1. Pregovaranje rodno-specifičnih pitanja u kolektivnim ugovorima
Jačanje kapaciteta sindikalnih organizacija
u sektorima EFFAT-a i EMCEF-a
Opatija, travnja 2012.
Pregovaranje rodno-specifičnih pitanja u kolektivnim ugovorima
ŽENSKO ILI SINDIKALNO pitanje?
Jasna A. Petrović, stručnjakinja za rodna pitanja

2. Kolektivno pregovaranje – važan mehanizam
“Prepoznati kolektivno pregovaranje kao
pravo i kao važni mehanizam za eliminiranje
nejednakosti u plaćama za žene i za
poboljšanje uvjeta rada. Promovirati izbor
žena na funkcije u sindikatima i osigurati
predstavnicima žena u sindikatima sigurnost
radnog mjesta i osobnu sigurnost u vezi s
obavljanjem njihove funkcije.“
(Akcijska platforma 4. Svjetske konferencije
Ujedinjenih naroda o ženama, Peking, rujan 1995.)

3. Indikator
Uključenost ili nedostatak klauzula o zabrani diskriminacije i/ili o ravnopravnosti u kolektivnim ugovorima je vodeći indikator /ne/posvećenosti socijalnih partnera cilju eliminacije diskriminacije na radnome mjestu.
Pitanja ravnopravnosti moraju prožeti čitav proces kolektivnog pregovaranja i ne smiju se smatrati posebnim programom. Međutim, opće odsustvo odredaba o ravnopravnosti ili njihov ograničeni karakter može također odražavati općenitiju krizu koja vlada u određenim državama, na što ukazuje nekorištenje kolektivnog pregovaranja kao instituta koji može pomiriti proizvodnju i ciljeve produktivnosti s problemima društvene preraspodjele.
(ITUC/MOR Projekt o diskriminaciji 2009./2010.)

4. Kolektivno pregovaranje – temeljno pravo
Središnja uloga kolektivnog pregovaranja između radnika i poslodavaca i njihovih organizacija je priznata člankom 28 Povelje o temeljnim pravima Europske unije iz prosinca godine te člankom 12 Povelje o temeljnim socijalnim pravima radnika iz 1989., utemeljenih na konvencijama Međunarodne organizacije rada br. 87 i 98.
Pravo na kolektivno pregovaranje deklarirano je kao temeljno pravo U Europskoj socijalnoj povelji Vijeća Europe iz godine.

5. Spas u kriznim vremenima
Stupanj gospodarskog razvoja države i dosegnuta
razina socijalnog dijaloga su važne determinante za
vrste klauzula o ravnopravnosti spolova sadržane u
kolektivnim ugovorima i kontrolnim mehanizmima.
Od godini kad je globalna gospodarska kriza
započela gušiti prava radnika, kolektivni ugovori
postaju sve značajniji kanal za jačanje mehanizama
zaštite ravnopravnosti žena - za očuvanje ili čak
povećanje kvalitete rada i života radnika.
Ta prava i ne moraju biti “preskupa”.

6. Pokrivenost kolektivnim ugovorima
Prosječni udjel zaposlenih “pokrivenih” kolektivnim ugovorima iznosi 66%
Varira od više od 80% (Rumunjska, Švedska, Danska, Finska) do 30% (Estonija, Mađarska, Bugarska, Poljska) odnosno do 15% Letonija.
Zemlje na vrhu tablice ili imaju vrlo visoku razinu sindikalnog članstva, kao u nordijskim zemljama, ili imaju pravne strukture koje osiguravaju da se kolektivni ugovori imaju široku pokrivenost.
U zemljama na dnu tablice, dominira kolektivno pregovaranje na razini poduzeća.
(EIRO Industrial relations profile (2009)

7. Kolektivni ugovor = veća plaća
Podaci pokazuju da je u većini država razlika u plaći između žena i muškaraca manja na radnim mjestima pokrivenim kolektivnim ugovorima. To se najviše vidi u Mađarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je razlika u plaći između žena i muškaraca značajno manja na radnim mjestima pokrivenim kolektivnim ugovorom nego na radnim mjestima gdje ne postoji kolektivni ugovor.
Razlika u plaći između žena i muškaraca je manja na radnim mjestima gdje postoji predstavnik sindikata, za razliku od onih radnih mjesta gdje nema sindikalnog predstavnika. Razlika u plaći između muškaraca i žena je manja ako je na nacionalnoj razini određena minimalna plaća.

8. ZAPAMTI! Pregovaranje o rodnoj ravnopravnosti može biti snažan
mehanizam kroz koji sindikati mogu ili osnažiti postojeća
prava iz zakonodavstva ili prethodnih kolektivnih ugovora, ili
proširiti prava koja proizlaze iz radnog odnosa na pitanja koja
su tradicionalno zanemarena.
Kolektivno pregovaranje može biti moćno sredstvo:
► za smanjenje jaza između plaća muškaraca i žena
► za borbu protiv siromaštva i niskih plaća
► za nadogradnju vrijednosti ženskog rada
► za osiguranje radnih aranžmana koji omogućuju bolje usklađivanje rada i obiteljskog i privatnog života

9. Zašto je to posao sindikata 1
Sindikati bi trebali promovirati rodnu ravnopravnost kroz
kolektivne ugovore jer:
■ Žene su sve brojnije u radnoj snazi, a sindikati bi trebali zastupati i braniti prava svih radnika
■ Postoje stereotipi i krive predodžbe o ulozi i doprinosu radnica
■ Eliminacija diskriminacije pri zapošljavanju i na radnome mjestu te jednaka plaća za rad jednake vrijednosti su temeljna prava radnika – te su stoga i sindikalne teme
■ Kolektivno pregovaranje je ključno sredstvo poboljšanja uvjeta zapošljavanja te sigurnog i zdravog radnog okruženja i za žene i za muškarce
■ Rodna ravnopravnost i ženska pitanja su tradicionalno zanemareni u kolektivnom pregovaranju

10. Zašto je to posao sindikata 2
■ Problemi žena ne mogu biti odgovarajuće pokriveni samo
radnim zakonodavstvom i
■ Tamo gdje postoji zakonodavstvo o ravnopravnom zapošljavanju, sindikati mogu pomoći u osiguranju da se učinkovito provodi i kontrolira i kroz kolektivne ugovore
■ Pregovaranje o mjerama ravnopravnosti znači da se pritužbe mogu rješavati kroz žalbene postupke – brže i jeftinije postupke
■ Aktivnosti u ime radnica bi pokazale posvećenost sindikata ravnopravnosti, te bi poticale radnice na učlanjivanje u sindikate
■ Promoviranje rodne ravnopravnosti kroz kolektivno pregovaranje bi pokazalo da sindikati drže korak s vremenom te da prilagođavaju svoje ciljeve i strategije socijalnim problemima i promjenjivim potrebama radnika.
(Ravnopravnost i diskriminacija, Priručnik o radnoj edukaciji, Centar za treninge MOR-a)

11. Tko se tu samozavarava? Kolektivno pregovaranje je ključno za
provedbu rodno osviještene politike. Znatan
broj sindikata izvješćuje da u kolektivnom
pregovaranju imaju uključene ciljane mjere, tj.
mjere koje se tradicionalno smatra 'ženskim
pitanjima' - kao što su briga o djeci i fleksibilni
oblici rada - i / ili rodnu dimenziju općih pitanja –
kao što su plaće i radno vrijeme.
Da li je to stvarno tako?

12. Problematična razina poduzeća
Projekt MOR-ITUC-a iz godine
„Ženska mreža u srednjoj i istočnoj Europi
– Diskriminacija žena na radnome mjestu“
3.350 žena iz 24 države srednje i istočne
Europe i novih nezavisnih država i srednje
Azije odgovorilo je kako na razini poduzeća:
► 74,2% - nema nikakve regulative vezane uz rodnu ravnopravnost (Makedonija 92,3%)
► 86,4% - nema nikakvog “punkta” za pomoć u slučaju diskriminacije (Makedonija 98,2%)

13. Usklađivanje 1
Postoje li u kolektivnim ugovorima odredbe o usklađivanju poslovnog i privatnog života?
► 47,5% - ne postoje nikakve odredbe
► 36,1% - ne znaju postoje li takve odredbe.
► Najgora je situacija u Crnoj Gori, Kosovu, Srbiji,
Makedoniji i Moldaviji.
► Upozoravajuće je da više od 50% nemaju pojma što to uopće znači u Makedoniji, Tadžikistanu, Ukrajini, Rumunjskoj i Srbiji.

14. Usklađivanje 2
► U Jugoistočnoj Europi samo 7,7% kolektivnih ugovora ima takve sadržaje (?!)
► Ako postoje neke odredbe, uglavnom se odnose na sljedeće:
● porodiljski dopust (28,8)
● bonusi za majke (15,5)
● 100 posto plaćen dopust za njegu bolesnog djeteta (32,2)
● besplatni godišnji liječnički pregled (32,2)

15. Muške su plaće kao ženske?
REGIJE
Niže
Više
Iste
Ne znam
MUŠKE PLAĆE
EU članica/kandidatkinja
3.2%
37.7%
37.3%
21.8%
Bivše SSSR područje
6.6%
20.2%
44.7%
28.5%
Jugoistočna Europa
1.3%
35.9%
34.4%

16. Hrvatske brojke 1
2009. – u 120 važećih kolektivnih ugovora analizirane odredbe koje uređuju jednakost spolova, dostojanstvo i pravo na jednaku plaću muškaraca i žena
(Ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova)
► 17,5% o tim pravima govori samo načelno
► 48,3% - dodatno nešto uređuje (ukupno 20% vrlo kvalitetno)
PROBLEM:
ne postoji jedinstvena evidencija kolektivnih ugovora
nema podatka o ukupnom broju kolektivnih ugovora koji su na snazi u Hrvatskoj
pojedini kolektivni ugovori uopće nisu propisno objavljeni
nitko ne analizira kolektivne ugovore

17. Hrvatske brojke 2 Područja koja su dodatno regulirana:
Uznemiravanje - sporadično
Seksualno uznemiravanje – rijetko razrađene procedure
Uravnoteženje obveza rada i obitelji – odredbe iznad zakonskog minimuma (gotovo u svim kolektivnim ugovorima)
Nestandardni oblici rada – skraćeno radno vrijeme (23%), rad na određeno vrijeme (9% ugovora), rad kod kuće (6%)
Nema dodatne regulative:
Ravnopravnost pri zapošljavanju
Jednakost plaća
Odredbe koje utječu na stvarnu nejednakost:
- Prava samo samohranim majkama, a ne i očevima i sl.

18. Nediskriminacija
Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje državnih službenika i namještenika; zabranjeno je svako diskriminirajuće ponašanje s osnova rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća. /Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike RH/
Nije dozvoljeno prilikom ugovaranja rada kod Poslodavca davati prednost na osnovu bračnog stanja i spola kada zaposlenik/zaposlenica ima znanje i sposobnost za obavljanje određenog posla./Nezavisni sindikat “Socijalna pravda”, Slavonski Brod/
Poslodavac imenuje povjerenstvo koje rješava pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika. Najmanje jedan član povjerenstva biti će predstavnik radnika ili predstavnik onog sindikata čiji je član radnik koji je podnio pritužbu za zaštitu dostojanstva.Sastav i način rada povjerenstva regulira se posebnim aktom poslodavca.
(INA)

19. Uznemiravanje
U pet članaka detaljno je propisana procedura u slučaju uznemiravanja ili diskriminacije. Uvodi se kategorija povjerljivog savjetnika kojeg imenuje čelnik državnog tijela na razini državnog tijela s više od 20 zaposlenih;
Detaljni opis mogućih oblika i načina uznemiravanja;
Informiranje, osvješćivanje, senzibiliziranje te edukacija ovlaštenih osoba /Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike RH/
Posebno značajno što je vrlo detaljno regulira pitanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja; pa se striktno zabranjuje unošenje i raspačavanje svih slika ili časopisa ili video zapisa s erotskim ili porno sadržajem; zahtijeva se propagiranje uljudnog i prijateljskog ponašanja radnika prema radniku,a osobito poslodavca prema radnicima; propagirati poštivanje ličnosti radnika; sprječavati i sankcionirati svako izazovno ili provokativno ponašanje, pa i govorom tijela ili insinuacijama. Poslodavac će propisati mjere prevencije. /TISAK/

