1. Agregatna potražnja i ponuda

2. Agregatna potražnja i ponuda
Do sada smo pretpostavljali da su cijene fiksirane, što u stvarnosti nije slučaj – sada relaksiramo tu pretpostavku
Keynesovski model pretpostavlja da su cijene i nadnice fiksne-taj model dobro opisuje situaciju na kratki rok, dok se cijene i nadnice nisu stigle prilagoditi promjenama potražnje i ponude
Klasični model podrazumijeva fleksibilne cijene i nadnice
Kombinacija:
Kratkoročno: Keynes (Keynsianci)
Dugoročno: klasični model (Monetaristi)

3. Agregatna potražnja i ponuda
Modeli agregatne potražnje i ponude prikazuju vezu između prosječnog nivoa cijena P i nacionalnog dohotka Y
Krivulje agregatne potražnje i ponude ilustriraju kratkoročne i dogoročne efekte koje šokovi u agregatnoj potražnji i ponudi imaju na cijene i ravnotežni dohodak.
Pozitivni šokovi: veći izvoz, povećanje radno sposobne populacije
Negativni šokovi: više cijene goriva, pad pouzdanja u stanje ekonomije koji rezultira padom investicija

4. Nominalne i stvarne varijable
Nominalne: mjerene u valuti (npr. kunama)
Stvarne: mjerene količinom dobara i usluga
M= Nominalna ponuda novca
P= nivo cijena (price level), prosječna cijena svih dobara proizvedenih u ekonomiji
L= stvarna ponuda novca
Kad cijene nisu fiksirane, stvarna ponuda novca
L =M/P
Centralna banka kontrolira nominalnu ponudu novca M (ne stvarnu ponudu L)

5. Krivulja makroekonomske potražnje
Cijene i ponuda novca:
Kad su cijene fiksne, L i M rastu (padaju) istovremeno
Kad su cijene flexibilne L može pasti ili rasti ovisno o P za isti M
Krivulja makroekonomske potražnje (MDS):
Prikazuje različite kombinacije nivoa cijena i stvarnog dohotka kad su tržišta dobara i novca u ravnoteži
Za sada pretpostavljamo da će poduzeća proizvesti bilo koji traženi output (relaksiranje toga nas vodi na razmatranje agregatne ponude kasnije)
Graf
Niže cijene povećavaju stvarnu ponudu novca, smanjuju ravnotežnu kamatu i tako povećavaju agregatnu potražnju

6. Krivulja makroekonomske potražnje
Sličnost s krivuljom potražnje za jedan proizvod, ali ipak drugačije objašnjenje
Kod jednog proizvoda: kad se smanjuje cijena, kupuje se više proizvoda
Kod agregatnog modela krivulja je padajuća zbog 3 razloga:
Efekt blagostanja (više cijenemanje se može kupitiljudi kupuju manjemanja potražnja)
Efekt kamate (više cijeneljudi trebaju više novca za transakcijepovećava se potražnja novca banke povisuju kamate (ponuda novca M konstantna) smanjuje se potražnja za dobrima i uslugama)
Efekt izvoza (više cijenekupuje se više uvoznih dobaraodljev iz GDPa)

7. Agregatna ponuda (dugoročno)
Graf agregatne ponude pokazuje količinu outputa koji su poduzeća voljna proizvesti za određeni nivo cijena dugoročno
Tržište rada: ponuda, potražnja i ravnoteža (graf)
U klasičnom modelu pretpostavlja se da su cijene i nadnice potpuno fleksibilne, nadnice se prilagođavaju cijenama
Tržište rada uvijek u ravnoteži pune zaposlenosti
ravnoteža pune zaposlenosti (to ne znači da je svo radno sposobno stanovništvo zaposleno, već da su svi koji su voljni raditi za danu nadnicu zaposleni)
Puna zaposlenost određuje output – puna zaposlenost neovisna o cijeni – output neovisan o cijeni

