1. Stope promjene realnog BDP-a RH
ekonomski rast
RH temeljen na kanalima uvezene likvidnosti i monetarne ekspanzije koju su provodili ECB, Fed …
nakon druge polovica zastoj
globalnih tokova likvidnosti (osim pada povjerenja, uvelike i reakcija tržišta na restriktivne monetarne politike svjetskih vodećih središnjih banaka - tijekom i usmjerene na smanjenje inflacije izazvane rastom cijene nafte (padom dolara) i pregrijavanjem ekonomija
listopad službeni
početak globalne financijske krize, zaustavljen tok neto-priljeva kapitala u RH, početak deprecijacijskih pritisaka na kunu , a u gospodarstvu Hrvatske vidljiv slom sustava neodrživog ekonomskog rasta temeljenog na potrošnji, uvozu, zaduživanju i inozemnom financiranju %
* Podaci za se odnose na prva tri tromjesečja Izvor: DZS
Poslovni ciklusi su uobičajeno pod značajnim utjecajem monetarne politike nacionalne središnje banke, ali u slučaju male i otvorene Hrvatske daleko više pod utjecajem karaktera monetarne politike ECB-a te drugih vodećih svjetskih središnjih banaka.
uz istovjetna
kretanja diskontne
stope Fed-a

2. Valutni ratovi i volatilnost tečajeva
Pod opravdanjem rasta zaposlenosti, otklanjanja recesije i sprječavanja deflacije, mehanizam monetarnih ekspanzija i obezvrjeđivanja valuta naveliko se koristio tijekom godina krize kao poluga za kratkoročno poboljšanje nacionalnih ekonomskih pokazatelja i rast izvoza (tzv. politika uništenja susjeda), a u čemu se u prvim godinama krize posebno isticala politika američkog Fed-a – politika jeftinog dolara, iako je istodobno najviše kritizirana politika slabe valute vođena od strane kineske središnje banke.
uz istovjetna
kretanja diskontne
stope Fed-a

6. Instrumenti monetarne politike
2015.

7. Open market operations (OMOs)--the purchase and sale of securities in the open market by a central bank--are a key tool used by the Federal Reserve in the implementation of monetary policy.
The short-term objective for open market operations is specified by the Federal Open Market Committee (FOMC).
Historically, the Federal Reserve has used OMOs to adjust the supply of reserve balances so as to keep the federal funds rate--the interest rate at which depository institutions lend reserve balances to other depository institutions overnight--around the target established by the FOMC.
The Federal Reserve's approach to the implementation of monetary policy has evolved considerably since the financial crisis, and particularly so since late 2008 when the FOMC established a near-zero target range for the federal funds rate. Since the end of 2008, the Federal Reserve has greatly expanded its holding of longer-term securities through open market purchases with the goal of putting downward pressure on longer-term interest rates and thus supporting economic activity and job creation by making financial conditions more accommodative.

8. Current Interest Rates
The discount rate is the interest rate charged to commercial banks and other depository institutions on loans they receive from their regional Federal Reserve Bank's lending facility--the discount window.
The Federal Reserve Banks offer three discount window programs to depository institutions: primary credit, secondary credit, and seasonal credit, each with its own interest rate. All discount window loans are fully secured.
Under the primary credit program, loans are extended for a very short term (usually overnight) to depository institutions in generally sound financial condition. Depository institutions that are not eligible for primary credit may apply for secondary credit to meet short-term liquidity needs or to resolve severe financial difficulties.
Seasonal credit is extended to relatively small depository institutions that have recurring intra-year fluctuations in funding needs, such as banks in agricultural or seasonal resort communities.
The discount rate charged for primary credit (the primary credit rate) is set above the usual level of short-term market interest rates.
(Because primary credit is the Federal Reserve's main discount window program, the Federal Reserve at times uses the term "discount rate" to mean the primary credit rate.)
The discount rate on secondary credit is above the rate on primary credit.
The discount rate for seasonal credit is an average of selected market rates.
The discount rates for the three lending programs are the same across all Reserve Banks except on days around a change in the rate.
Current Interest Rates
Primary Credit Rate = Discount rate
1.00%