20. Zdravlje U krugu kompanije je ambulanta.
U usluge proširene zdravstvene zaštite spadaju sistematski pregledi svih zaposlenika kompanije po dobnim skupinama u određenim intervalima. Tako, primjerice, zaposlenici iznad 50 godina obavljaju sistematski liječnički pregled svake godine, oni starosne dobi između 40 i 50 godina svake druge godine, a mlađi svake treće godine./Ericsson NikolaTesla/
Besplatni sistematski pregled, kao i ginekološki pregled i mamografiju za radnice svake godine. /Medika/
Jedan sistematski pregled godišnje za sve radnike Društva. /Croatia Osiguranje d.d./

21. Zdravlje 2
Osnutak dobrotvorne zaklade (koju financiraju sindikat i poslodavac), s ciljem pružanja pomoći bolesnim radnicima i radnicima s obiteljima u teškim socijalnim uvjetima. /FINA/
Poslodavac osigurava radnike od nesretnog slučaja, te radi osiguranja teško bolesnih stanja, za vrijeme rada i u slobodno vrijeme 24 sata.
Poslodavac snosi trošak osnovne police dopunskog zdravstvenog osiguranja radnika i pripadajuće doprinose. /Hrvatske autoceste d.o.o. /

22. Zdravlje 3
Naknada za vrijeme bolovanja iznosi 100% u slučaju bolovanja do 42 dana. /Hrvatske autoceste d.d./
Radnici s članovima svoje obitelji i umirovljenici imaju pravo na korištenje pojedinih objekta za odmor pod uvjetima koji će se urediti posebnim sporazumom između poslodavca i sindikata. /Hrvatske šume d.o.o./
Plaćen medicinski aktivni programirani odmor; sistematski pregled. /SINACO d.o.o./
Posebna pomoć od 2500 kuna za nabavku medicinskih pomagala, kupnju lijekova itd., ako zaposleni na bolovanju duljem od 90 dana./Pliva/
Svake 2 godine preventivni sistematski pregled; poslodavac uplaćuje radniku dopunsko zdravstveno osiguranje do 80 kuna mjesečno. /Jutarnji list/

23. Zaštita starijih radnika
Radnike 5 godina pred starosnu mirovinu, majke s djetetom do tri godine starosti i samohrane roditelje ne može se rasporediti u rad noću, dežurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka. /Hrvatske autoceste/
Poslodavac se obvezuje poduzeti sve potrebne radnje za osnivanje zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda. Prije osnivanja fonda, poslodavac i sindikati sklopit će sporazum kojim će utvrditi međusobna
prava i obveze. Sve troškove u vezi osnivanja zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda snosi poslodavac. /INA/
Za radnike u dobi 5 godina pred starosnu mirovinu, poslodavac dužan zaposleniku osigurati povoljniju normu bez smanjenja plaće. /TKU za službenike i namještenike u javnim službama; Konzum/
Radniku s navršenih 55 godina života smanjiti radnu
normu za 50%. /Jutarnji list/

24. Pomoć za rođenje/posvojenje djeteta
Institut građevinarstva Hrvatske koji za
rođenje djeteta svoje zaposlenike nagrađuje s
kuna, dok Belupo i TIM Kabel isplaćuju
također visokih kuna. Kolektivni ugovor u
Fini pak zaposlenicima jamči naknadu od 5000
kuna. Karlovački Alstom i koprivnička Podravka vezali su
naknadu za rođenje djeteta uz proračunsku osnovicu –
trenutno kuna. Croatia Osiguranje i Hrvatske šume
daju svoju prosječnu plaću. SINACO d.o.o., član INA
grupe - za rođenje djeteta kuna. Državni
službenici i namještenici dobiju – kune.

