1. Što su obveznice
Obveznice su u pravilu dugoročni (rok dospjeća im je duži od jedne godine) dužnički vrijednosni papiri .S aspekta preuzimanja rizika sigurniji su oblik ulaganja od dionica ,ali s druge strane nose znatno manje prinose. Prinose od obveznica nazivamo kamate. Obveznice može izdati država (državne obveznice) ,grad (municipirane obveznice) ili pak neko poduzeće (korporacijske obveznice). Državne obveznice se smatraju najsigurnijima .
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

2. Korporativne obveznice
dužnički vrijednosni papiri
Izdaju ih velike i uspješne kompanije u cilju prikupljanja potrebnih novčanih sredstava, u slučaju kada je novac na tržištu kapitala jeftiniji i pristupačniji nego putem klasičnih bankarskih kredita. Korporativne obveznice nose veću kamatnu stopu od državnih i municipalnih, ali i veći rizik povrata uloženih sredstava. Prednosti su relativno lagan plasman te manji troškovi izdanja od izdavanja dionica.
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

3. Pokrovitelji izdanja u pravilu su jedna ili više poslovnih banaka, koje procjenjuju prikladnost pojedine tvrtke za izdavanje korporativnih obveznica.
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

4. Cijena obveznica i prinosi na obveznice
15-1
Dvije osnovne dimenzije:
Rizik neotplate -Default risk, rizik da izdavatelj obveznice neće u potpunosti isplatiti iznos obećan obveznicom
Dospijeće -Maturity, vrijeme tijekom kojeg obveznica obećava isplate osobi koja ima obveznicu.
Svaka obveznica ima cijenu i kamtnu stopu koju zovemo yield, tj. prinos.
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

5. Obveznice na ZSE
* Usporedno tržište
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

6. U.S. Yield Curves: November 1, 2000 and June 1, 2001
Krivulja prinosa USA
Relacija između dospijeća i prinosa naziva se yield curve krivulja prinosa ili , term structure of interest rates.- ročna struktura kamatne stope
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

7. Državne obveznice izdaje ih vlada ili vladine agencije
Korporativne obveznice izdaju firme
Bond ratings tj. ocjena obveznica izdaje Standard and Poor’s Corporation and Moody’s Investors Service i daje oznaku od Aaa do C
risk premium ili premija rizika je razlika između kamatne stope koja se plaća na danmu obveznicu i kamatne stope koja se plaća na obveznicu s najvišom ocjenom tj. ratingom.
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

8. Obveznice koje obećavaju jednu isplatu po dospijeću nazivaju se discount bonds diskontne obveznice. Jenda isplata naziva se nominalna vrijednost obveznice. face value of the bond.
Obveznice koje obećavaju više plaćanja prije dospijeća i jednu isplatu prilikom dospijeća zovu se kuponske obveznice ili coupon bonds. Isplate se nazivaju kuponski anuiteti coupon payments.
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

9. Omjer kuponskog anuiteta i nominalne vrijednosti naziva se anuitetna kamatna stopa- coupon rate.
Tekući prinos current yield omjer je kuponskog anuiteta i cijene obveznice. .
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

10. KARAKTERISTIKE OBVEZNICA
IZDAVATELJ
DRŽAVNE OBVEZNICE
MUNICIPALNE OBVEZNICE
OBVEZNICE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA
KORPORATIVNE OBVEZNICE
BONITET IZDAVATELJA (Moody’s)
Aaa
Aa Investment grade
A bonds
Baa Ba B
Caa “Junk” bonds Ca C
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

11. KARAKTERISITKE OBVEZNICA
DOSPIJEĆE
KRATKOROČNE OBVEZNICE (1 - 5 godina)
SREDNJOROČNE OBVEZNICE ( godina)
DUGOROČNE OBVEZNICE (> 10 godina)
OBVEZNICE MOGU SADRŽAVATI ODREĐENE ODREDBE KOJE UTJEĆU NA DOSPIJEĆE Pravo izdavatelja na prijevremenu otplatu (Callable bonds)
Pravo ulagatelja na prijevremenu otplatu (Putable bonds)
Amortizacija glavnice (Sinking fund bonds)
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

12. KARAKTERISTIKE OBVEZNICA
KUPON
FIXED COUPON OBVEZNICE
OBVEZNICE S PROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM
MONEY MARKET FLOATERS KUPON SE MIJENJA OVISNO O KRETANJU KAMATA NA NOVČANOM TRŽIŠTU
CAPITAL MARKET FLOATERS
KUPON SE MIJENJA OVISNO O KRETANJU DUGOROČNIH KAMATA
INFLATION LINKED BONDS
KUPON SE MIJENJA OVISNO O KRETANJU INFLACIJE
ZERO COUPON OBVEZNICE
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

13. RIZICI ULAGANJA U OBVEZNICE
TRŽIŠNI RIZIK (RIZIK PROMJENA KAMATNIH STOPA)
RIZIK REINVESTIRANJA
KREDITNI RIZIK
RIZIK LIKVIDNOST TRŽIŠTA
DEVIZNI RIZIK
POLITIČKI ILI PRAVNI RIZIK
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