8. Agregatna ponuda (kratkoročno)
Graf agregatne ponude pokazuje količinu outputa koji su poduzeća voljna proizvesti za određeni nivo cijena kratkoročno
Cijena outputa bitno ovisi o cijeni rada
Na kratki rok nadnice nisu potpuno fleksibilne (npr. ugovor)
Povećanje cijena znači veći prihod, a nefleksibilnost nadnica znači da se marginalni troškovi gotovo ne mijenjaju firme imaju razlog uposliti više ljudi i povećati output  kratkoročno agregatna potražnja je rastuća funkcija
Primjer naftnih šokova

9. Nezaposlenost: povjesna kategorizacija (1)
Klasično objašnjenje nezaposlenosti:
Nezaposlenost je uzrokovana time sto su nadnice iznad ravnotežnog iznosa zbog:
Utjecaja sindikata
Minimalna nadnica zajamčena zakonom
Strukturna nezaposlenost
Kada postoji nesrazmjer izmedju vještina koje poslodavci traze, i onih koje nezaposleni imaju (npr. kad potražnja za proizvodima nekih industrija opada, pa se smanjuje zaposlenost)
Tehnološka nezaposlenost
Kad pada potreba za radnicima koji posjeduju određene vještine, iako industrija nije u padu.
Sezonska nezaposlenost

10. Nezaposlenost: povjesna katgorizacija (2)
Frikcionalna nezaposlenost
Postoji u ekonomiji koja dobro funkcionira i u kojoj ne postoje prethodno opisani problemi
Ljudi koji su ostavili jedan posao da traže drugi
Ljudi koje je vrlo teško zaposliti
Regionalna nezposlenost
Industrija bazirana u jednoj regiji je u problemima i smanjuje broj zaposlenih

11. Nezaposlenost: moderni pristup (1)
Moderni pristup nezaposlenosti:
Dobrovoljna nezaposlenost
Osoba koja je registrirana da traži posao, ali nije spremna uzeti posao za danu plaću je dobrovoljno nezaposlena
Nezaposlenost ne svojom voljom
Osoba koja je spremna odmah prihvatiti posao za zadanu nadnicu, ali nema tu priliku
Prirodna razina nezaposlenosti
Razina nezaposlenosti kad je tržište rada u ravnoteži

12. Nezaposlenost:moderni pristup (2)
Razlozi nezaposlenosti:
Nefleksibilne nadnice
Sindikati ne dozvoljavaju smanjenje
Minimalna nadnica zakonom zajamčena
Ugovori
Efficiency wage theory (firme plaćaju više nadnice)
Ljudi mogu izabrati da budu nezaposleni zbog razloga:
Visoke naknade za nezaposlene
Visoki porezi na dohodak
Napor potreban za traženje posla (razgovori itd.)
Prekvalifikacija je skupa ili teško dostupna

13. Inflacija Inflacija je porast opće razine cijena.
Kako se računa inflacija?
100*[CPI (2005)-CPI(2004)]/CPI(2004)
Gdje je CPI consumer price indeks – indeks cijena potrošačkih dobara
Dva tipa inflacije:
Uzrokovana potražnjom (demand-pull)
Uzrokovana cijenom troškova (cost-push)

14. Inflation rates around the world in 2009 : Wikipedia

15. Inflacija potražnje (Demand-pull inflation)
Postoji višak potražnje u ekonomiji na koji nije moguće odgovoriti povećanjem outputa, što podiže razinu cijena (“too much money chasing too few goods”)

16. Inflacija troškova (Cost-push inflation)
Rastu troškovi ulaznih sirovina i dobara, što rezultira povećanjem cijena proizvodnje i outputa:
Cijena veća jer poduzeća dio troškova prebace na potrošače
Proizvodnja skupljasmanjenje outputasmanjenje ponude diže cijene
Mogući uzroci:
Povećanje cijena uvoza
Povećanja u nadicama koja nisu utemeljena na povećanju produktivnosti

