1. Izazovi ekonomske politike BiH
Doc. dr. Kemal Kozarić
10. decembar/prosinac 2010, Dubrovnik

2. Uvod
Kako se male i otvorene ekonomije mogu suprotstaviti potencijalnim rizicima i kakva je njihova budućnost?
Koji su potencijalni rizici za ekonomiju Bosne i Hercegovine?
Kakav je bio odgovor na ekonomsku krizu u Bosni i Hercegovini?
Kakve su perspektive ekonomije Bosne i Hercegovine?

3. Kako se male i otvorene ekonomije mogu suprotstaviti potencijalnim rizicima?
Male i otvorene ekonomije su mnogo osjetljivije na eksterne šokove zbog nedostatka adekvatnih instrumenata za odbranu;
Neophodna je veća koordinacija monetarnih i fiskalnih vlasti, institucija za nadzori regionalna saradnja sa zemljama-partnerima;
Prisutan snažan uticaj glavnih spoljnotrgovinskih partnera na realni sektor;
Nedovoljna fleksibilnost korporativnog sektora na novonastalu situaciju na domaćem i inostranom tržištu.

4. Koji su glavni rizici za bh. ekonomiju?
Finansijska stabilnost mora biti u fokusu svih dijelova finansijskog sektora;
Ugroženost fiskalne pozicije BiH:
Rast BDP-a u prethodnim godinama bio je u prosjeku 6%, za bio je -3,2%, a u povratak u pozitivnu zonu od 0,5% i nešto jači oporavak očekuje se u sa 3% rasta;
Pogoršanje fiskalne pozicije u BiH u zabilježeno je kako s prihodovne tako i s rashodovne strane (16%). Planirani nivo budžetskog deficita je 3,5% BDP-a;
Pogoršanju fiskalne pozicije s rashodovne strane doprinijele su ranije odluke o socijalnim davanjima, povećanje plata u javnoj upravi i povećanje tekuće vladine potrošnje u 2008.

5. Koji su glavni rizici za finansijski sektor BiH?
Procikličnost finansijske krize na ostale segmente finansijskog sektora – mikrokreditne organizacije, kompanije za lizing, tržište kapitala i osiguranja;
Potpisivanje Bečke inicijative je obavezalo banke da zadrže adekvatnu kapitalizaciju (prosjek 16%) i kreditnu aktivnost, te se kvartalno rade testovi na stres od strane Centralna banke Bosne i Hercegovine i nadzornih organa;
Nakon pada nivoa štednje tokom krize, slijedi povrat povjerenja i rast depozita građana na 6,17 mlrd. KM u septembru/rujnu 2010, što predstavlja porast od 12,1% na godišnjoj osnovi;
Na kraju se može zaključiti da je finansijski sektor pokazao zavidan nivo otpornosti na finansijsku krizu.

6. Osvrt na nastanak krize u svijetu
Visoka kreditna ekspanzija;
Deregulacija finansijskog sektora;
Pojava finansijskih derivata, veliki bankarski bonusi kao posljedica rizičnih ulaganja;
Zbog pritiska ka stalnoj ekspanziji plasmana, znatan pad kvalitete baze klijenata – NINJA (no income, no job, no assets);
PR i marketing isključivo ka prodaji, bez edukacije klijenata
Kriza u Northern Rock i propast Lehman Brothers – početak globalne finansijske krize;
Kriza prelazi u realni sektor – kontrakcija BDP-a, smanjene prognoze rasta.

7. Uzrok krize u Bosni i Hercegovini
Snažan kreditni rast:
14,55 milijardi KM plasirano krajem 2008.;
Porast spoljnotrgovinskog deficita – većina potrošnje bh. građana išla ka kupovini robe iz uvoza (52% svih plasiranih kredita išlo je u sektor domaćinstava, a 48% preduzećima);
Nedovoljno upravljanje rizicima;
Rast cijena nekretnina;
Visok stepen javne potrošnje u BDP-u.

8. Indeks cijena nekretnina
Ogromne marže u građevinarstvu (Fisherov indeks cijena nekretnina od Q do Q4 2008: cijene m2 nekretnina stambene namjene udvostručene)

9. Struktura finansijskog sektora u BiH
Bankarski sektor dominira finansijskim sistemom u BiH. Udio aktive ovog sektora u aktivi finansijskog sistema na kraju je iznosio 82,1%. Na kraju 2009, 95% ukupne aktive i 88,4% prosječnog dioničkog kapitala bilo je koncentrisano u bankama s većinskim stranim vlasništvom. Veliki procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik jer se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH (Beč, Milano, Ljubljana).
Tabela 1: Vrijednost imovine finansijskih posrednika
2005
2006
2007
2008
2009
Vrijednost,milioni KM
Učešće, %
Vrijednost, milioni KM
Banke 1)
11.424
76.9
14.622
79.5
19.570
79.8
19.568
80.9
20.603
82,1
Investicijski fondovi 2)
1.792
12.0
1.553
8.4
1.762
7.2
1.760
4.8
868
3,5
Leasing kompanije 3)
659
4.4
1.025
5.6
1.378
1.377
6.2
1.602
6,4
Društva za osiguranje i reosiguranje 4)
675
4.5
706
3.8
853
3.5
943
3,8
Mikrokreditne organizacije 5)
313
2.1
485
2.6
946
3.9
945
4.7
1.074
4,3
Ukupno
14.882
18.393
24.510
24.509
25.093

10. Rizik likvidnosti nizak, glavni problem kvaliteta kredita

11. Najveći rizik za bankarski sektor
Znatan rast NPL – za drugi kvartal 2010, NPL su iznosili 8,7%.

12. Posljedice krize: izgubljena radna mjesta od oktobra 2008. do danas

13. Kakav je bio odgovor vlasti Bosne i Hercegovine na krizu
Iako su vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini donijele određene mjere, odgovor nije bio pravovremen, a većina mjera bile su deklarativne prirode;
Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine se odlučilo za novi stand-by aranžman vrijedan 1,2 milijarde EUR kako bi se obezbijedila fiskalna održivost;
Odgovor monetarnih vlasti bilo je održavanje likvidnosti politikom obavezne rezerve i uspostava Komiteta za finansijsku stabilnost;
Oporavak je spor i dugotrajan.

14. Blagi oporavak u 2010.
U prvom polugodištu rast izvoza za 33%, dok se uvoz za isti period povećao samo za 4%;
Prvi put pokrivenost uvoza dostigla 53,8%;
Rast deviznih rezervi BiH na 6,45 milijardi KM;
Niska i stabilna inflacija na nivou od oko 2%;
Oporavak velikih izvoznika, poput Aluminija, Birača Zvornik, Mital Steela, zbog porasta potražnje za njihovim proizvodima na globalnom tržištu.

15. Podaci o uvozu i izvozu sa najznačajnijim patnerima
kolone UVOZ i IZVOZ u milionima KM
2008
2009
I-VII 2010
ZEMLJE
IZVOZ
UVOZ
Pokrivenost
Slovenija
614
964
63,8%
464
759
61,0%
346
460
75,2%
Hrvatska
1.156
2.779
41,6%
945
1.854
50,9%
587
1.099
53,4%
Srbija
943
1.727
54,6%
741
1.283
57,8%
524
782
67,1%
Crna Gora*
231 39
584,6%
229
591,7%
172 23
715,5%
Italija
843
1.522
55,4%
1.242
67,9%
446
685
65,1%
Austija
415
606
68,5%
325
454
71,6%
256
264
97,1%
Njemačka
913
1.915
47,7%
814
1.395
58,3%
792
76,5%
Druge zemlje
1.594
6.742
23,7%
1.170
5.324
22,0%
1.078
3.358
32,1%
UKUPNO
6.712
16.292
41,2%
5.531
12.349
44,8%
4.017
7.465
53,8%