14. Euroland tržište STRUKTURA PO ZEMLJAMA Njemačka još uvijek Benchmark
STRUKTURA PO IZDAVATELJIMA
Dominacija državnih i bankarskih obveznica
Volumen korporativnih obveznica EUR 370 mrd
STRUKTURA PO ZEMLJAMA
Njemačka još uvijek Benchmark
Francusko i talijansko tržište sve značajnije
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

15. Struktura hrvatskog duga
Obveznice izdane na europskom tržištu (Eurobonds)
Obveznice izdane na japanskom tržištu (Samurai)
Domaće obveznice
Nedostatak municipalnih i korporativnih obveznica
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

16. Hrvatske obveznice
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

17. KRIVULJE PRINOSA
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

18. HRVATSKE DRŽAVNE OBVEZNICE
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

19. LIKVIDNOST DOMAĆEG TRŽIŠTA
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

20. RELATIVNA VRIJEDNOST OBVEZNICA
VRIJEDNOST OBVEZNICE U ODNOSU NA REFERENTNU OBVEZNICA (BENCHMARK)
BENCHMARK OBVEZNICE SU
za obveznice u EUR GERMAN BUND
za obveznice u USD US TREASURY
RELATIVNA VRIJEDNOST ODRAŽAVA SE U SPREAD-U PRINOSA U ODNOSU NA BENCHMARK PRINOS
ANALIZA POVIJESNOG KRETANJA SPREAD-A, TE USPOREDBA SA SPREAD-OM SLIČNIH IZDAVATELJA
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

21. Razvoj hrvatskog kreditnog rizika
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

22. PRAVILA TRGOVANJA
BANKE “NEFORMALNI” MARKET MAKERI ZA SVE HRVATSKE OBVEZNICE
U PRAVILU TRGOVANJE PUTEM TELEFONA ILI BLOOMBERG-a
KOTACIJA CIJENA JE UVIJEK “CLEAN PRICE”
UKUPNI IZNOS PLAĆANJA UVEĆAVA SE ZA DOSPIJELU KAMATU
Kupac plaća prodavatelju kamatu za period od zadnje isplate kupona do dana namire.
Metode izračuna act/act
NAMIRA JE U PRAVILU T + 3
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

23. PRAVILA TRGOVANJA Trgovanje nije regulirano domaćim zakonima
Euro-obveznice:
Trgovanje nije regulirano domaćim zakonima
Isplata kupona jednom godišnje
Namira u EUR
Domaće obveznice
Regulirano Zakonom o tržištu vrijednosnih papira
Isplata kupona dvaputa godišnje
Namira trgovanja u HRK po srednjem tečaju HNB-a na dan trgovanja
Isplata kupona i glavnice u HRK po srednjem tečaju na dan isplate
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

24. sad U.S. Po dospijeću: Treasury bills, or T-bills: do godine dana
Trezorski zapisi: godina.
Trezorske obveznice: 10 ili više godina.
Obveznice su pravili nominalne obveznice, tj. obećavaju slijed fiksnih nominalnih isplata.. indexed bonds - indeksirane obveznice, obećavaju isplatu korigiranu za inflaciju a ne za fiksnu nominalnu isplatu.
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

25. Cijene obveznica kao sadašnje vrijednosti
Dva tipa:
Jednogodišnje obveznice- obećavaju isplatu $100 u jednoj godini
Dvogodišnju obveznicu isplata $100 u dvije godine.
Cijena jednogodišnje:
Cijena dvogodišnje:
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

26. Arbitraža i cijena obveznica
Povrat
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

27. Arbitraža i cijena obveznica
Za svaki dolar u jednogodišnjoj obveznici dobiva se , (1+ i1t) dollars sljedeće godine
Za svaki u dvogodišnjoj dobiva se $1/$P2t kroz $Pe1t+1 dollars sljedeće godine..
Osim očekivanog povrata treba voditi brigu i o riziku.
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

28. Arbitraža i cijena obveznica
Hipoteza očekivanja investitori brinu samo o očekvianom povratu.
Ako dvije obveznice nude isti očekivani jednogodišnji povrat:
Povrat po dolaru od držanja jednogodišnje
Očekivani povrat po dolaru od držanja dvogodišnjeo obveznice.
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

29. Arbitraža i cijena obveznica
Relacije arbitraže tumače da očekivani povrat dvije imovine mora biti jednak..
Arbitraža implicira da cijena dvogodišnje obveznice danas je sadašnja vrijednost očkekivane cijene obveznice sljedeće godine
Cijena jednogodišnje obveznice sljedeće godine ovisi o ovogodišnjoj kamatnoj jednogodišnjoj stopi.
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

30. Arbitraža i cijena obveznica
dakole i
, tada:
riječima, cijena dvogodišnje obveznice podrazumijeva sadašnju vrijendost isplate za dvije godine – diskontirane korištenjem trenutnih jednogodišnjihkamatnih stopa o očekivanih jednogodišnjih kamatnih stopa sljedeće godine.
© 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard