljanja i korištenja EU sredstava) Akreditiraju se svi koji sudjeluju u upravljanju i provedbu IPA programa: planiranje, nabava, ugovaranje, plaćanje, izvještavanje, praćenje i ocjenjivanje (NF i operativne strukture) Osijek

IPA programski ciklus – uloge i odgovornosti
Monitoring and Evaluacija NIPAK Operativne strukture NDO Revizijska jedinica nezavisna od svih drugih Strategija revizije; godišnja provjera učinkovitosti funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole i pouzdanosti računovodstvenih informacija Vanjski akteri za potrebe evaluacije Osijek

Povezanost programskog i projektnog ciklusa
Programiranje 1. program Evaluacija Identifikacija Formulacija/ Preliminarna ocjena Provedba Financiranje Evaluacija Identifikacija 2. projekt Provedba Formulacija EK (DEK), CFCA, OS, krajnji korisnici Financiranje Osijek

Programiranje ( Evaluacija ) Identifikacija ( Financiranje ) Provedba
Povezanost programskog i projektnog ciklusa – provedba Godišnjeg programa IPA I Godišnji program Programiranje Evaluacijsko ( Evaluacija ) Identifikacija Sažeci izvješće projekta Izvješće o praćenju Provedba Formulacija Daljnja razrada projekata provedbe a j i ( Financiranje ) c Opisi poslova a t n e m u Tehničke k o specifikacije Prijedlog d financiranja a n j a ? Financijski e Troškovnici t j sporazum a N Osijek Upute aplikantima

Identifikacija Programiranje Financiranje Evaluacija Provedba
Povezanost programskog i projektnog ciklusa - programi dodjele bespovratnih sredstava Ugovor Preliminarna procjena Identifikacija Programiranje Financiranje Evaluacija Provedba Zahtjev za financiranje Izvješće o napretku Procjena projekta Projekt evaluaciji Upute aplikantima Poziv na dostavu prijedloga Opisi poslova Tehničke specifikacije Natječajna dokumentacija Osijek Troškovnici

Portal Europske unije: ec.europa.eu
Relevantni linkovi Portal Europske unije: ec.europa.eu Opća uprava EK za regionalnu politiku: ec.europa.eu/regional_policy/index_en.htm Opća uprava EK za proširenje: ec.europa.eu/dgs/enlargement/index_en.htm EuropeAid: ec.europa.eu/europeaid Delegacija EK u Hrvatskoj: Središnji državni ured za razvojnu strategiju i upravljanje EU fondovima: Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje: cfcu.mfin.hr Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka: Osijek

KOMPONENTA I IZGRADNJA INSTITUCIJA I POMOĆ U TRANZICIJI
Osijek

PROGRAMIRANJE KOMPONENTE I.
Nastavak PHARE programa (izuzev komponente ESK) Provedba na temelju godišnjih planova aktivnosti Alokacija – 178,1 mil € Programiranje započinje sektorskom analizom po poglavljima Acquisa Za pomoć ispunjavanju političkih kriterija Za ispunjavanje mjerila koja su preduvjet otvaranju progovora po pojedinim poglavljima Osijek

Programiranje I. Komponente IPA programa
Cilj - podrška državnim tijelima u postizanju spremnosti za učinkovitu primjenu nacionalnih zakona usklađenih s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno pripremiti državna tijela i korisnike nevladinog sektora za upravljanje strukturnim fondovima nakon pristupanja Uniji - sve mjere suradnje koje nisu izričito pokrivene drugim komponentama - kontinuitet u odnosu na postignute rezultate u okviru CARDS i PHARE programa Osijek

Pretpristupno partnerstvo (EK-RH)
IPA KOMPONENTA I. – RELEVANTNI DOKUMENTI ZA PRIPREMU GODIŠNJIH PLANOVA AKTIVNOSTI Pretpristupno partnerstvo (EK-RH) Višegodišnji indikativni planski dokument (EK) Strateški okvir za razvoj (RH) NPPEU (RH) Izvješće o napretku (EK) Avis (EK) Screening reports – po poglavljima pregovora + mjerila za otvaranje pregovora (EK) Osijek

izrada sektorskih analiza komunikacija TDU - SDURS 10/2007.
Okvirni hodogram programiranja komponente I. IPA programa – proračunska godina 2008. izrada sektorskih analiza komunikacija TDU - SDURS 10/2007. - izrada matrice logičkog okvira - komunikacija SDURS-EK 11/2007. - prva razina odobrenja projekata 12/2007. - izrada Project Fiche 01-04/2008. 05-12/2008. - EK - IPA odbor, završno odobrenje Osijek

Europsko / Pretpristupno partnerstvo
Pregled kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta po poglavljima Acquis-a + ostali kriteriji Prioriteti u okviru političkih kriterija – ojačati pravosuđe, poboljšati borbu protiv korupcije, poboljšati djelovanje javne uprave, poboljšati poštovanje prava manjina, ubrzati povratak izbjeglica, pojačati slobodu izražavanja i osigurati demokratski rad medija Osijek

Prioriteti komponente I.:
razvoj civilnog društva i zaštita temeljnih ljudskih prava poticanje integracije nacionalnih manjina dijalog vladinih i nevladinih tijela u razvijanju demokracije, vladavine prava, ljudskih prava, prava nacionalnih manjina reforme u području pravosuđa i unutarnjih poslova usklađivanje tehničkog zakonodavstva reforma državne uprave jačanje tržišne ekonomije jačanje sustava financijske kontrole razvijanje sustava mjera zaštite okoliša jačanje kapaciteta u području nuklearne sigurnosti sudjelovanje u programima Zajednice Osijek

KOMPONENTA II PREKOGRANIČNA, TRANSNACIONALNA I MEĐUREGIONALNA SURADNJA
Osijek

Financijska alokacija (Višegodišnji indikativni financijski okvir 2007-2010)
2008 2009 2010 Ukupno II komponenta IPA 9,7 (2,65) 14,7 (2,70) 15,9 (2,76) 16,2 56,5 - Programi prekogranične suradnje sa zemljama članicama 60-80% ukupnog iznosa - Programi prekogranične suradnje sa zemljama ne-članicama 20-40% - Sudjelovanje u transnacionalnim i međuregionalnim programima 5-15% Osijek

Prekogranična i transnacionalna suradnja u RH - programi
2007 – 2013 IPA Prekogranična suradnja Jadranska prekogranična suradnja Slovenija – Hrvatska Mađarska – Hrvatska Hrvatska – B&H Hrvatska – Srbija Hrvatska – Crna Gora Transnacionalni programi: SEES i Mediterranean Osijek

Modeli provedbe Programa prekogranične suradnje
Programi sa zemljama članicama tzv. SHARED MANAGEMENT Programi sa zemljama potencijalnim kandidatkinjama tzv. TRANSITIONAL MANAGEMENT Osijek

Jedno upravljačko tijelo - u zemlji članici
SHARED MANAGEMENT Jedno upravljačko tijelo - u zemlji članici ERDF i IPA sredstva idu u jedan fond i troše se na cijelom programskom području nevezano u kojoj zemlji (najvažnija kvaliteta projekata) Jedan tzv. Lead partner potpisuje ugovor s upravljačkim tijelom, odgovoran je za provedbu projekta i prima sredstva – može biti i iz RH i iz zemlje članice Nema predfinanciranja (potencijalni problem za korisnike projekata u RH Osijek

TRANSITIONAL MANAGEMENT
Svaka zemlja ugovara sredstva za svoje korisnike Svaka zemlja dobiva svoja sredstva od EU Svaki partner potpisuje ugovor sa svojim ugovarateljskim tijelom i odgovoran je za provođenje svog dijela aktivnosti na projektu Predfinanciranje kao i do sada Osijek

Selekcijske procedure: IPA “shared management”
Osijek

Selekcijske procedure: IPA – IPA programi
Osijek

Programi prekogranične suradnje sa zemljama članicama Program Slovenija – Hrvatska Program Mađarska – Hrvatska Program Jadranske prekogranične suradnje Osijek

Prekogranični program Slovenija – Hrvatska
Programsko područje: Osijek

Vrijednost programa u periodu 2007 – 2009: Eura (EU) Eura (Sufinanciranje) Trajanje programa: 2007 – 2013 Opći cilj programa: Stvaranje dinamičnog prekograničnog područja s intenzivnom interakcijom dionika u razvoju kako bi ostvarili zajednički definirane ciljeve. Osijek

Prioriteti programa Mjere I.EKONOMSKI I SOCIJALNI RAZVOJ Mjera 1.1: Turizam i ruralni razvoj Mjera 1.2: Razvoj poduzetništva Mjera 1.3: Kulturna i društvena suradnja II.ODRŽIVO UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA Mjera 2.1: Zaštita okoliša Mjera 2.2: Zaštita prirode i održivi razvoj III. TEHNIČKA POMOĆ Osijek

Osijek

Strukture za upravljanje programom Slovenija - Hrvatska
Upravna direkcija: Vladin ured za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku Direkcija za ovjeravanje: Fond za regionalni razvoj, Slovenija Direkcija za reviziju: Ured za nadzor proračuna, Ministarstvo financija, Slovenija Nacionalna tijela: Vladin ured za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku, Slovenija i Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska Zajednička tijela programa: Zajednički odbor za praćenje: u osnivanju Zajedničko tehničko tajništvo: pri Vladinom uredu za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku, Slovenija Info-punkt: biti će lociran u Zagrebu Osijek

Prekogranični program Mađarska – Hrvatska

Vrijednost programa u periodu – : Eura (EU) Eura (Sufinanciranje) Trajanje programa: 2007 – 2013 Opći cilj programa: Razvoj temeljen na kulturi i znanju kroz uspješno upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom te intenzivne društveno-gospodarske interakcije između dviju strana u programski prihvatljivom području. Osijek

Prioriteti programa Mjere I. ODRŽIVI RAZVOJ I RAZVOJ TURIZMA Mjera 1.1: Održivi razvoj i atraktivan okoliš Mjera 1.2: Održivi razvoj turizma na području rijeka Mure, Drave i Dunava II. RAZVOJ GOSPODARSTVA I LJUDSKIH KAPACITETA Mjera 2.1: Gospodarska suradnja Mjera 2.2: Razvoj zajedničkih ljudskih kapaciteta III. TEHNIČKA POMOĆ Osijek

Osijek

Strukture za upravljanje programom Mađarska - Hrvatska
Upravna direkcija: Nacionalna razvojna agencija, Mađarska Direkcija za ovjeravanje: Ministarstvo financija, Mađarska Direkcija za reviziju: Vladin ured za reviziju, Mađarska Nacionalna tijela: Nacionalna razvojna agencija, Mađarska i Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska ZAJEDNIČKA TIJELA: Zajednički odbor za praćenje: u osnivanju Zajedničko tehničko tajništvo: u osnivanju pri razvojnoj agenciji VATI Kht, Mađarska Info-punkt: biti će lociran u Zagrebu Osijek

Program jadranske prekogranične suradnje

Vrijednost programa u periodu 2007 – 2009: Eura (EU) Eura (Sufinanciranje) Trajanje programa: 2007 – 2013 Opći cilj: Jačanje mogućnosti održivog razvoja jadranske regije usklađenom strategijom djelovanja među partnerima s prihvatljivih područja. Osijek

Prioriteti programa Mjere Prioritet 1: Gospodarska, društvena i institucionalna suradnja Mjera 1.1. – Istraživanje i inovacije Mjera 1.2. – Novčana potpora inovativnim malim i srednjim poduzećima Mjera 1.3. – Društvene, radničke i zdravstvene mreže Mjera 1.4. – Institucionalna suradnja Prioritet 2: Prirodna i kulturna bogatstva i sprječavanje rizika Mjera – Zaštita i unaprjeđenje morskog i obalnog područja Mjera 2.2. – Upravljanje prirodnim i kulturnim bogatstvima i sprječavanje prirodnih i tehnoloških rizika Mjera 2.3 – Štednja energije i obnovljivi izvori energije Mjera 2.4 – Održivi turizam Prioritet 3: Pristupačnost i mreže Mjera 3.1. – Fizička infrastruktura Mjera 3.2. – Sustavi održive pokretljivosti Mjera 3.3. – Komunikacijske mreže Prioritet 4: Tehnička pomoć Mjera 4.1. – Upravljanje i provedba Mjera 4.2. – Informiranje, promidžba i vrednovanje Osijek

Osijek

Strukture za upravljanje Programom jadranske prekogranične suradnje
Upravna direkcija: Uprava za međunarodne poslove, L'Aquila, Italija Direkcija za ovjeravanje: Ured za ovjeru, L'Aquila, Italija Direkcija za reviziju: usluga će se podugovoriti Nacionalna tijela: Uprava za međunarodne poslove, L'Aquila, Italija i Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska ZAJEDNIČKA TIJELA: Zajednički odbor za praćenje: u osnivanju Zajedničko tehničko tajništvo: u osnivanju pri Upravi za međunarodne poslove, L'Aquila, Italija Info-punkt: biti će lociran u Zagrebu Osijek

Programi prekogranične suradnje sa zemljama potencijalnim kandidatkinjama Program Hrvatska - Bosna i Hercegovina Program Hrvatska - Srbija Program Hrvatska – Crna Gora Osijek

Prekogranični program Hrvatska-Bosna i Hercegovina

Vrijednost programa u periodu : Eura (EU) Eura (Sufinanciranje) Trajanje programa: 2007 – 2013 Opći cilj programa: Potaknuti kreiranje prekograničnih mreža i partnerstava i razvoj zajedničkih prekograničnih djelatnosti sa svrhom oživljavanja privrede, zaštita prirode i okoliša i povećanje socijalne kohezije programskog područja. Osijek

Prioriteti programa Mjere Prioritet 1: Stvaranje zajedničkog privrednog prostora Mjera 1.1: Zajednički razvoj turističke ponude Mjera 1.2: Promoviranje poduzetništva Prioritet 2: Poboljšana kvaliteta života i socijalna kohezija Mjera 2.1: Zaštita prirode i okoliša Mjera 2.2: Poboljšana pristupačnost općinskih usluga u pograničnom području Prioritet 3: Tehnička pomoć Mjera 3.1: Potpora upravljanju programom i njegovoj provedbi Mjera 3.2: Potpora informiranju o programu, njegova evaluacija i publicitet Osijek

Osijek

Strukture za upravljanje programom Hrvatska – Bosna i Hercegovina
OPERATIVNE STRUKTURE: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska Direkcija za europske integracije, Bosna i Hercegovina ZAJEDNIČKA TIJELA: Zajednički odbor za praćenje: u osnivanju Zajedničko tehničko tajništvo: u osnivanju pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska Predstavništva u Bosni i Hercegovini bit će locirana u Banja Luci i Mostaru Osijek

Prekogranični program Hrvatska – Srbija

Vrijednost programa u periodu 2007 – 2009: Eura (EU) Eura (Sufinanciranje) Trajanje programa: 2007 – 2013 Opći cilj programa: Potaknuti prekograničnu suradnju kako bi se potaknula raznolikost i poboljšala regionalna privreda na za društvo i okoliš održiv način te istovremeno poboljšali dobrosusjedski odnosi. Osijek

Prioriteti programa Mjere Prioritet 1: Održivi socio-ekonomski razvoj Mjera 1.1: Ekonomski razvoj Mjera 1.2: Zaštita okoliša Mjera 1.3: People-to-People Prioritet 2: Tehnička pomoć Mjera 2.1: Upravljanje i provedba programa Mjera 2.2: Informiranje o programu i evaluacija programa Osijek

IPA CBC Program Hrvatska-Srbija
€- € € € € € € € € € AMOUNT / IZNOS 2007 2008 2009 YEAR / GODINA IPA CBC Program Hrvatska-Srbija EU sredstva prema pojedinoj godini 5,4 Meuro Srbija Hrvatska Osijek

5,4 Meuro 11% 1.Održivi socio- ekonomski razvoj 2. Tehnička pomoć 89%
IPA CBC Program Hrvatska-Srbija EU sredstva prema pojedinom prioritetu za razdoblje 5,4 Meuro 89% 11% 1.Održivi socio- ekonomski razvoj 2. Tehnička pomoć Osijek

Strukture za upravljanje programom Hrvatska - Srbija
OPERATIVNE STRUKTURE: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska Ministarstvo financija, Srbija ZAJEDNIČKA TIJELA: Zajednički odbor za praćenje: u osnivanju Zajedničko tehničko tajništvo: u osnivanju pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska Predstavništvo u Srbiji će biti locirano u Sremskoj Mitrovici Osijek

Prekogranični program Hrvatska– Crna Gora

Vrijednost programa u periodu 2007 – 2009: Eura (EU) Eura (Sufinanciranje) Trajanje programa: 2007 – 2013 Opći cilj programa: Poboljšana kvaliteta života u prekograničnom području između Hrvatske i Crne Gore Osijek

Prioriteti programa Mjere Prioritet 1: Kreiranje pogodnih okolišnih i socio-ekonomskih uvjeta u programskom području kroz poboljšanje suradnje u zajednički odabranim sektorima i dobrosusjedskim odnosima u prihvatljivom području Mjera 1.1: Zajedničke aktivnosti za zaštitu okoliša, prirode i kulturnog naslijeđa Mjera 1.2: Zajednički turistički i kulturni prostor Mjera 1.3: Podrška malim projektima Prioritet 2: Tehnička pomoć Mjera 2.1: Upravljanje programom i njegova implementacija Mjera 2.2: Informiranje o programu i njegova evaluacija Osijek

Osijek

Strukture za upravljanje programom Hrvatska – Crna Gora
OPERATIVNE STRUKTURE: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska Sekretarijat za europske integracije, Crna Gora ZAJEDNIČKA TIJELA: Zajednički odbor za praćenje: u osnivanju Zajedničko tehničko tajništvo: u osnivanju, sa sjedištem u Kotoru u Crnoj Gori Predstavništvo u Hrvatskoj će biti locirano u Dubrovniku Osijek

Transnacionalna suradnja
U novoj Financijskoj perspektivi EU ( ), dosadašnja transnacionalna suradnja koja se provodila u obliku CADSES-a podijelila se na dva područja: “Central Europe Programme” (CENTRAL) i “South East European Space” (SEES). Hrvatska je uključena u SEES uz Albaniju, Austriju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Rumunjsku, Makedoniju, Grčku, Mađarsku, Srbiju, Crnu goru, Slovačku, Sloveniju, Moldaviju i dio Italije, Turske i Ukrajine. Upravna direkcija i Zajedničko tehničko tajništvo za SEES je u Budimpešti. Definition of programme areas: 4 criteria Geographical criteria Thematic typology / strategic projects Political criteria Programming continuity Osijek

Prioritetna područja 04.12.2007. Osijek Prioritet 1
Poticanje inovacija i poduzetništva Prioritet 2 Zaštita okoliša Prioritet 3 Poboljšanje dostupnosti Prioritet 4 Unapređenje transnacionalne sinergije u cilju održivog razvoja područja Prioritet 5 Tehnička pomoć za upravljanje Programom i izgradnju kapaciteta 1.1 Izgradnja tehnoloških & inovacijskih mreža 2.1 Poboljšati integrirano upravljanje vodama i prevenciju od rizika od poplava 3.1 Poboljšati koordinaciju u promociji, planiranju i djelovanju primarne i sekundarne transportne mreže 4.1 Dotaknuti glavne probleme metropolitanskih područja 5.1 Upravljanje Programom 1.2 Poticanje inovativnog poduzetništva 2.2 Poboljšati prevenciju od okolišnih rizika 3.2 Razviti strategije “digital divide” 4.2 Promicati balansirani rast i razvoj određenih područja 5.2 Izgradnja kapaciteta 1.3 Stvaranje poticajnog okvira za inovacije 2.3 Promicati suradnju na polju zaštite prirode 3.3 Poboljšati okvir za “multi-modal platforms” 4.3 Promicati valorizaciju kulturne baštine u cilju razvoja 2.4 Promicati energetsku efikasnost Osijek

Međuregionalna suradnja i umrežavanje
4 međuregionalna programa: INTERREG IVC, URBACT II, INTERACT II, ESPON II INTERREG IVC – Međuregionalni program fokusiran na ostvarivanje ciljeva “Lisbon” i “Gothenburg” strategije URBACT II – Razmjena iskustava na području urbanog razvoja INTERACT II – Identificiranje, transfer i usvajanje najboljih iskustava u upravljanju programima suradnje ESPON II – Izrada studija, skupljanje podataka, promatranje i analiza razvojnih trendova Osijek

KOMPONENTA III REGIONALNI RAZVOJ: PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA PROGRAM REGIONALNE KONKURENTNOSTI PROGRAM ZA TRANSPORT Osijek

Programski dokumenti – Operativni programi
Komponente III i IV imaju višegodišnje Operativne programe na temelju kojih se provode definirani prioriteti i mjere Krovni strateški dokument za komponente III i IV je Okvir za usklađenost strategija Struktura OP-a je standardna Vidljivi osnovni principi strateškog planiranja EU (partnerstvo, višegodišnje planiranje, koncentracija, adicionalnost) Osijek

Table of contents Context, Consultation and Coordination
National policy and socio-economic context Community Strategic Framework Partnership consultation Ex-ante evaluacija Assesment of medium term needs, objectives and strategic priorities Socio-economic Analysis Strategic priorities Osijek

Table of contents (2) Programme Strategy Priority axes and measures
Horizontal issues Complementarity and synergies with other forms of assistance Indicative list of major projects Indicative financial tables for the OP Implementation provisions Management and control structures Monitoring and evaluation Information and publicity Osijek

Table of contents (3) ANNEXES:
Membership of interministerial working group Monitoring indicators Indicative list of projects and their identification cards Details on partnership consultation Diagram of the EPOP structure Ex-ante evaluation report Osijek

OPERATIVNI PROGRAM ZA ZAŠTITU OKOLIŠA 2007.-2009.
Osijek

OSNOVNE INFORMACIJE Nastavak dosadašnjih investicija i ulaganja u jačanje sposobnosti kroz CARDS, PHARE i ISPA Glavna pretpostavka: Prirodni okoliš je ključna vrijednost/ključni resurs u socijalnom i ekonomskom kapitalu RH i veliki potencijal za razvoj Fokusira se na ključne potrebne investicije u sektorima otpada i voda – prioriteti iz NSZO (otpad, voda i zrak – NAČELO KONCENTRACIJE jer to investment heavy acquis) OPZO je direktno vezan uz pripremu institucija za članstvo u EU (prilagodba zakonodavstvu EU) Prioritet iz Okvira za usklađenost strategija – “Zaštititi i unaprijediti prirodni i životni okoliš u Hrvatskoj te potencijal okoliša kao ključni element za budući razvoj istovremeno jačajući održivost energetskih sustava posebno povećanjem energetske učinkovitosti i promicanjem obnovljivih energetskih rješenja.” Osijek

OSNOVNE INFORMACIJE (2)
Budući da su resursi OPZO-a ograničeni, nije moguće obraditi sva pitanja sadržana u ovom prioritetu; stoga, a slijedeći nacionalne i strateške dokumente EU i s njima povezane analize, OPZO je priređen kako bi pripremio hrvatske institucije za pristup EU i, slijedeći načelo koncentracije, imao utjecaj na sljedeće prioritete: Razviti infrastrukturu za gospodarenje otpadom za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, i Zaštititi vodne resurse Hrvatske kroz unaprijeđene sustave vodoopskrbe i cjelovitog gospodarenja otpadnim vodama. Tehnička pomoć za jačanje administrativnih kapaciteta za provedbu pomoći pružene u okviru ovog OPZO-a je dodatni prioritet. Osijek

Očekivani učinci OPZO-a su dvostruki: Razvojne koristi – pomoć u ostvarenju standarda vezanih uz EU acquis te gospodarske i društvene koristi; Dobiti učenja – opremanje Hrvatske s institucionalnom sposobnošću za provođenje intervencija poput onih strukturnih fondova; ova sposobnost će uključenim institucijama pružiti vrijedno iskustvo u pripremama za konačno članstvo u EU i s time povezanim odgovornostima. operativni cilj programa, koji će se odvijati u trajanju od tri godine: “Unaprijediti pristup i učinkovito osiguravanje usluga i objekata zaštite okoliša u podsektorima otpada i voda”. Osijek

Okolišni cilj iz nacionalnog Okvira za usklađenost strategija (OUS)
OKOLIŠNI CILJEVI I PRIORITETI OPERATIVNOG PROGRAMA Okolišni cilj iz nacionalnog Okvira za usklađenost strategija (OUS) Cilj OPZO-a Prioritetne osi Ispunjavanje prioritetnih osi putem investicija u: Zaštititi i unaprijediti prirodni i životni okoliš u Hrvatskoj te potencijal okoliša kao ključni element za budući razvoj Unaprijediti pristup i učinkovito pružanje okolišnih usluga i objekata u podsektorima otpada i voda Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj Uspostavu novih centara za gospodarenje otpadom na županijskoj/regionalnoj razini Sanaciju lokacija visoko onečišćenih otpadom (crne točke) Zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama Uspostavu modernih vodoopskrbnih sustava i mreža Izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za otpadne vode iz domaćinstava i industrije i poboljšanje kanalizacijske mreže Osijek

RELEVANTNI DOKUMENTI IZ ZAŠTITE OKOLIŠA – RH I EU
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Pretpristupno partnerstvo – cilj: povećanje investicija u okolišnu infrastukturu, posebice u sakupljanju i obradi otpadnih voda, opskrbi pitkom vodom i gosodarenje otpadom Strateški dokumenti RH: Strateški okvir za razvoj – prioritet “Prostor, priroda, okoliš i regionalni razvoj” – očuvanje okoliša i uravnoteženi regionalni razvoj osnova su održivog razvoja RH Nacionalna strategija zaštite okoliša - ključni je dokument za sektor okoliša, dugoročni nacionalni ciljevi zaštite okoliša: Zaštita i unapređenje kakvoće vode, mora, zraka i tla; Očuvanje sadašnjeg stanja biološke raznolikosti; Očuvanje prirodnih resursa, posebno cjelovitosti i obilježja posebnih prirodnih bogatstava (mora, obale i otoka, planinskih područja itd.). Osijek

Nacionalna strategija gospodarenja otpadom - prioriteti su integrirano gospodarenje otpadom, uspostava nac. i reg. centara za gospodarenje otpadom, sanacija visokoonečićenih lokacija, sanacija postojećih odlagališta, unaprijeđenje sustava informiranja i praćenja u sektoru gospodarenja otpadom Nacionalna strategija upravljanja vodama - temeljni i dugoročni nacionalni strateški dokument o gospodarenju vodama za Hrvatsku - uspostavlja se i ujednačuje politika upravljanja vodama te cjelovit i koordiniran pristup poboljšanju vodnog sustava u skladu s međunarodnim obvezama. Osijek

Nacionalna ISPA strategija za okoliš (2005) - prva investicijska strategija zemlje, kao prioritetnima utvrđuje prioritetne investicijske projekte gospodarenja otpadom, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda; indikativni popis od 26 projekata u Nacionalnoj ISPA strategiji su prioritetne investicije u sektorima gospodarenja vodama i gospodarenja otpadom što će pridonijeti ispunjavanju zahtjeva iz „troškovno zahtjevnih” direktiva iz okolišne pravne stečevine EU – u OPZO dodatni projekti Svi projekti koji se financiraju u okviru OPZO-a moraju u potpunosti poštivati načela održivog razvoja i ispuniti odnosne norme zaštite okoliša, posebno direktive o OUO-a, habitatima i pticama (kako bi se spriječili negativni utjecaji na potencijalne lokacije NATURA-e 2000) kao i odnosnu pravnu stečevinu koja se odnosi na zaštitu okoliša. Osijek

INSTITUCIONALNI USTROJ
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG) je središnje državno tijelo odgovorno za zaštitu okoliša. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPŠVG) obavlja administrativne i druge zadaće vezane uz gospodarenje vodama i sustav gospodarenja vodama Druga državna tijela - Ministarstvo kulture, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka; Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi; Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva; Državna uprava za zaštitu i spašavanje; i Državni hidrometeorološki zavod, Državni zavod za zaštitu prirode, Agencija za zaštitu okoliša, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatske vode Ostali dionici – npr. tvrtke za transport, odlaganje, recikliranje otpada, upravljanje posebnim otpadom, NVU, itd. Osijek

Iskustva s prethodnom pomoći EU:
nedovoljno razvijena sposobnost na nacionalnoj i nižim razinama kao najveća prepreka za provedbu projekata. Stoga je potrebno osigurati bolju tehničku pomoć i izgradnju sposobnosti na svim administrativnim razinama; osposobljeno i motivirano osoblje; neodgovarajući i nepripremljeni projektni prijedlozi prepreka su korištenju pomoći. Stoga je priprema dovoljnog broja dobro osmišljenih i zrelih projekata (posebno projektna rješenja i dokumentacija za nadmetanje) od presudne važnosti da bi se korištenje pomoći EU osiguralo na pravovremen i tehnički prihvatljiv način. To je pitanje neposredno povezano s potrebom jačanja sposobnosti na svim razinama, ali posebno krajnjih korisnika kako bi na vrijeme pripremili kvalitetan projekt/dokumentaciju za nadmetanje; Poboljšati upravljanje vremenom i osiguranje kvalitete u svim institucijama kao i unaprijediti sposobnost provedbe (nadmetanja i ugovaranja); Značaj koordinacije između dionika, što zahtjeva opsežne i jasne protoke informacija Nužnost pravovremenog pristupa i širenja informacija (svim zainteresiranim stranama) i veći naglasak na mjere promidžbe Osijek

PROCES KONZULTACIJA OPZO je izradila Međuministarska radna skupina (MRS) koja se sastoji od predstavnika odgovarajućih državnih institucija i kojom predsjeda Strateški koordinator za Komponente III i IV Vezano uz projekte s Indikativne liste OPZO-a, održane su konzultacije s raznim partnerima - na radionicama su sudjelovali predstavnici Delegacije Europske komisije, MZOPUG-a, MPŠVG, HV, predstavnici županijskih vlasti, gradova i općina, tvrtki koje se bave gospodarenjem otpadom, NVU-a, te predstavnici medija Osijek

Osijek

Kriteriji prihvatljivosti
Razina zrelosti projekta, odnosno njegova spremnost za provedbu; Razmjer projekata: projekti / skupina projekata/ projektna(e) faza(e) trebale bi dosezati procijenjenu vrijednost od 10 milijuna eura (manji projekti mogu također ispunjavati kriterije ako su određeni na temelju relevantnih kriterija za odabir koji se odnose na mjeru; oni će biti ocijenjeni uglavnom na temelju kriterija okolišnih prednosti i tehničke podobnosti te opravdanja, imajući naravno u vidu ukupnu vrijednost); Održivost: projekt mora poštovati norme i standarde EU, biti usklađen sa sektorskim politikama EU i mora biti (u slučaju centara gospodarenja otpadom) financijski održiv kako bi pokrivao buduće troškove rada i održavanja; Sukladnost s ciljevima i načelima okolišne politike EU: Zaštita, održavanje i unapređenje kakvoće okoliša, Zaštita ljudskog zdravlja, razborito i racionalno korištenje prirodnih resursa, Načelo predostrožnosti, Načelo sprječavanja, Načelo uklanjanja na izvoru, Načelo “onečišćivač plaća”. Osijek

Dodatno – projekt ne bi napredovao bez pomoći EU.
Usklađivanje sa zakonskim okolišnim zahtjevima EU uz posebnu pažnju posvećenu direktivama koje zahtijevaju visoka ulaganja, s namjerom pružanja potpore usklađivanju s acquisom; Usklađivanje s prioritetima određenim u strateškim dokumentima EU i nacionalnim strateškim dokumentima; Dodatno – projekt ne bi napredovao bez pomoći EU. Projekti moraju biti financijski, ekonomski i okolišno održivi i opravdani! Osijek

Indikativna lista velikih projekata
Prioritetna os 1 – razvoj infrastrukture za cjelovito gospodarenje otpadom u RH Project name Type Project preparation support Estimated Total M€ Measure Regional Waste Management Centre Marišćina (The County of Primorje and Gorski Kotar) * Construction 41.78 Measure 1.1 Regional Waste Management Centre for the County of Split –Dalmatia* CARDS 2002 55.7 Remediation and closing down of the Sovjak pit, County of Primorje-Gorski Kotar* Remediation IPA 25 Measure 1.2 Waste Management Centre for the County of Dubrovnik-Neretva* 24.8 Regional Waste Management Centre for County of Zadar* CARDS 2001 35.9 Regional Waste Management Centre for the County of Istria* EBRD 45 Osijek

Project preparation support
Project name Type Project preparation support Estimated Total M€ Measure Waste Management Centre for North-West Croatia* Construction IPA Measure 1.1 Waste Management Centre for East Slavonia* Waste Management Centre for Karlovac County Waste Management Centre for County of Brodsko-Posavska Waste Management Centre for Sisak-Moslavina County Osijek

Project preparation support
PRIORITETNA OS 2 – Zaštita izvora pitke vode u RH putem unaprijeđenja sustava vodoopskrbe i gospodarenja otpadnim vodama Project name Type Project preparation support Estimated Total M€ Measure Slavonski Brod Waste water treatment Water supply DABLAS/DISF 27 Measure 2.1. Measure 2.2. Knin - Drniš Waste water treatment Water supply EC support CARDS- ROP ,7 = 16.4 Osijek 20 Vukovar 19 Bjelovar-Bilogora* ISPA TA 55 Koprivnica-Krizevci* 52 Nova Gradiska 13 Osijek

Djakovo Waste water treatment ISPA TA 16,5 Measure 2.2. Sisak ISPA TA / EBRD 31 Vrbovec IPA 6 Krapina 5.8 Velika Gorica 5.5 Samobor 10 Dugo Selo 14.8 Osijek

IPA stopa sufinanciranja
GODINE – 2009. Ukupni javni trošak Udio Zajednice (IPA) Nacionalni javni udio IPA stopa sufinanciranja (1) =(2) + (3) (2) (3) (4)=(2)/(1) (Eur) (%) Prioritetna os 1: Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj 75% Mjera 1.1: Uspostava novih centara za gospodarenje otpadom na županijskoj/regionalnoj razini Mjera 1.2: Sanacija lokacija visoko onečišćenih otpadom (crne točke) 60.000 Prioritetna os 2: Zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama Mjera 2.1: Uspostava modernih vodoopskrbnih sustava i mreža Mjera 2.2: Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za otpadne vode iz domaćinstava i industrije i izgradnju/ poboljšanje kanalizacijske mreže Tehnička pomoć Mjera 3.1: Upravljanje OP-om i izgradnja sposobnosti Ukupno godine – 2009. Osijek

04.12.2007. Osijek Razina nadležnosti
Nazivi tijela unutar Operativne strukture Pojedinačna tijela unutar Operativne strukture Čelnici pojedinačnih tijela unutar Operativne strukture razina Operativnog programa Tijelo nadležno za OP Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Ulica Republike Austrije 14, Zagreb Državni tajnik za zaštitu okoliša razina prioriteta/mjere Tijelo nadležno za prioritete/mjere Prioritetna os 1 Uprava za strateške i integracijske procese u zaštiti okoliša Pomoćnik ministra Prioritetna os 2 Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Uprava vodne politike i međunarodnih projekata Državni tajnik za vodno gospodarstvo Ulica grada Vukovara 220, Zagreb Prioritetna os 3 razina projekta Provedbeno tijelo (Tijelo za ugovaranje) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Direktor Ksaver 208, Zagreb Hrvatske vode Zamjenik direktora Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Ravnatelj SAFU Katančićeva 5, Zagreb Osijek

ZA REGIONALNU KONKURENTNOST
OPERATIVNI PROGRAM ZA REGIONALNU KONKURENTNOST Zagreb, 30. listopada 2007. Osijek

Program IPA - Komponenta III c Regionalni razvoj – regionalna konkurentnost
Operativni program za regionalnu konkurentnost predstavlja osnovu za korištenje pretpristupne pomoći EU u svrhu postizanja strateškog prioriteta odnosno promicanja socijalne i ekonomske kohezije u Hrvatskoj temeljem poboljšane sveopće konkurentnosti Osijek

Suradnja svih nadležnih resora s partnerima:
Programiranje Operativnog programa za regionalnu konkurentnost Suradnja svih nadležnih resora s partnerima: Koordinacija - Središnji državni ured za razvojnu strategiju i upravljanje fondovima EU Operativna struktura: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Središnji državni ured za e-Hrvatsku Partnerske institucije Osijek

STRUKTURA FINANCIRANJA
Ukupno IPA IIIc: 47,13 M EUR Sredstva EU: 75% 35,35 M EUR Proračun RH: 25% 11,78 M EUR Osijek

Krajnji korisnici: JLPS, regionalne/lokalne javne ustanove, javna poduzeća regionalni/lokalni turistički odbori, HAMAG, APIU, mala i srednja poduzeća, Centri za poduzetništvo, Agencije za regionalni razvoj, ministarstva, visokoškolske ustanove, javne organizacije u sektoru istraživanja, i ostale korisničke institucije. Osijek

OPERATIVNA STRUKTURA KOMPONENTE III C
CFCU (Min. financija) Osijek

6. Usvajanje Operativnog programa
Proces izrade Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 1. Analiza strateškog okvira RH i EZ 2. Analiza nedostataka i potreba 3. Definiranje relevantnih prioriteta - ciljeva 4. Definiranje mjera potrebnih za ostvarivanje prioriteta 5. Konzultacije s partnerima 6. Usvajanje Operativnog programa Osijek

2. Analiza nedostataka i potreba
Značajne socio-ekonomske razlike među županijama (demografski trendovi, ekonomska aktivnost, stopa rasta,..); Niska razina poduzetništva, nizak stupanj obrazovanja poduzetnika; Administrativne prepreke i nedovoljno razvijeni instrumenti financiranja poduzetništva; Nizak stupanj umrežavanja i suradnje poduzetnika, istraživačkih i obrazovnih institucija; Poduzetnici u područjima s razvojnim poteškoćama (nedostatak adekvatne infrastrukture); Nedostatno poticanje ulaganja u proizvodne sektore Nizak stupanj primjene modernih tehnologija i inovacija u proizvodnji i poslovanju; Nedovoljno razvijeno istraživanje i razvoj, te povezivanje istraživanja i razvoja s komercijalnom primjenom. Osijek

3. Definiranje relevantnih prioriteta – ciljeva
Povećati konkurentnost i uravnotežiti regionalni razvoj kroz promicanje, malog i srednjeg poduzetništva, istraživanja i tehnološkog napretka, razvoja informacijskog društva istovremeno poboljšavajući socijalne i gospodarske uvjete u područjima s razvojnim teškoćama. Osijek

Operativni program za regionalnu konkurentnost 2007.-2009.
Operativni program je indikativan – Vlada RH usvojila informaciju 21.rujna 2007. Europska komisija usvaja - do 26. studenoga 2007. Sadržaj: Kontekst, konzultacije i koordinacija Ocjena potreba, ciljeva i strateških prioriteta Programska strategija Financijske tablice Provedbene aktivnosti Osijek

3. Definirani prioriteti - ciljevi
Osijek

4. Mjere za ostvarivanje prioriteta
Poboljšanje razvojnih mogućnosti područja s poteškoćama u razvoju Mjera 1. (MMTPR) - 14,61 M EUR Poslovna infrastruktura Operacija Poslovna infrastruktura – 14,61 M EUR Osijek

Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva Mjera 1 (MINGORP) – 14,53 M EUR Poboljšanje poslovne klime Operacije Poboljšanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini – 1,47 M EUR Program poboljšanja poslovne konkurentnosti putem e-business usluga – 2,86 M EUR Pružanje usluga savjetovanja MSP – 4,53 M EUR Razvoj investicijskog okruženja – 2,67 M EUR Potpora razvoju klastera– 3,0 M EUR Osijek

Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva Mjera 2 (MZOŠ)- 14,08 M EUR Transfer tehnologije i podrška na znanju utemeljenim novoosnovanim poduzećima Operacije Fond za ulaganja u znanost i inovacije – 6,0 M EUR Inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije (BioCentar) – 8,08 M EUR Osijek

Tehnička pomoć Mjera 1. – 3,91 M EUR Upravljanje operativnim programom i izgradnja kapaciteta Operacije Tehnička pomoć vezana za horizontalna pitanja upravljanja Operativnim programom – 3,0 M EUR Priprema sektorskih studija, priprema budućih programskih dokumenata i pripadajućih zaliha projektnih prijedloga – 0,91 M EUR Osijek

OPERATIVNI PROGRAM ZA PROMET 2007-2009.
Zagreb, 30. listopada 2007. Osijek

Očekivani učinci OPP-a su dvostruki:
OSNOVNE INFORMACIJE OPP se koncentrira na željeznički promet i promet unutarnjim plovnim putevima (definirano Okvirom za usklađenost strategija) Očekivani učinci OPP-a su dvostruki: Razvojne koristi – pomoć u ostvarenju standarda vezanih uz EU acquis te gospodarske i društvene koristi; Dobiti učenja – opremanje Hrvatske s institucionalnom sposobnošću za provođenje intervencija poput onih strukturnih fondova; ova sposobnost će uključenim institucijama pružiti vrijedno iskustvo u pripremama za konačno članstvo u EU i s time povezanim odgovornostima. Osijek

operativni ciljevi programa: Poboljšati interoperabilnost unutar željezničkog koridora X Unaprijediti kvalitetu željezničkih usluga, pouzdanosti i učinkovitosti uzduž koridora X Priprema projekta za za koridor X Priprema projekata za rehabilitaciju plovnog puta kroz Savu (da se priliži navigacijskom statusu kategorije IV) Priprema projekta luka Vukovar Tehnička pomoć za provedbu OPP i jačanje relevantnih institucija Osijek

Ispunjavanje prioritetnih osi putem investicija u:
Srednjoročne potrebe Prioritetna os Operativni cilj OPP Ispunjavanje prioritetnih osi putem investicija u: Povećati učinkovitost, pouzdanost i konkurentnost željezničkog prometa 1 – Poboljšanje željezničkog prometa u RH Poboljšati interoperabilnost unutar željezničkog koridora X Unaprijediti kvalitetu željezničkih usluga, pouzdanosti i učinkovitosti uzduž koridora X Priprema projekta za za koridor X - Unaprijeđenje i modernizacija pruge - Poboljšanje sigurnosti i učinkovitosti željezničkih operacija Unaprijediti lučku infrastrukturu i poboljšati navigacijske standarde 2 – Poboljšanje unutarnjih plovnih puteva Priprema projekata za rehabilitaciju plovnog puta kroz Savu (da se priliži navigacijskom statusu kategorije IV) Priprema projekta luka Vukovar - Modernizacija i rehabilitacija riječnih plovnih puteva i lučke infrastrukture Upravljati OP-om i jačati institucije 3 – Tehnička pomoć Koristiti pomoć EU na vremenski i tehnički prihvatljivi način - Upravljanje programom i jačanje kapaciteta i aktivnosti povezanih uz buduću identifikaciju projekata Osijek

SAA i Pristupno partnerstvo Strateški dokumenti RH:
RELEVANTNI DOKUMENTI SAA i Pristupno partnerstvo Strateški dokumenti RH: Strateški okvir za razvoj – JAČANJE TRŽIŠNIH MEHANIZAMA ZA RAZVOJ I KORIŠTENJE INFRASTRUKTURE, RAZVOJ MODERNOG SUSTAVA UPRAVLJANJA INFRASTRUKTUROM TEMELJENOG NA INFORMACIJSKOJ TEHNOLOGIJI I ODRŽIVOM SUSTAVU FINANCIRANJA IZGRADNJE I ODRŽAVANJA USKLADITI STUPANJ RAZVOJA,M KALITETE I SIGURNOSTI PROMETNE INFRASTRUKTURE PROMOVIRATI EKOLOŠKU ODRŽVOST PROMETA Nacionalna ISPA strategija za promet - investicijska strategija za sektor prometa (indikativna lista projekata) Osijek

Iskustva s prethodnom pomoći EU:
nedovoljno razvijena sposobnost na nacionalnoj i nižim razinama kao najveća prepreka za provedbu projekata. Stoga je potrebno osigurati bolju tehničku pomoć i izgradnju sposobnosti na svim administrativnim razinama; osposobljeno i motivirano osoblje; neodgovarajući i nepripremljeni projektni prijedlozi prepreka su korištenju pomoći. Stoga je priprema dovoljnog broja dobro osmišljenih i zrelih projekata (posebno projektna rješenja i dokumentacija za nadmetanje) od presudne važnosti da bi se korištenje pomoći EU osiguralo na pravovremen i tehnički prihvatljiv način. To je pitanje neposredno povezano s potrebom jačanja sposobnosti na svim razinama, ali posebno krajnjih korisnika kako bi na vrijeme pripremili kvalitetan projekt/dokumentaciju za nadmetanje; Poboljšati upravljanje vremenom i osiguranje kvalitete u svim institucijama kao i unaprijediti sposobnost provedbe (nadmetanja i ugovaranja); Značaj koordinacije između dionika, što zahtjeva opsežne i jasne protoke informacija Nužnost pravovremenog pristupa i širenja informacija (svim zainteresiranim stranama) i veći naglasak na mjere promidžbe Osijek

PROCES KONZULTACIJA OPP je izradila Međuministarska radna skupina (MRS) koja se sastoji od predstavnika odgovarajućih državnih institucija i kojom predsjeda Strateški koordinator za Komponente III i IV Dvije runde konzultacija s raznim partnerima - na radionicama su sudjelovali predstavnici SDURF-a, HŽ, Institut za promet i komunikacije, Građevinski fakultet, Fakultet prometnih znanosti, predstavnici sindikata, Agencija za unutarnju plovidbu, Zelena akcija (NVU), predstavnici medija Osijek

PRORITETNA OS 1 Unaprijeđenje željezničkog sustava RH Mjera 1.1 Unaprijeđenje i modernizacija željezničkih pruga Mjera 1.2 Povećanje sigurnosti i učinkovitosti željezničkih operacija PRIORITETNA OS 2 Unaprijeđenje unutrašnjih plovnih puteva Mjera 2.1 Modernizacija i rehabilitacija riječnih plovnih puteva i lučke infrastrukture PRIORITETNA OS 3 Tehnička pomoć Mjera 3.1 Tehnička pomoć za upravljanje OP- em, identficiranje budućih projekata, jačanje institucionalnih sposobnosti za pripremu budućih OP-a Osijek

Projekt mora biti prikladne veličine i relevantnosti
ODABIR PROJEKATA Projekt mora biti važan u kontekstu South East Europe Core Regional Transport Network; Financijski plan mora biti realan, uključivati sekundarne investicijske troškove (održavanje) i jasno razlikovati domaće i strane izvore financiranja Projekt mora biti spreman, uzimati u obzir administrativne i zakonske zahtjeve tijekom svoje provedbe (vlasništvo nad zemljom npr.) Projekt mora biti prikladne veličine i relevantnosti Projekt nikako ne smije duplicirati neke postojeće aktivnsoti nego biti komplementaran drugim projektima nastojeći postići sinergijske učinke Mora postojati vidljiv interes vlade ili regionalnih vlasti (SEETO i /ili Sava River Commission) za provedbom projekta; prioritet će imati oni projekti koji su već uključeni u otprije definirane prioritetne liste (npr. REBIS; ISPA) Projekt mora uzeti u obzir elemente zaštite okoliša Osnovne tehničke karakteristike projekta – moraju biti troškovno učinkoviti (usmjereni prema stvarnim potrebama) u postizanju strateških ciljeva u odnosu na alternativna rješenja te moraju udovoljavati međunarodnim standardima Osijek

Osijek

INSTITUCIONALNI OKVIR
Razina odgovornosti Operativna struktura Tijela unutar operativne strukture Razina OP-a Tijelo odgovorno za OP MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA Nazorova 61, Zagreb Državni tajnik za razvitak Razina prioriteta/mjera Tijelo odgovorno za prioritetnu os/mjeru Sve prioritetne osi Uprava za strateške infrastrukturne projekte Krležin Gvozd 1a, Zagreb Pomoćnik ministra Razina projekata Provedbeno tijelo (ugovorno tijelo) Prioritetna os 1 HŽ infrastruktura Mihanovićeva 12, Zagreb Direktor Prioritetne osi 2 & 3 Središnja agencija za financiranje i ugovaranje Katančićeva 5, Zagreb Voditelj SAFU Osijek

KOMPONENTA IV OPERATIVNI PROGRAM ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA 2007 - 2009.
Osijek

Izradila međuresorna radna sukupina:
PROCES IZRADE Izradila međuresorna radna sukupina: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Središnji državni ured za razvojnu strategiju Hrvatski zavod za zapošljavanje Agencija za strukovno obrazovanje Agencija za odgoj i obrazovanje Agencija za obrazovanje odraslih Državni zavod za statistiku Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Osijek

Strateške smjernice Zajednice 2007.-2013.
USKLAĐENOST OPERATIVNOG PROGRAMA S RELEVANTNIM DOKUMENTIMA EUROPSKE UNIJE Strateške smjernice Zajednice („povećanje broja novih i kvalitetnijih radnih mjesta privlačeći više ljudi u zaposlenost ili poduzetničke aktivnosti, unaprjeđivanjem prilagodljivosti radnika i poduzeća i povećanjem ulaganja u ljudski kapital“.) Lisabonska agenda (smjernice za zapošljavanje) Osijek

USKLAĐENOST OPERATIVNOG PROGRAMA S RELEVANTNIM DOKUMENTIMA RH
Višegodišnji indikativni financijski okvir Višegodišnji indikativni planski dokument Okvir za usklađenost strategija (OUS) Republike Hrvatske Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju Programi pod ostalim komponentama IPA-e (posebice komponenta III) Osijek

OPĆI CILJ PROGRAMA Povećanje broja novih i kvalitetnijih radnih mjesta. I neposrednije, privući i zadržati više ljudi u zaposlenosti povećavajući ulaganja u ljudski kapital, jačajući socijalno uključivanje i promičući prilagodljivost trgovačkih društava i radnika. Osijek

Prioritet 3 – Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti
PRIORITETI PROGRAMA Prioritet 1 – Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada Prioritet 2 – Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada Prioritet 3 – Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti Prioritet 4 – Tehnička pomoć Osijek

Skupine nezaposlenih u nepovoljnom položaju.
PRIORITETI I MJERE Prioritet 1 – Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada Mjera 1.1. Podrška u osmišljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike tržišta rada Mjera 1.2. Podrška učinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih službi nadležnih za zapošljavanje Korisnici Nezaposleni Skupine nezaposlenih u nepovoljnom položaju. Ciljane skupine Hrvatski zavod za zapošljavanje na nacionalnoj i lokalnoj razini Mjerodavni odjeli MINGORP-a Agencija za strukovno obrazovanje Koordinator MINGORP/HZZ Osijek

Skupine nezaposlenih u nepovoljnom položaju.
PRIORITETI I MJERE Prioritet 2 – Jačanje socijalnog uključivanja osoba kojima je otežan pristup tržištu rada Mjera 2.1. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju Mjera 2.2. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu obrazovanju Korisnici neprofitne NVO-e, privatne/javne ustanove koje djeluju na regionalnoj/lokalnoj razini, područne/općinske razvojne agencije i centri za potporu SME-ima/tehnološki inkubatori, obrazovne institucije Ciljane skupine Skupine nezaposlenih u nepovoljnom položaju. Oni koji su u nepovoljnom položaju prilikom pristupa obrazovanju ili tijekom obrazovanja Koordinator MINGORP, MZOS Osijek

Prioritet 3 – Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti
PRIORITETI I MJERE Prioritet 3 – Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti Mjera 3.1. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvir Mjera 3.2. Jačanje sustava obrazovanja odraslih Mjera 3.3. Jačanje institucija odgovornih za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te njihovih partnera Korisnici Obrazovne ustanove za svim razinama Nevladine organizacije koje djeluju u području obrazovanja odraslih Ciljane skupine Učenici i studenti Nastavno osoblje Osoblje koje upravlja obrazovnim institucijama Koordinator MINGORP, MZOP, ASO Osijek

Prioritet 4 – Tehnička pomoć Mjera 4.1. Priprema projekata
PRIORITETI I MJERE Prioritet 4 – Tehnička pomoć Mjera Priprema projekata Mjera 4.2. Upravljanje Operativnim programom i izgradnja sposobnosti Korisnici Djelatnici institucija Ciljane skupine Sve javne institucije koje će imati ulogu u provođenju programa na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini Koordinator MINGORP, MZOS, MZSS Osijek

MOGUĆE GRANT SCHEME – DODJELA BESPOVRATNIH SREDSTAVA KROZ PROGRAM
Samozapošljavanje skupina u nepovoljnom položaju kako bi zauzeli aktivnu ulogu na tržištu rada (MZSS) Uključenje osoba s invaliditetom na tršište rada (HZZ) Žene na tržištu rada (HZZ) Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3 (HZZ) Pilot VET fond za inovacije – implementacija za novi kurikulum (ASO) Osijek

FINANCIJSKE ALOKACIJE
45 M Euro u periodu 2007 – 2009 85% sufinanciranje iz IPA-e Kod grant schema, krajnji korisnici projekata će sami financirati 15% iznosa Osijek

KOMPONENTA V RURALNI RAZVOJ - IPARD PROGRAM 2007. - 2009.
Osijek

PRIORITETI IPARD PROGRAMA
Prioritet 1 – poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe standarda EU Prioritet 2 – pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i Leader-a Prioritet 3 – razvoj ruralne ekonomije Osijek

Predložene mjere i podmjere
Prioritet 1 – poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe standarda EU: Mjera 1.1: Investiranje u poljoprivredna gospodarstva – 5 sektora: (sektor mlijeka – kravljeg, sektor mesa – goveđeg/svinjskog/mesa peradi, sektor jaja, sektor voća i povrća uključujući stolno grožđe, sektor žitarica i uljarica) KRAJNJI KORISNICI: Poljoprivredna gospodarstva (OPG, obrti, pravne osobe) definirana Zakonom o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02), upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i PDV obveznici IZNOS POTPORE: Do 50% od ukupne vrijednosti dozvoljenih ulaganja Min.: Ukupna vrijednost ulaganja po projektu: ,00 kn Max.. Ukupna vrijednost ulaganja po korisniku kroz vrijeme trajanja IPARD-a je 6,57 mln kn, osim u sektoru jaja – 14 mln kn. Osijek

- Do 50% od iznosa ukupno dozvoljenih ulaganja
Mjera 1.2: Investiranje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda – 6 sektora (sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, sektor mesa, sektor ribarstva, sektor voća i povrća, sektor vinarstva i sektor maslinarstva) KRAJNJI KORISNICI: obrtnici i tvrtke u privatnom vlasništvu ili sa do 25% državnog vlasništva, obveznici PDV-a, u rangu mikro, malih i srednjih poduzetnika (ovisno o sektoru) u skladu sa Zakonom o malom gospodarstvu (NN 29/02). Pogoni sa izvoznim EU brojem nisu dozvoljeni korisnici unutar ove mjere IZNOS POTPORE: - Do 50% od iznosa ukupno dozvoljenih ulaganja Min.: ukupna vrijednost ulaganja po projektu: ,00 kn Max.: ukupna vrijednost ulaganja po korisniku kroz vrijeme trajanja IPARD-a je 21,9 mln kn, osim u sektoru maslinarstva gdje ne mogu biti veća od 3,65 mln kn. Osijek

UZ NIZ SPECIFIČNIH KRITERIJA OVISNO O SEKTORU
Kriteriji koje moraju ispunjavati korisnici da bi bili prihvatljivi za sufinanciranje iz sredstava IPARD programa OPĆI (DOKAZ OSPOSOBLJENOSTI) Podnositelj zahtjeva (OPG - nositelj ili član, OBRT – vlasnik ili upravitelj, PRAVNA OSOBA – najmanje jedan stalno zaposleni djelatnik na upravljačkim poslovima ) mora imati završenu srednju poljoprivrednu školu ili diplomu agronomskog, veterinarskog ili prehrambeno-biotehnološkog fakulteta ili najmanje pet godina profesionalnog radnog iskustva u relevantnom području OPG/OBRT moraju biti upisani u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava najmanje 2 godine UZ NIZ SPECIFIČNIH KRITERIJA OVISNO O SEKTORU Osijek

Prioritet 2 – pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i Leader-a
Mjera 2.1. Aktivnosti u svrhu poboljšanja okoliša i krajolika Mjera 2.2. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvitka Osijek

Mjera 2.1. Aktivnosti u svrhu poboljšanja okoliša i krajolika
Pilot projekti – s ciljem stjecanja praktičnog iskustva na administrativnoj razini i razini korisnika Predloženi pilot projekti: - Park prirode Velebit: Održavanje pašnjaka - Park prirode Lonjsko Polje: Održavanje pašnjaka - Zagrebačka županija: Pilot mjera na oranicama Korisnici: na dobrovoljnoj osnovi, poljoprivrednici, zadruge, tvrtke, NGO i javne institucije koje posjeduju i/ili unajmljuju zemljište u području pilot projekta. Oblik potpore: - Plaćanja po hektaru i - Troškovi prenošenja iskustava i rezultata projekta, koji uključuju demonstracije, prikaze i promotivne materijale o aktivnostima u odabranim pilot projektima. Provedba: od godine Osijek

Mjera 2.2. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvitka
Primjena LEADER pristupa (u skladu s člankom 61, regulativa broj 1698/2005) Provodi se kroz tri podmjere: Usvajanje vještina i animiranje stanovništva na području LAG-a (lokalna akcijska grupa): cilj je osnivanje najmanje 5 LAG-ova Provedba lokalnih razvojnih strategija Projekti suradnje (između osnovanih LAG-ova, nacionalnog i internacionalnog karaktera): od godine Detaljne odredbe za provedbu mjere dogovaraju se sa svakom zemljom korisnicom Osijek

Prioritet 3 – razvoj ruralne ekonomije
Mjera 3.1. Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture Mjera 3.2. Razvoj i diverzifikacija ruralnih ekonomskih aktivnosti Osijek

Mjera 3.1. Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture
Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju lokalnih nerazvrstanih cesta Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju protupožarnih puteva s elementima šumske ceste Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju kanalizacijskih sustava i sustava za pročišćavanje otpadnih voda Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju toplana koje koriste organski otpad i/ili nusproizvode iz poljoprivrede i/ili šumarstva KRAJNJI KORISNICI: općine i gradovi do stanovnika IZNOS POTPORE: - do 100% od ukupno dozvoljenih ulaganja po projektu - lokalne ceste i protupožarni putevi: max. 3 mln kn/projektu - ostala ulaganja: max 7 mln kn/projektu Osijek

Mjera 3.2. Razvoj i diverzifikacija ruralnih ekonomskih aktivnosti
Ulaganja u razvitak ruralnog turizma Ulaganja u tradicionalne obrte u ruralnim područjima Ulaganja u izravnu prodaju na poljoprivrednom gospodarstvu, za pojedinačni ili zajednički interes (grupe proizvođača) Ulaganja u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje pogona (mikro proizvodnih pogona) za mlijeko, meso, voće i povrće uključujući opremu za pakiranje i marketing proizvoda Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje uslužnih djelatnosti u ruralnim područjima poput IT centara i mehaničarskih radionica Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje pogona za proizvodnju slatkovodne ribe Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje pogona za proizvodnju gljiva Ulaganje u obnovljive izvore energije Osijek

očuvanje postojećih radnih mjesta
CILJEVI MJERE 3.2: povećani prihod ruralnog stanovništva kroz razvoj i diverzifikaciju poljoprivrednih i nepoljoprivrednih aktivnosti razvoj novih mogućnosti zapošljavanja kroz razvoj i diverzifikaciju poljoprivrednih i nepoljoprivrednih aktivnosti očuvanje postojećih radnih mjesta povećanje dostupnih usluga ruralnom stanovništvu i poboljšanje njihove kvalitete poboljšanje socijalne strukture u ruralnim područjima Osijek

Ruralni turizam - izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili opremanje:
SEKTORI – MJERA 3.2: Ruralni turizam - izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili opremanje: turističkih objekata, poput soba, toaleta, objekata za držanje životinja u turističke svrhe, objekata za rekreaciju, turističkih kampova, uređenje okoline (jahačke staze, sportski ribolov, biciklizam, eko-staze i sl.), obnova starih zgrada i objekata (stari podrumi, mlinovi i slično) Tradicionalni obrti - ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje radionica za tradicionalne obrte, uključujući pakiranje i marketing proizvoda Izravna prodaja - ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje prodajnih mjesta za izravnu prodaju poljoprivrednih proizvoda pojedinačno ili grupe proizvođača Prerada na poljoprivrednom gospodarstvu - ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje mikro i malih prerađivačkih pogona za proizvodnju mesnih i mliječnih proizvoda te prerađevina od voća i povrća, uključujući pakiranje i marketing proizvoda Obnovljivi izvori energije na poljoprivrednom gospodarstvu Slatkovodno ribarstvo Gljivarstvo Osijek

KRAJNJI KORISNICI – MJERA 3.2:
Fizičke i pravne osobe: registrirane za obavljanje relevantne djelatnosti u rangu mikro poduzetnika, definirani Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02), u sustavu PDV-a Osijek

KRITERIJI ZA ODABIR – MJERA 3.2:
ulaganje na kraju realizacije mora biti u skladu sa EU standardima ulaganje mora biti u skladu sa relevantnim nacionalnim minimalnim standardima glede zaštite okoliša, u trenutku odobrenja potpore Korisnik poslovnim planom mora dokazati ekonomsku održivost projekta na kraju ulaganja (za ulaganja do HRK pojednostavljeni oblik plana, za ulaganja iznad kn kompletni plan) Korisnik ne smije imati nepodmirenih obveza prema državi Korisnik mora imati dokaz o stručnosti za obavljanje posla Ako je donesena lokalna razvojna strategija u skladu sa člankom 171 (3) (b) Regulative 718/2007, ulaganje mora biti u skladu sa navedenom strategijom Osijek

SPECIFIČNI KRITERIJI – MJERA 3.2:
Ruralni turizam korisnici moraju biti registrirani prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06); ulaganja moraju biti u skladu sa PUR (projekt ukupnog razvoja) i/ili ROP-om (regionalni operativni program); ulaganja dozvoljena u područjima u kategoriji D i bez kategorije prema Pravilniku o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede (NN 78/99); maksimalni broj kreveta 20 po korisniku Tradicionalni obrti – Korisnik registriran prema Zakonu o obrtima (NN49/03); ulaganja moraju biti u skladu sa PUR i/ili ROP-om; Izravna prodaja – korisnici upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava; u skladu sa Zakonom o trgovini (118/03) Prerada – korisnici upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava; u sektoru mlijeka i mesa u skladu sa Pravilnikom o veterinarskim i zdravstvenim uvjetima… (NN 149/03, 9/07) Slatkovodno ribarstvo – korisnici upisani u Upisnik o izdanim povlasticama za akvakulturu - max. kapacitet 150 t za pastrvu, 500 t za ciprinide Gljivarstvo - korisnici upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava; max. kapacitet m2 Obnovljivi izvori energije - korisnici upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava Osijek

do 50% od ukupno dozvoljenih ulaganja
IZNOS POTPORE – MJERA 3.2: do 50% od ukupno dozvoljenih ulaganja max. iznos dozvoljenih ulaganja/projektu iznosi 1,09 mln kn, osim u sektoru obnovljivih izvora energije gdje iznosi 5 mln kn Po korisniku je dozvoljeno max. 3 projekta kroz vrijeme trajanja IPARD-a, od kojih samo jedan može biti u OIE Osijek

PROGRAMI ZAJEDNICE Osijek

Pojam Pojam «Program Zajednice» odnosi se na integriran niz aktivnosti koji usvaja Europska zajednica (EU) kako bi promicala suradnju među državama članicama u različitim područjima povezanima s politikama Zajednice, a u razdoblju od nekoliko godina Programi su namijenjeni isključivo državama članicama, ali s obzirom na to da obuhvaćaju većinu politika Zajednice, omogućuju i pripremu za pristupanje, jer upoznaju države kandidatkinje i njihove građane s politikama i metodama Europske unije Osijek

Sudjelovanje u programima
Postupak otvaranja programa Zajednica za države kandidatkinje provodi se u nekoliko faza: Države kandidatkinje određuju prioritetne programe Zajednice u kojima će sudjelovati, i to sukladno informativnim razgovorima s Europskom komisijom Nakon podnošenja formalnog zahtjeva za sudjelovanje u programu slijede pregovori i sklapanje Memoranduma o razumijevanju (za svaki izabrani program posebno), te utvrđivanje godišnjeg financijskog doprinosa kandidatkinja za pokrivanje punih troškova sudjelovanja u programu, s time da se u prve tri godine određuje smanjeni doprinos, a nakon toga puni doprinos. Programi Zajednice smatraju se jednim od instrumenata pretpristupne strategije i načinom upoznavanja država kandidatkinja s metodama rada Unije. Osijek

Sudjelovanje Hrvatske
U slučaju sudjelovanja Hrvatske u programima, od zemlje se očekuje da iz programa sufinancira izvedbu projekta, pa je dogovoreno da će se sredstva za sufinanciranje koristiti iz PHARE-a. Predstavnici Hrvatske mogu kao promatrači prisustvovati sastancima programskog odbora ako zemlja financijski ne pridonosi njegovoj provedbi. Kada financijski pridonosi programima, Hrvatska može sudjelovati u njihovim nadzornim odborima. Osijek

3.lipnja godine Hrvatski Sabor je donio Zakon o potvrđivanju okvirnog sporazuma između Republike Hrvatske i Europske zajednice o općim načelima sudjelovanja Republike Hrvatske u programima Zajednice Njime se utvrđuje da se ...” posebni uvjeti za sudjelovanje Hrvatske u svakom pojedinom programu, a posebno financijski doprinos koji je potrebno izdvojiti, utvrđuju sporazumom u obliku Memoranduma o razumijevanju između Komisije, koja nastupa u ime Zajednice i Hrvatske Osijek

Zakonom su nabrojani slijedeći programi Zajednici u kojima će Hrvatska sudjelovati: Borba protiv diskriminacije (2001. – 2006.) Borba protiv socijalne isključenosti (2002. – 2006.) Akcije Zajednice za podršku potrošačke politike (2004. – 2007.) Akcijski program Zajednice za promicanje tijela aktivnih na europskoj razini i podupiranje određenih aktivnosti na području obrazovanja i obuke (2004. – 2006.) Akcijski program Zajednice za promicanje aktivnog europskog građanstva (2004. – 2006.) Akcije Zajednice na području javnog zdravstva (2003. – 2008.) Program Kultura (2000. – 2006.) Program Carine (2003. – 2007.) Program Daphne II (2004. – 2008.) eContent Plus (2004. – 2008.) eLearning (2004. – 2006.) Osijek

Na sjednici 10. ožujka godine, Vlada Republike Hrvatske donijela je Zaključak kojim će se tijekom i godine Hrvatska uključiti u 9 prioritetnih programa: IDAbc, Jednakost spolova, Mjere Zajednice na području zapošljavanja, Marco Polo, Inteligentna energija u Europi, Šesti okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj, Fiscalis 2007, Carine 2007 te Višegodišnji program za poduzetništvo Svako od tijela države uprave nadležno za koordinaciju pojedinog programa dužno je sa službama Europske komisije obaviti pregovore o tekstu memoranduma o suglasnosti te slijedom njegova potpisivanja obavijestiti potencijalne korisnike programa o mogućnostima koje on nudi i postupku prijave projekata. Budući da Republika Hrvatska mora osigurati financijska sredstva za sudjelovanje u programima Zajednice, memorandumi o suglasnosti za sudjelovanje u programima Zajednice podložni su postupku potvrđivanja u Saboru Republike Hrvatske, tek nakon toga stupaju na snagu. Nakon što stupe na snagu uplatiti će se sredstva za provedbu predmetnih programa. Programe administrira Europska komisija, koja i raspisuje natječaje za poziv na dostavu projekata, dok su nadležna ministarstva zadužena za koordinaciju pojedinih programa. Osijek

Jednakost spolova (2001. – 200{6.} Program Hercule (2004. – 2006.)
Sudjelovanje Hrvatske (potpisan memorandum o suglasnosti ili kao treća zemlja) Erasmus Mundus (2004. – 2008.) Program Fiscalis (2003. – 2007.) Jednakost spolova (2001. – 200{6.} Program Hercule (2004. – 2006.) Inteligentna energija u Europi (2003. – 2006.) Program LIFE (2000. – 200{6.}) Leonardo da Vinci II (2000. – 2006.) Program Marco Polo (2003. – 2010.) Media Plus20/Media Training21 (2001. – 200{6.} Sigurniji Internet Plus (2005. – 2008.) 6. okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (2002. – 2006.) Socrates II (2000. – 2006.) Program Mladi (2000. – 2006.) Osijek

Osijek

7 OKVIRNI PROGRAM ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
FP7 inkorporira sve istraživačke inicijative EU-a unutar zajedničkog koncepta koji treba imati ključnu ulogu u postizanju ciljeva rasta, konkurentosti i zapošljavanja zajedno sa novim Okvirnim programom za Konkurentost i inovacije, Obrazovnim i trening programima te Strukturnim i kohezijskim programima za regionalnu konkurentost Predstavlja osnovni stup za uspostavu Europskog istraživačkog prostora (european research area-ERA) Trajat ce od do godine Budžet: 50 milijardi EURA Osijek

7 OKVIRNI PROGRAM ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
7. okvirni program za istraživanje i razvoj dijeli se na četiri specifična programa koji se dalje na različite načine bave pitanjima istraživanja: Suradnja – zajednički istraživački projekti su podijeljeni na deset tema ( milijarde eura) Ideje - Europsko istraživačko vijeće poduprijet će inicijative istraživača za istraživanja u svim znanstvenim i tehnološkim područjima(7.510 milijarde eura) Ljudi – Marie Curie akcije koje trebaju poduprijeti individualne istraživače u istraživanjima svih tema (4.750 milijarde eura) Kapaciteti – aktivnosti potpore istraživačkoj infrastrukturi, malim i srednjim poduzećima, međunarodnoj suradnji, regionalnim potencijalima i „znanosti u društvu“ (4.097 milijarde eura) Osijek

7 OKVIRNI PROGRAM ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ- Suradnja
Zajednički istraživački projekti izabrat će se unutar programa između deset definiranih tema, uglavnom nastavljajući se na tematske prioritete u prethodnom FP6 programu U programu Suradnja potpora će se dati istraživačkim aktivnostima koje se izvode kroz međunarodnu suradnju – od zajedničkih projekata i mreža do koordinacije nacionalnih i istraživačkih programa Međunarodna suradnja između EU i trećih zemalja sastavni je dio ovih akcija Cilj programa je postići vodstvo Europe u ključnim područjima tehnologija kroz suradnju industrije i istraživačkih institucija. Osijek

Tri specifična programa CIP-a su : Poduzetništvo i inovacije
Prvi Okvirni program za Konkurentost i inovacije -“Competitiveness and Innovation framework Programme(CIP) je integrirani i koherenti odgovor na revidirane ciljeve Lisabonske strategije Program je određen za vremensko razdoblje i ima budget od oko 3,6 milijardi EUR-a što redstavlja 60% povećanje u godišnjoj alokaciji na aktivnosti vezane uz konkurentost i inovacije do 2013 u usporedbi sa 2006.g Tri specifična programa CIP-a su : Poduzetništvo i inovacije Program potpore politici informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT Policy Support Programme) Inteligentna energija u Europi Eko-inovacije bit će transferzalna tema cijelog programa Osijek

Indikativni proračun u milionima Eura za period 2007 - 2013:
CIP Indikativni proračun u milionima Eura za period : Poduzetništvo i inovacije: 2166 od čega: Eko-Inovacije 430 :Financijski Instrumenti 1130 Program potpore politici informacijske i komunikacijske tehnologije -ICT Policy Support Programme: 7283 Inteligentna energija Europa: 727 TOTAL: 3621 Osijek

OPĆI UVJETI PRIHVATLJIVOSTI
Bilo koja tvrtka, sveučilište, istraživački centar, organizacija ili fizička osoba, osnovana/s prebivalištem u bilo kojoj zemlji može sudjelovati i indirektnim aktivnostima uz udovoljavanje minimalnih uvjeta sadržanim u Rules for Participation u FP7 (RFP), Chapter II, uključujući i dodatne uvjete sadržane u specifičnim programima Osijek

PREDAVAČICE: MAJA HRANILOVIĆ MIRJANA SAMARDŽIĆ

Similar presentations

Presentation on theme: "PREDAVAČICE: MAJA HRANILOVIĆ MIRJANA SAMARDŽIĆ"— Presentation transcript:

Similar presentations

About project

Feedback

Log in

Auth with social network:

PREDAVAČICE: MAJA HRANILOVIĆ MIRJANA SAMARDŽIĆ

Similar presentations

Presentation on theme: "PREDAVAČICE: MAJA HRANILOVIĆ MIRJANA SAMARDŽIĆ"— Presentation transcript:

Similar presentations

About project

Feedback