1. PEDAGOŠKI PROJEKTI ŠKOLE U 2012. /13. Bloomova taksonomija
PEDAGOŠKI PROJEKTI ŠKOLE U 2012./13. * Bloomova taksonomija * Kolegijalno opažanje Nastavničko vijeće Obrtničke škole Požega, 30.listopada Blaža Šurbek Bagarić, pedagoginja Obrtničke škole Požega

2. PLAN PREDAVANJA Do 5 min. UVOD Pedagoški projekti škole
oko 25 minuta –
Do 5 min. UVOD Pedagoški projekti škole
Do 10 min. TEORIJA “Primjena Bloomove taksonomije u izradi izvedbenih i operativnih planova i programa”
Oko 10 min. TEORIJA “Kolegijalno opažanje”

3. Umjesto UVODA prema prezentaciji “Tko su oni” Državni stručni skup za voditelje ŽSV njemačkog jezika, D. Stubica, Je li nešto krenulo naopako?

4. Oni su svjesni razvoja znanja!
“DOK ZAVRŠIMO DRUGI RAZRED SVE ŠTO SMO NAUČILI BITI ĆE ZASTARJELO”

5. Različite generacije – različite vještine – različiti koncepti učenja
1940
1950
1960
1970
1980
1990
2000
2010
Silent generacija
Baby boom generacija
Telefon
Pisaći stroj
“gestetner”
Televizija
Radio
Ploče
Pisaći stroj
Flip chart
Kalkulator
Video recorder
Audio i video kazete
Stereo
Kalkulator
Fotokopirni stroj
Printer
Telefaks PC
Floppy disk
CD-ROM
Internet
Mobilni telefon
Instant messaging
MP3 player, iPod
Broadband internet
Digitalne camere
Camera phones
Social networking
GPS
Satellite radio
Online gaming
Touch screens
Skener
Generacija X
Generacija Y
Net generacija

6. RAZMISLITE NA KOJI NAČIN VI PODUČAVATE?
KOJA NAVEDENA SREDSTVA-medije (iz koje generacije) VI KORISTITE U NASTAVI, PODUČAVANJU?
JESTE LI SUVREMEN ILI TRADICIONALAN NASTAVNIK?
OBUČAVATE LI UČENIKE SREDSTVIMA- medijima SVOJE ILI NJIHOVE GENERACIJE?

7. U tome će vam pomoći Bloomova taksonomija i kolegijalno opažanje
ŠTO ČINITI?
UNOSITI PROMJENE U ODGOJNO-OBRAZOVNI SUSTAV
ali prvenstveno
unositi promjene u svoj način rada
U tome će vam pomoći Bloomova taksonomija i kolegijalno opažanje

8. PLAN PROJEKTA Planiranje i programiranje rada prema Bloomovoj taksonomiji
SADRŽAJ-AKTIVNOST/ način provedbe
NOSITELJ
(Planirano)
VRIJEME REALIZACIJE
1. Edukacija pedagoginje (osobno stručno usavršavanje)
pedagoginja
Do lipnja 2012.
2. Obavijest nastavnicima o provedbi projekta
Do kraja 10. Mjeseca
3. Edukacija nastavnika
- predavanje na NV, radionice na SA
- pisanje operativnih programa prema Bloomovoj taksonomiji
pedagoginja,voditelji SA
nastavnici
Do veljače predavanje
Zimski ili proljetni odmor za učenike-radionice za nastavnike
Tijekom šk.g.2012./13. Pisanje operativnih programa prema Bloomovoj taksonomiji
5. SNIMAK POSTOJEĆE SITUACIJE
- opažanje pedagoginje i/ili kolegijalno opažanje
- analiza operativnih programa nastavnika
(suradnici voditelji SA i/ili imenovani nastavnici Povjerenstva za kvalitetu)
Školska godina 2013./14.
6. Obavijest nastavnicima o rezultatima snimka postojećeg stanja
- pano, power point na NV , mrežna stranica škole
pedagoginja i imenovani nastavnici
Nakon snimka, početkom šk.g /15.