17. Zašto država treba kontrolirati inflaciju?
U stvarnosti nominalni dohodak =/= stvarni dohodak (Stvarni dohodak manji ako rastu cijene)
Neočekivana inflacija
Penalizira ljude koji primaju fiksirani nominalni dohodak
Raspodjeljuje bogatstvo od onih od kojih se posuđuje prema onima koji posuđuju
Štednja gubi na vrijednosti
CEOs i ostale osobe koje su plaćene prema ostvarenom profitu firme imaju korist od inflacije

18. Zašto država treba kontrolirati inflaciju?
Očekivana inflacija
Moguće se donekle zaštititi
Banke povisuju kamate za kredite (uračunava se inflacija)
Usklađivanje nadnica s inflacijom
U inflaciji ljudi su skloni držati manje gotovine, pa su mnogo češće transakcije – traži povećanje resursa u financijskom sektoru
Vrijednost valute treba štititi od pada

19. Kvantitativna teorija novca (The quantity theory of money)
Ta teorija kaže da povećanje ponude novca vodi ka povećanju cijena (uz stabilne Y i V)
MV=PY  osnovna jednadžba monetarizma
M=nominalna ponuda novca
V=brzina cirkulacije novca (koliko brzo novac u opticaju mijenja vlasnika tokom transakcija u jednoj godini)
P=prosječni nivo cijena
Y=stvarna razina ekonomske aktivnosti
Formulu MV=PY možemo napisati kao M/P=Y/V
Drugim riječima:
stvarna ponuda novca =stvarnoj potražnji novca
V odražava djelovanje kamate (veće kamateljudi drže manje novca kod sebeveća cirkulacija)

20. Deficit Deficit može biti financiran na dva načina:
Vlada može prodati obveznice (tako se zadužuje kod privatnog sektora)
Vlada može štampati novac
štampanje novca povećava M, pa se uz konstantni Y povećava P inflacija!
Zato je bolje deficit financirati prodajom obveznica, ali treba biti oprezan, jer dug može narasti toliko da vlada mora ponuditi jako visoke kamate, a na kraju možda ni ne može naći kreditore: tada joj ostaje samo štampanje novca

21. Kako vlada može kontrolirati inflaciju?
Monetarna politika
MV=PY kaže da je uz stabilan Y inflacija uzrokovana povećanjem ponude novcakontroliranjem ponude novca kontrolira se inflacija
Restringiranje ponude novca odražava se na LM krivulju povećanje kamata
Visoke kamate povećavaju vrijednost domaće valuteuvoz je jeftinijinema opasnosti od cost-push inflacije
Visoke kamate smanjuju investicije i potrošnju smanjuju ekonomsku aktivnostsmanjuju opasnost od demand-pull inflacije

22. Ostale mjere kontroliranja inflacije
Ove mjere imaju utjecaj ako se koriste zajedno s kontrolom ponude novca
Promjena očekivanja
Ako radnici znaju da je inflacija pod kotrolom, neće inzistirati na velikom povećanju nadnica
Politika cijena i prihoda
Može se propisati najveći mogući rast cijena i nadnica
Nezavisnost centralne banke

23. Phillips-ova krivulja
Pokazuje vezu izmedju inflacije (y-os) i nazaposlenosti (x-os)
Pokazuje da je veća inflacija povezana s manjom nezaposlenošću i obrnuto
Dugoročna krivulja (LRPC long run Phillips curve)
Kratkoročna krivulja (SRPC short run Phillips curve)

24. Veza izmedju nezaposlenosti i inflacije
Ne postoji dogoročna veza inflacije i nezaposlenosti (LRPC je vertikalna)
Postoji kratkoročni trade-off između inflacije i nezaposlenosti kada je agregatna ponuda nepromijenjena a ekonomski šokovi dolaze od agregatne potražnje (SRPC)