9. Diskontna stopa u SAD-u
The following types of assets are most commonly pledged to secure discount window advances:
Obligations of the United States Treasury
Obligations of U.S. government agencies and government sponsored enterprises
Obligations of states or political subdivisions of the U.S.
Collateralized mortgage obligations
Asset-backed securities
Corporate bonds
Money market instruments
Residential real estate loans
Commercial, industrial, or agricultural loans
Commercial real estate loans
Consumer loans

10. Reserve requirements are the amount of funds that a depository institution must hold in reserve against specified deposit liabilities. Within limits specified by law, the Board of Governors has sole authority over changes in reserve requirements.
Depository institutions must hold reserves in the form of vault cash or deposits with Federal Reserve Banks.

12. The interest rate at which (the most creditworthy) depository institutions lend funds maintained at the Federal Reserve to another (the most creditworthy) depository institutions overnight. The federal funds rate is one of the most influential interest rates in the U.S. economy, since it affects monetary and financial conditions - federal funds rate can be viewed as the base rate that determines the level of all other interest rates in the U.S. economy.
The Federal Open Market Committee (FOMC), which is the Federal Reserve’s primary monetary policymaking body, telegraphs its desired target for the federal funds rate through open market operations. Also known as the “fed funds rate".

13. Banks and other depository institutions maintain accounts at the Federal Reserve to make payments for themselves or on behalf of their customers. The end-of-the-day balances in these accounts are used to meet the reserve requirements mandated by the Federal Reserve. If a depository institution expects to have a larger end-of-day balance than it needs, it will lend the excess amount to an institution that expects to have a shortfall in its own balance. The federal funds rate thus represents the interest rate charged by the lending institution.

14. We can classify the supply of reserves (the monetary base) into two categories:
where Non-borrowed monetary base
Borrowed monetary base, i.e. discount loans

24. The interest rate at which (the most creditworthy) depository institutions lend funds maintained at the Federal Reserve to another (the most creditworthy) depository institutions overnight. The federal funds rate is one of the most influential interest rates in the U.S. economy, since it affects monetary and financial conditions - federal funds rate can be viewed as the base rate that determines the level of all other interest rates in the U.S. economy.
The Federal Open Market Committee (FOMC), which is the Federal Reserve’s primary monetary policymaking body, telegraphs its desired target for the federal funds rate through open market operations. Also known as the “fed funds rate".

25. The interest rate that commercial banks charge their most credit-worthy customers (like large corporations). It is largely determined by the federal funds rate. It directly affects the lending rates which are available for mortgage, small business and personal loans. In this case, some variable interest rates may be expressed as a percentage above or below prime rate. So, the prime rate is the underlying index for most credit cards, home equity loans and lines of credit, auto loans, and personal loans.
Because a bank's best customers have little chance of defaulting, the bank can charge them a rate that is lower than the rate that would be charged to a customer who has a higher likelihood of defaulting on a loan.
In the U.S., the prime rate usually runs approximately 300 basis points (or 3 percentage points) above the federal funds rate.

29. 2002.
On March 23, 2006, the Board of Governors of the Federal Reserve System
ceased publication of the M3 monetary aggregate and its components.

30. M1 in the U.S. comprises:
(1) currency outside the U.S. Treasury, Federal Reserve Banks, and the vaults of other depository corporations;
(2) traveler's checks of nonbank issuers;
(3) demand deposits at commercial banks; and
(4) other checkable deposits (OCDs), consisting of negotiable order of withdrawal (NOW) and automatic transfer service (ATS) accounts at depository institutions, credit union share draft accounts, and demand deposits at thrift institutions.

31. M2 includes a broader set of financial assets held principally by households.
M2 in the U.S. consists of M1 plus:
(1) savings deposits (which include money market deposit accounts - MMDAs);
(2) small-denomination time deposits (time deposits in amounts of less than $100,000); and
(3) balances in retail money market mutual funds (MMMFs).

32. New and specific monetary aggregate for the U.S. is MZM.
Monetary aggregate MZM (Money Zero Maturity) is equal M2 less small-denomination time deposits plus institutional money funds.

33. politika jeftinog dolara
i pad povjerenja u dolar
EUROZONA

34. Tijekom kriznog razdoblja, među europskim tržištima u nastajanju značajni razmjeri deprecijacije zabilježeni su u Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Češkoj što je imalo nepovoljne efekte ne samo na prihode dijela hrvatskih izvoznika koji su orijentirani na ta tržišta nego daleko više na relativni pad konkurentnosti hrvatskog izvoza u europodručju na koje se odnosi glavnina hrvatskog robnog izvoza
U razdoblju od kolovoza do veljače poljski zlot zabilježio je nominalnu deprecijaciju od 38% u terminima eura (te 25% smanjenje jediničnih troškova rada), dok je kasnije u drugoj polovici 2011 (nakon razdoblja stabilizacije i jačanja) zabilježen novi val deprecijacijskog pritiska u razmjeru preko 11%.
Od sredine do danas mađarska forinta oslabila je preko 33%, češka kruna za više od 15%, a rumunjski novi leu preko 24%, pri čemu su najveći razmjeri nominalne deprecijacije u većini zemljama zabilježeni od sredine do veljače te u prvoj polovici 2011.
Pri tome Poljska i Češka nemaju razmjer euroizacije kredita kao Hrvatska te umjesto strategije nominalnog sidra deviznog tečaja vode monetarnu strategiju ciljanja inflacije koja im dopušta veću fleksibilnost tečaja, neovisno da li će i kada će uvesti euro kao domaću valutu

35. Posljednjih godina tečaj eura je pod pritiskom pada povjerenja u zajedničku valutu eurozone i to kako zbog problema prezadužene Grčke i mogućih scenarija za njen izlazak iz valutne unije i možebitni/ očekivani „bankrot”, tako i zbog drugih faktora koji nagrizaju slab oporavak europskog gospodarstva:
eurozona nije optimalno valutno područje, a Sjever ne želi rješavati probleme Juga
postoje značajne razlike između zemalja jezgre i periferije koje su vidljive kako u potencijalima za ekonomski rast i razvoj tako i u divergentnom kretanju kamatnjaka i fragmentaciji tržišta tijekom godina krize unatoč zajedničkoj monetarnoj politici i zajedničkoj valuti
osim perifernih zemalja i brojne druge članice bilježe prekomjerni javni dug
eurozona još uvijek nije ni fiskalna ni politička unija – iako je kriza povećala šanse da to postane
valutna unija je omogućila prekomjerno inozemno zaduživanje i efekte realne aprecijacije u periferiji te visoku izloženost banaka iz jezgre prema periferiji …….
praktično i Europska unija u cjelini je u svojevrsnoj krizi – pitanje izlaska Velike Britanije iz EU?

36. The EU: 28 member-states - varying degrees of integration with the EMU
Preuzeto sa stranica :
European Commission
opt-out clause = klauzula o izuzimanju
Izraz EMU se često
koristi u kontekstu
europodručja, iako formalno
gledajući uključuje sve
članice EU.
S obzirom na konfuziju
korištenja pojma Ekonomska
i monetarna unija (kratica EMU),
za članice europodručja
tipično se ističe da su
punopravne članice EMU,
Članice EU koje još nisu uvele
euro ne sudjeluju u trećoj fazi EMU – zato ih nazivamo članice s odstupanjem (with a ‘derogation’)

37. Europski sustav središnjih banaka (ESSB) se sastoji od Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka svih država članica EU-a bez obzira na to jesu li prihvatile euro ili ne.
Eurosustav ( the Eurosystem) se sastoji od ESB-a i nacionalnih središnjih banaka onih država koje su prihvatile euro. Eurosustav i ESSB usporedno će postojati sve dok ima država članica EU-a izvan europodručja.
Europodručje se sastoji od 19 država EU-a koje su prihvatile euro.

38. Kapital ESB-a dolazi iz nacionalnih središnjih banaka svih država članica EU-a.
Udio svake nacionalne središnje banke u tom kapitalu izračunava se pomoću ključa koji odražava udio dotične države u ukupnom stanovništvu i bruto domaćem proizvodu EU-a. Te dvije varijable imaju jednak ponder. ESB prilagođava udjele svakih pet godina i svaki put kad se EU-u pridruži nova država članica. Prilagodba se obavlja na osnovu podataka koje dostavlja Europska komisija.
Doprinosi nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja kapitalu ESB-a
Doprinosi nacionalnih središnjih banaka iz europodručja kapitalu ESB-a
Nacionalna središnja banka
Ključ za upis kapitala %
Uplaćeni kapital (€)
Nationale Bank van België / Banque Nationale de Belgique (Belgija)
2,4778
,17
Deutsche Bundesbank (Njemačka)
17,9973
,34
Eesti Pank (Estonija)
0,1928
,63
Central Bank of Ireland / Banc Ceannais na hÉireann (Irska)
1,1607
,06
Bank of Greece (Grčka)
2,0332
,74
Banco de España (Španjolska)
8,8409
,02
Banque de France (Francuska)
14,1792
,41
Banca d'Italia (Italija)
12,3108
,33
Central Bank of Cyprus (Cipar)
0,1513
,70
Latvijas Banka (Latvija)
0,2821
,94
Banque centrale du Luxembourg (Luksemburg)
0,2030
,35
Central Bank of Malta / Bank Ċentrali ta` Malta (Malta)
0,0648
,58
De Nederlandsche Bank (Nizozemska)
4,0035
,03
Oesterreichische Nationalbank (Austrija)
1,9631
,78
Banco de Portugal (Portugal)
1,7434
,25
Banka Slovenije (Slovenija)
0,3455
,43
Národná banka Slovenska (Slovačka)
0,7725
,61
Suomen Pankki – Finlands Bank (Finska)
1,2564
,82
Ukupno1
69,9783
,19
Nacionalna središnja banka
Ključ za upis kapitala %
Uplaćeni kapital (€)
Българска народна банка (Bugarska središnja banka) (Bugarska)
0,8590
,40
Česká národní banka (Češka)
1,6075
,57
Danmarks Nationalbank (Danska)
1,4873
,38
Hrvatska narodna banka (Hrvatska)
0,6023
,16
Lietuvos bankas (Litva)
0,4132
,85
Magyar Nemzeti Bank (Mađarska)
1,3798
,28
Narodowy Bank Polski (Poljska)
5,1230
,71
Banca Naţională a României (Rumunjska)
2,6024
,40
Sveriges riksbank (Švedska)
2,2729
,46
Bank of England (Ujedinjena Kraljevina)
13,6743
,81
Ukupno1
30,0217
,02
Neto dobit i gubitak ESB-a raspoređuje se među nacionalnim središnjim bankama iz europodručja u skladu s člankom 33. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke. Nacionalne središnje banke država članica izvan europodručja nemaju pravo na udio u bilančnoj dobiti ESB-a niti su dužne financirati moguće gubitke ESB-a.

39. Teorijske definicije The European Union is still incomplete
Preferential Trade Area (područje preferencijalne trgovine): when countries reduce or eliminate tariff barriers on selected goods imported from other members of the area → forming the trading bloc.
Free Trade Area (slobodno trgovinsko područje): reduce or eliminate barriers to trade on all goods coming from other members.
Customs Union (carinska unija) : the removal of tariff barriers between members, plus the acceptance of a common (unified) external tariff against non-members.
Common Market (zajedničko tržište): all barriers to trade in goods, services, capital, and labour are removed; a significant level of harmonisation of micro-economic policies, and common rules regarding monopoly power and other anti-competitive practices.
Economic Union: a trading bloc that has both a common market between members, and a common trade policy towards non-members, but where members are free to implement independent macro-economic policies.
Monetary Union: the first major step towards macro-economic integration, and enables economies to converge even more closely. ( Monetary Union ≈ ≠ Currency Union)
Currency Union: - scrapping individual currencies, and adopting a single, shared currency, such as the Euro for the Euro-18 countries; there is a common exchange rate, a common monetary policy, including interest rates and the regulation of the quantity of money, and a single central bank, such as the European Central Bank.
Fiscal Union: an agreement to harmonize tax rates, to establish common levels of public sector spending and borrowing, and jointly agree national budget deficits or surpluses.
Economic and Monetary Union: is a key stage towards compete integration, and involves a single economic market, a common trade policy, a single currency and a common monetary policy.
Complete Economic Integration: Complete economic integration involves a single economic market, a common trade policy, a single currency, a common monetary policy together with a single fiscal policy, tax and benefit rates – in short, complete harmonization of all policies, rates, and economic trade rules – zajednička (mikro i makro) ekonomska politika.
The European Union
is still incomplete
economic and
monetary union.

40. Preuzeto sa stranica : ECB-a
Misli se na potpunu slobodu kapitalnih transakcija
vezana je uz kapitalne transakcije u bilanci plaćanja
(balance of payments)
free movement of capital
- odnosi se na ispunjavanje konvergencijskih kriterija
- najvažniji element za sudjelovanje u trećoj fazi
Preuzeto sa stranica : ECB-a

41. Maastrichtski kriteriji konvergencije
– podrazumijevaju ekonomske kriterije
Preuzeto sa stranica :
European Commission 1 2 3 4

42. Promatraju se i indikatori prema Proceduri za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža
MIP Scoreboard 2014

45. Preuzeto sa stranica :
European Commission
Tečajni mehanizam ERM II

46. "The primary objective of the European System of Central Banks […] shall be to maintain price stability".
It continues as follows: "Without prejudice to the objective of price stability, the ESCB shall support the general economic policies in the Union with a view to contributing to the achievement of the objectives of the Union as laid down in Article 3 of the Treaty on European Union.
The ECB is the central bank for Europe's single currency, the euro. The ECB’s main task is to maintain the euro's purchasing power and thus price stability in the euro area.
“The Eurosystem is the monetary
authority (monetarna vlast) of the euro area.”

48. SVE ČLANICE EUROZONE UJEDNO SU I ČLANICE BANKOVNE UNIJE.
Današnja pozicija ECB-a nakon što je počeo djelovati Jedinstveni mehanizam nadzora - SSM

49. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena
ECB
primarni cilj održavanje stabilnosti cijena u srednjem roku, definiran godišnjim povećanjem «harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena» - HICP u iznosu manjem, ali blizu 2%“

53. TRANSMISSION MECHANISM OF EUROSYSTEM’S MONETARY POLICY
This is the process through which monetary policy decisions affect the economy in general and the price level in particular. The transmission mechanism is characterised by long, variable and uncertain time lags. Thus it is difficult to predict the precise effect of monetary policy actions on the economy and price level.

54. Djelovanje i kanali transmisijskog mehanizma monetarne politike
Kamatna stopa na graničnu mogućnost kreditiranja (s aspekta banaka posuđivanja) 0,25 %
Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja (fiksna stopa) 0.00 %
Kamatna stopa na mogućnost depozita  %
Djelovanje i kanali transmisijskog mehanizma monetarne politike
1. Promjene u službenoj kamatnoj stopi
2. Učinci na likvidnost banaka i kamatnjake ne novčanom tržištu (učinci implementacije instrumenata monetarne politike)
Promjene službenih kamatnih stopa središnje banke direktno utječu na kamatnjake na međubankovnom tržištu i indirektno na kamatnjake na depozite i kredite banaka.
3. Učinci na očekivanja
Očekivanja budućih promjena i smjera kretanja službenih kamatnjaka središnje banke djeluju na formiranje kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih kamatnjaka na tržištu.
Monetarna politika također djeluje na očekivanja javnosti o budućoj inflaciji.
Kako bi učinak na očekivanja javnosti o budućoj inflaciji bio što manji središnja banka treba biti sposobna održati visok kredibilitet i povjerenje javnosti u njenu politiku i sposobnost ostvarenja stabilnosti cijena kao primarnog cilja djelovanja. U tom slučaju izbjeći će se eventualni učinci na pojavu inflacije troškova i ugrađivanje psiholoških strahova ili špekulaciju u cijenu proizvoda, nadnica i sl.