16. Podaci o uvozu/izvozu za 2010. po robi
Uvoz I – X, 2010
Izvoz I – X, 2010
GRUPA PROIZVODA
U hiljadama KM
U procentima
UKUPNO
100,00%
100,0%
ŽIVOTINJE I PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA
2,75%
95.378
1,6%
PROIZVODI BILJNOG PORIJEKLA
4,39%
1,7%
PREHRAMBENE PRERAĐEVINE
10,32%
3,7%
PROIZVODI MINERALNOG PORIJEKLA
20,14%
17,4%
PROIZVODI HEMIJSKE INDUSTRIJE ILI SRODNIH INDUSTRIJA
9,93%
6,8%
PLASTIČNE MASE, GUMA I KAUČUK
5,43%
98.741
DRVO I PROIZVODI OD DRVETA
1,1%
6,0%
OBUĆA, ŠEŠIRI, KAPE I SLIČNI PROIZVODI
5,8%
TEKSTIL I TEKSTILNI PROIZVODI
5,21%
4,5%
BAZNI METALI I PROIZVODI OD BAZNIH METALA
9,07%
22,7%
MAŠINE, APARATI, MEHANIČKI I ELEKTRIČNI UREĐAJI
12,54%
9,7%
TRANSPORTNA SREDSTVA I NJIHOVI DIJELOVI I PRIBOR
5,65%
2,2%
Izvoz robe klasifikovan prema harmonizovanom sistemu;
Izvor podataka: Agencija za statistiku BiH

17. Podaci o uvozu prehrambenih prerađevina
Januar-Oktobar 2010
GRUPA PROIZVODA
U hiljadama KM
U procentima
PREHRAMBENE PRERAĐEVINE UKUPNO
100,00%
od čega:
Prerađevine od mesa i riba
87.722
7,64%
Šećeri i proizvodi od šećera
12,10%
Kakao i proizvodi od kakaa
8,80%
Proizvodi od žitarica, brašna, skroba ili mlijeka;
10,93%
Proizvodi od povrća, voća, orašastih plodova ili ostalih dijelova biljaka
39.150
3,41%
Razni prehrambeni proizvodi
14,49%
Pića i alkoholi*
21,50%
Ostaci i otpaci od prehrambene industrije; pripremljena životinjska hrana
11,40%
Duhan i prerađene zamjene duhana
9,72%
* - Vode je uvezeno u vrijednosti cca 85.5 miliona KM a izvezeno 12.9 miliona KM., a piva je uvezeno u vrijednosti cca miliona KM a izvezeno 4.2 miliona KM
Izvoz robe klasifikovan prema harmonizovanom sistemu;
Izvor podataka: Agencija za statistiku BiH

18. Kakve su perspektive ekonomije Bosne i Hercegovine u budućnosti
Potencijali:
Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale kada je u pitanju energetski sektor – samo 39% vodenih potencijala se koristi;
Proizvodnja zdrave hrane;
Značajni turistički resursi;
Drvna industrija na većem stepenu prerade;
Metalska industrija sa promjenom fokusa sa izvoza sirovina na proizvodnju i izvoz polugotovih i gotovih proizvoda;
Podrška SME;
Nastavak privatizacije (značajan udio državnog vlasništva u sektoru telekomunikacija, energetskom sektoru i javnim preduzećima).

19. Kakve su perspektive ekonomije Bosne i Hercegovine u budućnosti
Neophodne reforme:
Dalji napredak ka euroatlantskim integracijama;
Smanjenje učešća javne potrošnje koja trenutno iznosi 47% BDP-a;
Nastavak reformi u socijalnoj sferi;
Veći poticaji za poljoprivredu;
Neophodna reforma penziono-invalidskog osiguranja;
Smanjenje opterećenja na bazi doprinosa i poreza za privrednike;
Subvencije za kreiranje novih radnih mjesta;
Neophodna politička stabilnost i da ekonomija bude u centru interesovanja svih relevantnih faktora u Bosni i Hercegovini.

20. HVALA NA PAŽNJI! http://www.cbbh.ba