9. PLAN PROJEKTA Kolegijalno opažanje
SADRŽAJ-AKTIVNOST/ način provedbe
NOSITELJ
(Planirano)
VRIJEME REALIZACIJE
1. Edukacija pedagoginje (osobno stručno usavršavanje)
Pedagoginja
do veljače 2013.
2. Obavijest nastavnicima o provedbi projekta
do kraja 10. mjeseca 2012.
3. Edukacija nastavnika
- individualno i kolektivno stručno usavršavanje nastavnika o kolegijalnom opažanju
Pedagoginja, nastavnici
tijekom ove i idućih školskih godina
4. Provedba kolegijalnog opažanja
kolegijalnog opažanja
Pedagoginja,voditelji SA
nastavnici
od 2.polugodišta 2012./13. i cijelu 2013./14.
- Izrada obrasca praćenja nastave
Pedagoginja, nastavnici suradnici-zvanje mentora i savjetnika
Do kraja studenog 2012.
- Izbor nastavnika sudionika projekta – upitnik ( )
Nastavnici
do kraja veljače 2013.
- Izrada plana i rasporeda snimanja nastave
Nastavnici sudionici projekta
- za 2012./13. do
- za 2013./14. do
- Snimanje nastave i kolegijalna analiza sata
tijekom 2012./13./14.
- Nastavnici sudionici projekta održati predavanje/radionicu za sve stručne aktive prema dogovorenom rasporedu o iskustvu kolegijalnog opažanja
- Izvješće sudionika projekta nastavničkom vijeću o provedenom projektu
Do veljače 2015.

10. CILJEVI I ZADAĆE (ISHODI) predavanja
CILJ predavanja: Opisati i pokazati nastavnicima postupak određivanja pripadajućih ključnih glagola u definiranju ishoda učenja temeljenih na Bloomovoj taksonomiji te opisati kolegijalno opažanje i pokazati obrazac opažanja nastave
ZADAĆE predavanja – ISHOD UČENJA:
Nastavnici će moći primijeniti ,prema naknadno dobivenim tablicama ključnih glagola, definiranje ishoda učenja u planiranju nastave za nastavne cjeline ili teme i nastavnu jedinicu i razmisliti i odabrati kolege za opažanje njegove nastave

11. CILJ, ISHODI UČENJA
Cilj iskazujemo kao odgojnu i kao obrazovnu namjeru kako za individualni tako i za društveni aspekt.
OBRAZOVNI CILJEVI ILI CILJEVI UČENJA opisuju što nastavnik čini da bi učenici znali izvršiti na kraju određenog razdoblja učenja
ISHODI UČENJA opisuju ono što bi trebao znati učenik, a ne nastavnik –Što će učenik moći?

12. Teoretski okvir za planiranje nastave
BLOOMOVA TAKSONOMIJA ZNANJA
jedna od najprihvaćenijih klasifikacija znanja i
jedan od najkorištenijih teoretskih okvira za
planiranje
pripremu
vrednovanje osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja (te tečajeva i kurseva za odrasle na području obrazovanja i industrije)
Taksonomija je nastala tijekom 50. tih god. 20. stoljeća (Benjamin Bloom – 1956.)
Kirkpatrikov model vrednovanja učenja (Kirkpatrick learning evauation model) , je podjednako raširen.
revidirana Bloomova taksonomija god. (Anderson i Krathwohl, 2001.).

13. TAKSONOMIJA CILJEVA
Za klasificiranje obrazovnih ciljeva sastavljene su različite taksonomije obrazovnih ciljeva.
Što je taksonomija?
Općenito taksonomiju možemo definirati kao konceptualnu shemu koja omogućava raspoređivanje, sistematizaciju događaja s obzirom na određeni princip klasifikacije Među najpoznatijim klasifikacijama zadataka nastave je Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva.

14. Revidirana Bloomova taksonomija znanja
2001. Anderson i Krathwohl predlažu promijenjenu verziju BLOOMOVE TAKSONOMIJE:
zamijenjena hijerarhija dvije najviše razine znanja (5. sinteza postaje najviša 6. razina, a vrednovanje postaje 5. razina)
umjesto imenica koriste se glagoli  naglašen procesni karakter učenja

15. Kategorije (područja) učenja
intelektualna ponašanja su razvrstana u 3 kategorije koje predstavljaju PODRUČJA UČENJA – jednako važna, povezana, preklapaju se:
kognitivno
(intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje)
b) afektivno
(osjećaji ili odnos ili stav)
c) psihomotoričko
(fizičke vještine ili ono što osoba može činiti)

17. PODRUČJA PRAĆENJA, VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA
ZNANJE
RAZUMJEVANJE
ANALIZA
SINTEZA
VRJEDNOVANJE
PRIMJENA
Prisjetiti se
Shvatiti
Raščlaniti
Sažimati
Prosuđivati
Stvarati
zapamtiti,
prepoznati,
imenovati,
odrediti,
nabrojiti,
označiti,
opisati
sažimati,
objašnjavati,
preoblikovati,
predvidjeti,
klasificirati,
izraziti,
navesti primjere
uspoređivati,
razlikovati,
raščlanjivati,
komentirati,
zaključiti,
provjeriti,
suprotstavljati
riješiti,
sažeti,
izraditi,
pokazati,
izabrati,
izvesti,
primijeniti
prosuditi,
procijeni,
zastupati,
poduprijeti,
vrednovati,
izabrati
primijeniti,
kombinirati,
postavljati
hipotezu,
reorganizirati,
povezati,
planirati,
eksperimenti-rati

18. Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
Razine postignuća - Kognitivno područje (znanje i razumijevanje) – “starija” Bloomova verzija do 2001.,kada je zamijenjena 5.i 6.razina –
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene

19. KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje) slova – stariji prijedlog ključnih glagola; slova – noviji prijedlog ključnih glagola; slova – zajednički ključni glagoli
RAZINE
CILJEVI (ishodi) UČENJA
Značenje razine
KLJUČNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini. I.
DOSJETITI SE
(Znanje)
Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati informaciju, ideju i princip u približno onakvom obliku u kojem su naučeni.
definirati, imenovati, zapamtiti, zabilježiti,ispričati, sastaviti popis, ponoviti, izvijestiti, prepoznati, pokazati, pronaći, označiti, povezati, dopuniti, smjestiti, poredati, navesti, nabrojati, reći tko-kada- gdje- zašto- koliko, citirati, ponoviti, opisati

20. KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)
RAZINE
CILJEVI (ishodi) UČENJA
Značenje razine
KLJUČNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini.
II.
SHVATITI
(Razumijevanje)
Uočiti i povezati glavne ideje. Prevesti, razumjeti, objasniti ili interpretirati naučeni sadržaj. Opisati tijek događaja ili procesa. Izvesti logičan zaključak iz dostupnih informacija. Zaključiti o uzroku i predvidjeti posljedice.
opisati, objasniti, identificirati, izvijestiti, razmotriti, izraziti, prepoznati, raspraviti, ispričati/napisati svojim riječima, sažeti, proširiti, preoblikovati, pretvoriti, prevesti, izraziti formulom, rastumačiti, obrazložiti, dokazati, dati primjer, procijeniti, izračunati, predvidjeti, razvrstati, smjestiti , izdvojiti, istaknuti, (aktivno) sudjelovati

21. KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)
RAZINE
CILJEVI (ishodi) UČENJA
Značenje razine
KLJUČNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini.
III.
PRIMIJENITI
(Primjena)
Rješavati probleme primjenom naučenog u kontekstu učenja ili u novoj situaciji na rutinski ili na nov način. Koristiti apstrakcije. Odabrati i primijeniti podatke i principe za rješavanje problema ili zadatka u drugom području uz minimum vođenja.
primijeniti, izvesti (formulu), protumačiti, ilustrirati,vježbati, izložiti, prikazati (grafički), prevesti, demonstrirati, dramatizirati, pokazati (postupak), dokazati, provesti (pokus), izvršiti, upotrijebiti, koristiti, prikazati u kratkim crtama, prilagoditi, promijeniti, dovršiti, otkriti, riješiti (problem), predložiti (rješenje), isplanirati, izabrati, napraviti, izračunati, procijeniti, napisati, razvrstati, svrstati , sastaviti

22. KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)
RAZINE
CILJEVI (ishodi) UČENJA
Značenje razine
KLJUČNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini.
IV.
ANALIZIRATI
(Analiza)
Razlikovati važne od nevažnih dijelova prezentiranog materijala. Raščlanjivati informacije kako bi se utvrdili dijelovi cjeline, njihovi međusobni odnosi, organizacijski principi, uzroci i posljedice, izveli dokazi i zaključci i podržale generalizacije. Uočiti obrazac. Prepoznati skriveno značenje. Razlikovati činjenice i zaključke.
usporediti, raspraviti, razluči, riješiti, diferencirati, napraviti inventuru, rastaviti, raščlaniti, razdijeliti, pronaći, izdvojiti, istaknuti, prepoznati neizrečene pretpostavke, opravdati, protumačiti, objasniti, , razlikovati, suprotstaviti, komentirati, kritizirati, saopćiti, izvijestiti, razvrstati, svrstati, grupirati, rasporediti, poredati, organizirati, urediti, oblikovati, grafički prikazati, napraviti pokus, ispitati, istražiti, provjeriti, preispitati, procijeniti, proračunati, odrediti važnost podataka, prekontrolirati, dovesti u vezu, pretpostaviti, razlikovati uzrok i posljedicu, odgovoriti ”što ako?”, zaključiti

23. KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)
RAZINE
CILJEVI (ishodi) UČENJA
Značenje razine
KLJUČNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini. V.
PROSUĐIVATI
(Evaluacija-vrednovanje)
Usporediti i pronaći sličnosti i razlike među idejama. Procijeniti valjanost ideja i/ili kvalitete uratka na temelju poznatih kriterija. Otkriti nekonzistentnost unutar procesa ili produkta. Otkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili problem. Dokazati vrijednost. Izabrati mogućnost i argumentirano obrazložiti.
prosuditi (primjerenost zaključka),izabrati, procijeniti, rangirati, vrednovati, izmjeriti, odrediti prioritet, predvidjeti, predložiti, provjeriti, ocijeniti, vrijednost, utvrditi, odmjeriti, usporediti, razlikovati, kritizirati, raspraviti, diskutirati, preispitati, dokazati, uvjeriti, obraniti stav, opravdati, poduprijeti, zastupati mišljenje, istražiti, odlučiti, izabrati mogućnost, odabrati, preporučiti, otkloniti, poredati (s obzirom na važnost), stupnjevati, pretpostaviti, zaključiti, reći zašto, izvesti

24. KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)
RAZINE
CILJEVI (ishodi) UČENJA
Značenje razine
KLJUČNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini.
VI.
STVARATI
(Sinteza)
Kreativno ili divergentno koristiti postojeće znanje za stvaranje nove cjeline (kombinirati poznate dijelove u novu cjelinu). Stvarati nove ideje i rješenja. Izvoditi generalizacije na temelju dobivenih podataka. Povezati znanje iz različitih područja. Uočavati nove obrasce.
predložiti, urediti, organizirati, kreirati, sastaviti, klasificirati, povezati, formulirati, zamisliti, dizajnirati, razviti, stvoriti, izmisliti, smisliti, izumiti, konstruirati, proizvesti, izazvati, formulirati (hipotezu), predvidjeti, prognozirati, prirediti, pripremiti, propisati, napraviti plan, skicirati, objediniti, kombinirati, skupiti, sklopiti, spojiti, složiti, skladati, komponirati, sabrati, preurediti, promijeniti, presložiti, preraditi, poboljšati, kompletirati, kompilirati, voditi, upravljati, napisati, podnijeti, iznijeti, predočiti, postaviti (teoriju), poopćiti

25. UKRATKO 3.-6. razina: UČIM ZATO DA UOČIM PRINCIP I RIJEŠIM PROBLEM
I.i II. razina:
UČIM ZATO DA NAUČIM ZADANO GRADIVO I ODGOVORIM NA PITANJE

26. Koraci pripreme nastave – IZVEDBENI I OPERATIVNI PROGRAM PREDMETA
Definiranje općih ciljeva
Osposobiti učitelje za programiranje nastavnog procesa kojim će se poticati razvoj različitih sposobnosti učenika i usvajanje znanja, vještina i sposobnosti na različitim razinama.
2. Operacionaliziranje općih ciljeva = očekivani ishod učenja
3. Odabir aktivnosti za = pitanja i zadatci za provjeru
ostvarenje ciljeva
“mjerenje” ostvarenosti ciljeva

28. Način operacionaliziranja obrazovnih ciljeva
u „Bloomovoj“ tablici uz svaku razinu znanja opisani su
ciljevi učenja i
ključni glagoli (opisuju aktivnosti učenika)
CILJ:Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati informaciju, ideju i princip u približno onakvom obliku u kojem su naučeni.
odabere se nekoliko odgovarajućih ključnih glagola - opišu se aktivnosti učenika
kroz koje mogu steći znanje te razine i
pomoću kojih se može provjeriti jesu li stekli očekivano znanje

29. PRIMJERI KONKRETNIH GLAGOLA za provjeru postignuća, ishode učenja -OCJENJIVANJE predmeta, cjeline, teme, nastavne jedinice -

30. PRIMJER IZ HRVATSKOG JEZIKA
TEMA:
JEDNOSTAVNA REČENICA.
PROŠIRENA I NEPROŠIRENA REČENICA

31. RAZINA ISHOD POUČAVANJA
AKTIVNOSTI UČENIKA
(Pitanja i zadatci za “mjerenje”
Prijedlog ocjene
DOSJETITI SE
Definirati jednostavnu rečenicu.
Navesti dijelove neproširene rečenice. Navesti dijelove proširene rečenice.
Imenovati vršitelja radnje.
(intervju) Definiraj što je jednostavna rečenica!
Navedi dijelove neproširene rečenice!
Navedi dijelove proširene rečenice!
Imenuj vršitelja radnje! 1
(za 1-2 ishoda), a
2 za sva 3 ishoda
SHVATITI
Među napisanim rečenicama prepoznati neproširenu i proširenu.
U rečenici označiti predikat i subjekt.
Razvrstati zadane rečenice u proširene i neproširene i obrazložiti izbor
(pisana vježba) Među napisanim rečenicama prepoznaj neproširenu i proširenu.
U rečenici označi predikat i subjekt.
Razvrstaj zadane rečenice u proširene i neproširene i obrazloži izbor 2
PRIMIJENITI
Proširiti zadanu neproširenu rečenicu u proširenu.
Sažeti zadanu proširenu rečenicu u neproširenu.
Od zadanih dijelova sastaviti proširenu i neproširenu rečenicu.
(pisana vježba) Proširi zadanu neproširenu rečenicu u proširenu.
Sažmi zadanu proširenu rečenicu u neproširenu.
Od zadanih dijelova sastavi proširenu i neproširenu rečenicu. 3
ANALIZIRATI
Usporediti proširenu i neproširenu rečenicu: navesti sličnosti i razlike.
(Ispričaj) Usporedi proširenu i neproširenu rečenicu: navedi sličnosti i razlike. 4
PROSUĐIVATI
Usporediti dva predložena postupka za proširivanje neproširene rečenice u proširenu, odabrati bolji i obrazložiti odabir.
Usporediti dva predložena postupka za sažimanje proširene rečenice u neproširenu, odabrati bolji i obrazložiti odabir.
(pismena vježba) Usporedi dva predložena postupka za proširivanje neproširene rečenice u proširenu, odaberi bolji i obrazloži odabir.
Usporedi dva predložena postupka za sažimanje proširene rečenice u neproširenu, odaberi bolji i obrazloži odabir. 5
STVARATI
Formulirati pravilo za proširivanje neproširene rečenice u proširenu.
Formulirati pravilo za sažimanje proširene rečenice u neproširenu.
(kratki sastav)
Formuliraj pravilo za proširivanje neproširene rečenice u proširenu.
Formuliraj pravilo za sažimanje proširene rečenice u neproširenu.

32. AFEKTIVNO PODRUČJE
Odnosi se na interes, stajalište i vrednovanje učenika, njihov odnos i osjećaje prema predmetu jer na rad mogu biti prisiljeni ili rade iz vlastitih pobuda. Učenici nauče slušati i prihvaćati informacije.
Alternativno ocjenjivanje.

33. Razine postignuća - Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti

34. Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini.
RAZINE
CILJEVI (ishodi) UČENJA
Značenje razine
(u zagradi navedeni „stariji izrazi“ ovog područja)
KLJUČNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini. I.
ZAMJEĆIVANJE FENOMENA
naslućivanje važnosti učenja
prepoznavanje važnosti nastave
prepoznavanje socijalnih problema
uočavanje različitosti
(PRIHVAĆANJE - svjesno praćenje)
pitati, izabrati, opisati, slijediti, dati, držati, identificirati, smjestiti, imenovati, ukazati, izabrati, odgovoriti, koristiti; prepoznati, pokazati, upotrijebiti.
II.
REAGIRANJE NA FENOMEN
izvršavanje obveza
poštivanje školskih pravila
sudjelovanje u razrednoj raspravi
dobrovoljno javljanje za zadatke
pomaganje drugima
zanimanje za predmet
(REAGIRANJE – aktivno sudjelovanje i reagiranje)
odgovoriti, pomoći, sastaviti, prilagoditi se, raspraviti, pozdraviti, označiti, izvesti, prakticirati, predstaviti, pročitati, izvijestiti, složiti se, pročitati, izvijestiti, reći, napisati, pokazati
III.
KRITIČKO VREDNOVANJE FENOMENA
podržavanje demokratskih procesa,
sklonost dobroj literaturi
prihvaćanje znanstvenih načela u svakodnevnom životu
uvažavanje potrebe za društvenim napretkom
(USVAJANJE VRIJEDNOSTI – procjena osobe u odnosu s nekim objektom, događajem ili ponašanjem)
dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti, slijediti, oblikovati, inicirati, pozvati, uključiti, opravdati, prosuditi, predložiti, izvijestiti, odabrati, podijeliti, proučiti, izraditi, započeti, potaknuti, pridružiti se, opravdati, pročitati
IV.
ORGANIZIRANJE (sistematiziranje vrijednosti u jedinstven sustav)
uvažavanje ravnoteže između slobode i odgovornosti
prepoznavanje potrebe za sustavnim rješavanjem problema
preuzimanje odgovornosti
prihvaćanje vlastitih jakih i slabih strana
(ORGANIZIRANJE VRIJEDNOSTI – organizacija vrijednosti prema prioritetima na osnovu usporedbe i izučavanja odnosa)
Slijediti, prihvatiti, mijenjati, urediti, kombinirati, usporediti, dopuniti, obraniti, objasniti, generalizirati, identificirati, integrirati, modificirati, poredati, organizirati, pripremiti, staviti u odnos, sintetizirati, objediniti, sakupiti, prirediti, zastupati, prilagoditi V.
KARAKTERIZACIJA OSOBNOSTI
samopoštovanje i pozitivna slika o sebi
izražavanje poštovanja prema drugima i drugačijima
spremnost na suradnju
mogućnost utvrđivanja objektivnih kriterija procjene
marljivost i samodisciplina
(VREDNOVANJE/PERSONALIZACIJA – posjedovanje osobnog sustava vrijednosti kojim se kontrolira osobno ponašanje)
djelovati, razlikovati, prikazati, utjecati, slušati, modificirati, izvesti, primijeniti, predložiti, kvalificirati, ispitati, revidirati, poslužiti, riješiti, koristiti, vrednovati, poštovati, utjecati, pokazivati, procijeniti, upotrijebiti, potvrditi, provjeriti.

35. PSIHOMOTORIČNO PODRUČJE
Važno područje PRAKTIČNE NASTAVE STRUKOVNIH ZANIMANJA
temelji se na psihomotornoj koordinaciji koja predstavlja bitnu komponentu svake fizičke aktivnosti. Odgojno-obrazovni proces mora biti usmjeren ne samo prema sve sigurnijoj i preciznijoj koordinaciji pokreta, već i prema svakoj aktivnosti koja u sebi ima motoričke aspekte.
Vještina pisanja je samo dio pisanja, odnosno kognitivnog područja.
Moguće je provjeravati spretnost u izražavanju (izvješćivanje,diskusije, igra uloga) no to ne spada među ciljeve klasičnog ocjenjivana (alternativno ocjenjivanje).

36. Razine postignuća - Psihomotoričko područje (vještine i umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije

37. RAZINE
CILJEVI (ishodi) UČENJA
Značenje razine
KLJUČNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini. I.
IMITACIJA
Praćenje i ponavljanje operacije koju netko pokazuje
Dopuniti, prilagoditi, graditi, skupljati, ispravljati, sječi, rezati, nacrtati, grupirati, ilustrirati, umetnuti, locirati, napraviti, označiti, mjeriti, promatrati, djelovati, izvoditi, smjestiti, postaviti, preraditi, skenirati, odvojiti, pohraniti, testirati, prebaciti, koristiti, gledati, brisati, procijeniti, izbaciti…
II.
MANIPULACIJA
Izvođenje određene operacije uz instrukcije voditelja
III.
PRECIZACIJA
Precizno ali sporo izvođenje operacije
IV.
Artikulacija (SINTEZA)
Sposobnost koordinacije više operacija uz primjenu dvije ili više vještina V.
NATURALIZACIJA
Istovremeno izvršavanje više operacija primjenom odgovarajućih vještina s lakoćom

38. Općenite smjernice za izradu kriterija: US – usvojenost sadržaja; PZ – primjena znanja
Dovoljan (2)
US: Prisjeća se osnovnih pojmova uz pomoć nastavnika.
PZ: Radi uz pomoć i ne uočava greške samostalno.
Dobar (3)
US: Poznaje osnovne pojmove.
PZ: Radi uz povremenu pomoć, greške uočava, i ispravlja ih uz pomoć nastavnika.
Vrlo dobar (4)
US: Poznaje sve nastavne sadržaje, ali ih ne povezuje sa sličnim sadržajima.
PZ: Primjenjuje stečeno znanje, samostalno uočava pogreške i ispravlja ih.
Odličan (5)
US: Povezuje usvojeno znanje sa drugim sličnim sadržajima.
PZ: Kreativno primjenjuje usvojene vještine u novim situacijama.

39. Zaključak: Suvremeni život traži određene kompetencije učenika
Da bi učenik stjecao potrebne kompetencije, nastavnik treba mijenjati i prilagođavati svoje kompetencije (biti suvremen)
Pomoć nastavniku i učeniku u tome je revidirana Bloomova taksonomija
Učenička postignuća ili odgojno obrazovni ishodi predstavljaju jasno izražene kompetencije, tj. očekivana znanja, vještine i sposobnosti, te vrijednosti i stavove koje učenici trebaju steći i moći pokazati po uspješno završetku određene nastavne teme, ciklusa obrazovanja.

40. Preporuke za pisanje učeničkih postignuća/ishoda učenja
Treba poći od pitanja što je to što učenici trebaju znati i biti u stanju činiti u određenom području (kognitivnom, afektivnom,psihomotoričkom) po završetku određene (nastavne jedinice), teme, cjeline, odgojno obrazovnog ciklusa, odnosno stupnja obrazovanja
Treba početi glagolom koji izriče učenikovu aktivnost (aktivni glagoli), pri čemu treba izbjegavati upotrebu glagola koji su previše općeniti i nejasni, kao što su npr. glagoli “znati”, “razumjeti”, “osvijestiti”, “cijeniti”, “zapamtiti”, “upoznati”, “naučiti”, “usvojiti”…
Učenička postignuća trebaju obuhvatiti sve relevantne komponente pojma kompetencije (područje znanja, vještina, stavova)
Izbor glagola koristiti prema pojedinim područjima revidirane Bloomove taksonomije

41. SNIMANJE NASTAVE – oblik (samo)vrjednovanja
RAVNATEJ
PEDAGOG
KOLEGIJALNO OPAŽANJE
VANJSKO VRJEDNOVANJE - savjetnik

42. KOLEKTIVNO OPAŽANJE (mentoriranje)
KVALITETNA NASTAVA JE OSNOVA USPJEŠNOSTI SVAKE ŠKOLE
Samovrjednovanje i vrjednovanje kvalitete nastave preporučuju obje agencije na način da nastavu vrjednuju nastavnici nastavnicima = kolegijalno opažanje ili mentoriranje
Obje agencije su predložile obrasce praćenja :
*ASOO – neslužbeni obrazac ,može se koristiti po preporuci s. Tunjića
*AZOO – vidjeti Priručnik “Opažanje i unapređivanje školske nastave” objavljen na str. AZOO

43. Zašto kolegijalno opažanje nastave?
Svrha
Kolegijalno opažanje značajno doprinosi unapređivanju kvalitete nastave.
Ciljevi
•Ohrabrivanje učitelja na razmišljanje o vlastitom radu i prepoznavanje specifičnih potreba za osobnim profesionalnim razvojem;
•Otvaranje dijaloga i poticanje otvorene i konstruktivne rasprave o nastavi između kolega u školi;
•Međusobna razmjena i diseminacija(širenje, razglašavanje…) dobrih iskustava i dobre prakse.