55. 4. Učinci na kretanje cijena različitih oblika financijske i nefinancijske imovine na tržištu
Promjene cijena dionica, promjene cijena nekretnina, promjene deviznog tečaja i sl.
5. Učinci na štednju i odluke investitora
Promjene u vidu rasta kamatnjaka negativno djeluju na potrošnju stanovništva i investicije poduzeća.
Nadalje, potrošnja stanovništva i financiranje investicija poduzeća uvjetovani su kretanjem cijena imovine u smislu promjene vrijednosti bogatstva i mogućnosti potrošnje.
Promjena cijena imovine na tržištu djeluje na promjenu vrijednost imovine kao kolaterala pri zaduživanju, što utječe na odluke zajmoprimaca i zajmodavaca.
6. Učinci na ponudu kredita
Npr. više kamatne stope smanjuju mogućnosti uredne otplate kredita stanovništva, poduzeća i drugih zajmoprimaca te interes banaka za kreditnom ekspanzijom. (Ponuda kredita banaka nije nužno rastuća funkcija kamatnjaka kao cijene novca na tržištu.)
7. Promjene agregatne potražnje i razine cijena
Ekspanzija ili restrikcija odobrenih iznosa kredita banaka i drugih mogućnosti financiranja osobne, investicijske i budžetske potrošnje odražava se na kretanje funkcije agregatne potražnje u odnosu na funkciju agregatne ponude što djeluje na promjenu razine cijena.

56. The operational framework of the Eurosystem consists of the following set of instruments:
open market operations,
standing facilities,
minimum reserve requirements for credit institutions.
Only institutions subject to minimum reserves may have access to the standing facilities and participate in open market operations based on standard tenders.

57. Operacije na otvorenom tržištu
imaju važnu ulogu u upravljanju tržišnim kamatnjacima, upravljanju likvidnošću financijskog sustava i slanju signala tržištu o stajalištu monetarne politike. Provode se preko nacionalnih središnjih banaka.
Tipovi operacija:
Glavne operacije refinanciranja provode se putem standardnih aukcija svaki tjedan prema unaprijed definiranom rasporedu uz dospijeće 7 dana.
Dugoročnije operacije refinanciranja karakteriziraju u pravilu duži rokovi dospijeća transakcija, uobičajeno 3 mjeseca (u praksi ih ima i daleko dužim rokovima dospijeća), te se održavaju u mjesečnim intervalima i omogućavaju pružanje dugoročnije likvidnosti bankovnom sustavu.
Operacije finog prilagođavanja nemaju standardiziranu učestalost i rokove dospijeće. Uobičajeno se provode radi sprječavanja neočekivanih fluktuacija likvidnosti kao tzv. brze aukcije (u roku 1 sat od objave) ili kao bilateralne procedure (bez objave aukcije).
Strukturne operacije karakterizira neredovita i nestandardizirani sustav provođenja.

59. QE – nije dio standardnog instrumentarija monetarne politike, nije niti dio operacija na otvorenom
tržištu ali se radi o transakcijama koje načelno odgovaraju opisu privremenih i nestandardnih
operacija na otvorenom tržištu

61. Konsolidirani financijski izvještaj Eurosustava na dan 20. ožujka 2015.
Izvor:

63. izvor

64. 2. Minimalne obvezne rezerve
osnovica uključuje:
Prekonoćne depozite (depozite po viđenju),
Depozite s dospijećem do dvije godine
Instrumenti novčanog tržišta do jedne godine
Vrijednosnice s dospijećem 2 godine
Nisu uključeni: depoziti preko dvije godine, repo ugovori …
A coefficient of 1% is applied as of the maintenance period beginning on 18 January A coefficient of 2% is applied to all previous maintenance periods.