25. Zaštita trudnica itd.
Od trudnice se ne može tražiti da obavlja posao stojeći tijekom cijelog radnog dana. Sljedeće kategorije radnika ne mogu dobiti otkaz: trudne radnice; roditelji na roditeljskom dopustu; radnici privremeno onesposobljeni za rad zbog bolesti; samohrani roditelji ili usvojitelji djeteta mlađeg od 7 godina starosti; roditelji ili usvojitelji s troje ili više djece; roditelji s djetetom sa posebnim potrebama.
Radnici koji koriste rodiljni ili roditeljski dopust, imaju pravo na besplatno osposobljavanje, poslijediplomske tečajeve ili na bilo kakve druge tečajeve koji se odnose na njihov posao, kako bi im se omogućila prilagodba na radno mjesto po povratku s rodiljnog ili  roditeljskog dopusta. /FINA/
Radnica koja doji dijete, a radi u punom radnom vremenu, uz prethodno predočenje potvrde ovlaštenog liječnika, ima pravo do godine i pol dana djetetova života na korištenje stanke za dojenje djeteta od dva puta dnevno po sat vremena. /Hrvatske autoceste, INA/

26. Radnici s obiteljskim odgovornostima
Raspored dnevnoga radnog vremena majke, odnosno oca, koji imaju pravo raditi polovicu radnog vremena do navršene jedne godine djetetova života, odnosno za blizance, treće i svako sljedeće dijete, može raditi polovicu radnog vremena do navršene treće godine djetetova života, odnosno roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), posebnom odlukom određuje ovlaštena osoba na temelju dogovora s radnicom odnosno radnikom. /Croatia osiguranje/
Poslodavac ne može premjestiti na udaljenost veću od 50 kilometara sljedeće kategorije radnika bez njihovo pristanka: trudnice, žene s djecom mlađom od 7 godina, radnike s invaliditetom, samohrane roditelje i roditelje djece s invaliditetom.
Kategorije radnika kojima se ne može narediti rad duži od punog radnog vremena te rad noću: trudnice,  majke djeteta u dobi do tri godine, samohrani roditelji s djetetom do šest godina, roditelji troje i više malodobne djece do deset godina, roditelji invalidnog djeteta, invalidi osobe koje se u obiteljskom kućanstvu skrbe o težem invalidu. /FINA; slično Zagrebački Holding/

27. Godišnji odmori, dopusti 1
Samohrani roditelju s kojim živi dijete mlađe od 10 godina dobiva 6 dodatnih radnih dana godišnjeg odmora, te isto toliko ako imaju dijete sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili utvrđeni invaliditet, a tri dana ako je invalidno dijete a starije od 10 godina. /PLIVA/
Slijepi radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od 35 radnih dana./HAC/
Plaćeni dopust moguć i za zbrinjavanje malodobne djece u slučaju kad to ne može učiniti nitko drugi – 3 dana. /PODRAVKA/

28. Godišnji odmori, dopusti 2
Radnici majci s dvoje ili više djece do 7 godina života 3 dodatna radna dana godišnjeg odmora. /KU za graditeljstvo/ = diskriminirajući za očeve
Godišnji odmor: dodatni dani za samohrane roditelje, za malodobno dijete, invalidno dijete.
Slijepi službenik i donator organa imaju pravo na 30 radnih dana godišnjeg odmora. /KU za državne i javne službenike i namještenike/

29. Različita skrb
Omogućena kupnja proizvoda po umanjenoj cijeni, u količini primjerenoj potrebama obitelji./Podravka/
Ako bi plaćanjem naknade štete obitelj radnika bila dovedena u težak materijalan položaj poslodavac može donijeti odluku o oslobađanju od obveze naknade štete (oprost duga nema u ZR-u). /Hrvatske autoceste/
Kod otkaza ugovora o radu za poslovno uvjetovane otkaze, uzima se u obzir socijalni status radnika, i to osobito 20 bodova za samohranog roditelja odnosno 15 za radnika koji uzdržava obitelj. /KU za graditeljstvo/
Plaćeni dopust i za smrt šire rodbine i rodbine po tazbini, kao i za slučaj bolesti brojnih srodnika ili članova kućanstva ili vanbračnih partnera. Moguć neplaćeni odmor i iznad 30 dana u slučaju njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, gradnje kuće, obrazovanja, usavršavanja itd. /PLIVA/
Poslodavac može sklopiti ugovor s bankom radi rješavanja stambenih potreba radnika./HAC/ . Osigurava se povoljni krediti za radnike sa samo 4.5% kamata. /Splitska banka/

30. Posebna zaštita, solidarnost
Djeca umrlih radnika koji radili na neodređeno vrijeme u trenutku smrti, primat će potporu za školovanje do završetka redovnog školovanja u srednjoj školi, i to od 1500 kuna. /Kolektivni ugovor za graditeljstvo/ = diskriminacija radnika na određeno vrijeme
Mjesečna pomoć djeci ako zaposleni izgubio život u obavljanju rada - 50% prosječne neto plaće za predškolski uzrast, a 70% za osnovnoškolce itd. /KU za predškolske ustanove Zagreba; slično u brojnim drugim KU/
Radnik ili njegova obitelj ostvaruje pravo na solidarnu potporu u slučajevima smrti radnika, smrti člana uže obitelji radnika, nastanka invalidnosti radnika, bolovanja radnika dužeg od 90 dana, nastanka teške invalidnosti djece i supružnika, potpore djeci radnika stradalog ili poginulog u Domovinskom radu, zbog nabave medicinskih pomagala i pokriće participacije pri kupnji prijeko potrebnih lijekova po mišljenju nadležnog liječnika, otklanjanje posljedica elementarne nepogode, za rođenje djeteta.
/Zagrebački Holding/

31. RODNI ASPEKT KOLEKTIVNIH UGOVORA?
Opći zaključci su sljedeći: još uvijek postoje neke izravno diskriminirajuće klauzule (kao što su „ženske kategorije rada“, jezična neravnopravnost) u nekim ugovorima, prije svega u sektorskim ugovorima na regionalnoj razini i razini poduzeća; u većini ugovora se uopće ne spominje ravnopravnost između žena i muškaraca; u nekim ugovorima postoje opće izjave u korist rodne ravnopravnosti ili se referiraju na postojeće zakonodavstvo, a manji broj ugovora sadrži klauzule koje poboljšavaju postojeće zakonodavstvo te ponekad uvode inovativne mjere.

32. Sindikalisti pluskvamperfekta
Mnogi sindikalisti čvrsto vjeruju da nema potrebe pregovarati o pitanjima koja su regulirana nacionalnim zakonodavstvom. Oni često izbjegavaju bilo koja pitanja koja su „već regulirana“, kao na primjer radno vrijeme, noćni rad, zaštita na radu, itd. Smatraju da kolektivni ugovori ne trebaju uređivati bolovanje, naknadu tijekom bolovanja ili porodiljnog dopusta. Pogrešno! Možete pokušati pregovarati o bilo čemu što vaši članovi smatraju važnim.
ZAPAMTI: Ne postoji tako kvalitetno uređeno pravo koje ne možete pokušati poboljšati kroz kolektivno pregovaranje!

34. VLADE EU ZEMALJA NASTOJE…
ZAJEDNIČKA POLAZIŠTA:
Decentralizirati kolektivno pregovaranje na razinu poduzeća
Izvući pravo na pregovaranje iz ruku sindikata i prenijeti ga na radnička vijeća ili čak na pojedinačne radnike (npr. grupice od 5 radnika dobivaju pregovaračko pravo)
Urediti kako bi se postojeći kolektivni ugovori nakon isteka ostavili bez automatskog prolongiranja
Omogućiti da poslodavci steknu pravu na ukidanje važnosti kolektivnih ugovora
Omogućiti da kolektivni ugovori na razini kompanija imaju nižu razinu prava od one zajamčene granskim kolektivnim ugovorima
ETUC JE PROTIV
PITANJE: Treba li na EU razini uvesti “crvene limite”, ispod kojih se ne može?

35. OSVIJEŠTENOST
European industry Federations that replied to the 8th of March
surveys ( )
ETF NO NO NO YES NO
EFFAT NO YES YES YES YES
EMF YES NO YES YES YES
EFJ NO YES YES NO NO
EAEA NO NO NO NO NO
EFBWW NO YES NO NO NO
EPSU NO YES YES YES YES
EMCEF NO YES NO YES YES
UNI-EU NO YES NO NO NO
ETUF-TCL NO NO NO NO NO
ETUCE YES NO NO YES YES
EUROCOP YES NO NO NO NO