44. PROCES KOLEGIJALNOG OPAŽANJA NASTAVE

45. NEKE PREDNOSTI KOLEGIJALNOG MODELA SNIMANJA NASTAVE
OBILJEŽJA
EVALUACIJSKI MODEL
RAZVOJNI MODEL
KOLEGIJALNI MODEL
Tko koga opaža?
Inspektor (ravnatelj) opaža učitelje
Mentor (savjetnik) opaža praktičare
Nastavnici opažaju jedni druge
Svrha
Identificiranje slabosti, selekcija, promocija, licenciranje, vanjsko vrednovanje
Provjera kompetentnosti; unapređivanje kompetencija; vanjsko vrednovanje
Otvaranje rasprave o poučavanju; osobna i uzajamna refleksija
Status uvida
Autoritet
Ekspertna dijagnoza
Kolegijalna podrška
Odnos opažača i opažanog
Moć
Ekspertnost
Jednakost/
uzajamnost

46. Izbor opažača (tko? s kim?)
Škole kreiraju vlastite načine u skladu s konkretnim potrebama i mogućnostima – parovi, trojke ili grupe učitelja;
Pojedinci mogu birati s kim žele raditi u paru ili u grupi;
U osnovi odnosa opažanog i opažača mora postojati uzajamno uvažavanje i poštovanje;
Povjerenje je preduvjet otvorenog i iskrenog razgovora;
Poželjno je izmjenjivati se u parovima, omogućuje razmjenu različitih iskustva i motrišta;
Poželjno je opažanje kolega iz drugih disciplina - usmjeravanje na proces poučavanja, a ne na sadržaje - razina moguće tjeskobe i nelagode je niža.

47. Područja kvalitete nastave -AZOO
Ispituje šest važnih područja učenja i poučavanja u razredu koja određuju kvalitetu nastavnog procesa. U tu je svrhu konstruiran Obrazac za opažanje nastave (OZON).
Područja kvalitete nastave:
1.Razredno ozračje
2.Strukturiranje nastavnog sata
3.Uključenost i motiviranost učenika
4.Individualizacija-diferencijacija
5.Poučavanje metakognitivnih vještina i strategija učenja
6.Povratne informacije i formativno vrednovanje

48. Područja kvalitete nastave -ASOO
Planiranje
Mentoriranje polaznika
Upravljanje nastavnim metodama i oblicima rada
Vrjednovanje i povratne informacije
Motiviranje polaznika i uvažavanje individualnih potreba
Postignuća
Kritičko prosuđivanje

49. IZRADA OBRAZACA TIM nastavnika ZA IZBOR OBRASCA:
Teoretska nastava - članovi Povjerenstva za kvalitetu: Drkulec, V. Dumančić, Sabljić i Tadijal
Praktična nastava: Šulc, Murar, Deanović i V.-Mautner
Koordinatorica: pedagoginja B. Šurbek B.

50. Vrijeme sastanka
Teoretska nastava: (Drkulec, V. Dumančić, Tadijal, Sabljić)
SRIJEDA, u sati u uredu pedagoginje
Praktična nastava: (Šulc, Murar, Deanović, V.-Mautner)
ČETVRTAK, u sati u uredu pedagoginje

51. LITERATURA:
Benjamin S.Bloom, Taksonomija ili klasifikacija obrazovnih i odgojnih ciljeva, Knjiga I, kognitivno područje, preveo s engleskog Ivan Furlan, Jugoslavenski zavod za proučavanje školskih i prosvjetnih pitanja, Beograd 1970.
Lorin W. Anderson, David R. Krathwohl, A Taxonomy of Educational Objectives, Longman,London 2001.
Majda Rijavec, Dubravka Miljković, Vlasta Vizek Vidović, Psihologija obrazovanja, IEP, Zagreb 2003.
MREŽNE STRANICE na temu “Bloomova taksonomija”
ww.google.hr/search?q=bloomova+taksonomija&ie=utf-8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:en-US:official&client=firefox-a
(hrvatski jezik) …

52. HVALA NA PAŽNJI!
A uskoro, RADIONICE!