65. 3. Stalno raspoložive mogućnosti Granična mogućnost kreditiranja
Mogućnost depozita
Standing facilities aim to provide and absorb overnight liquidity, signal the general monetary policy stance and bound overnight market interest rates. Two standing facilities, which are administered in a decentralised manner by the NCBs, are available to eligible counterparties on their own initiative. Marginal lending facility
Counterparties can use the marginal lending facility to obtain overnight liquidity from the NCBs against eligible assets. The interest rate on the marginal lending facility normally provides a ceiling for the overnight market interest rate. Deposit facility
Counterparties can use the deposit facility to make overnight deposits with the NCBs. The interest rate on the deposit facility normally provides a floor for the overnight market interest rate.

69. EUROPODRUČJE Izvor: ECB
EONIA = Euro Overnight Index Average – mjera efektivne kamatne stope koja prevladava na € međubankarskom prekonoćnom tržištu
EURIBOR je referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na europskom međubankarskom tržištu. Utvrđuje se
dnevno kao prosječna stopa po kojoj reprezentativne banke međusobno daju u zajam neosigurana novčana
sredstva. Rok dospijeća od 2 dana do 12 mjeseci.
Izvor: ECB

71. Divergentno ponašanje i fragmentacije na tržištu
Spread – razlika, raspon

72. Default - nemogućnost vraćanja/servisiranja dugova - status neispunjavanja obveza druge ugovorne strane
Sovereign bonds are bonds (obveznice) issued by governments. They can be either local-currency-denominated or denominated in a foreign currency. However, the term sometimes meant a government debt securities denominated in a foreign currency.
Sovereign debt generally refer the total outstanding stock (stanje) of a country's government debt.
The recent Greek crisis is one of too much sovereign debt.  With so much debt, under reasonable assumptions, this calls into question the government's ability and willingness to repay the loans. The market's response has been to sell Greek sovereign bonds, driving up their yield (prinos, prinos do dospijeća), hence Greek borrowing costs, and driving their prices lower – prinos i cijena obveznica kreću se obrnuto proporcionalno
2012.

74. Izvor: HNB
Kreditna izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza (engl. credit default swap - CDS) vrsta je kreditne izvedenice kojom kupac kreditne zaštite prenosi kreditni rizik po odnosnoj imovini na pružatelja kreditne zaštite. Pružatelj kreditne zaštite obvezuje se kupcu kreditne zaštite namiriti gubitak u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza ili drugoga ugovorenoga kreditnog događaja, za što kupac kreditne zaštite plaća periodičnu naknadu. (HNB)
Primatelj kreditne zaštite (engl. protection buyer) osoba je koja kupuje zaštitu od kreditnog rizika odnosno prodaje kreditni rizik.
Pružatelj kreditne zaštite (engl. protection seller) osoba je koja prodaje zaštitu od kreditnog rizika odnosno kupuje kreditni rizik.
Odnosna imovina (engl. underlying asset) imovina je za koju se kupuje kreditna zaštita. (HNB)

75. Krediti nefinancijskim trgovačkim
društvima i stanovništvu

78. Današnja pozicija ECB-a nakon što je počeo djelovati Jedinstveni mehanizam nadzora - SSM

79. Suštinu pojmova makroprudencijalna regulacija / makroprudencijalna politika (u hrvatskom prijevodu - makrobonitetna regulacija / makrobonitetna politika) karakterizira pristup financijske regulacije prema ublažavanju „rizika financijskog sustava u cjelini“ (takozvani sistemski rizik), odnosno djelovanje u cilju „održavanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini“.
Posebni značaj u znanstvenim istraživanjima i djelovanju središnjih banaka razvijenih zemalja dobiva nakon izbijanja globalne financijske krize čiji se početak tipično veže uz razdoblje nakon propasti Lehman Brothersa (u rujnu 2008.), odnosno nakon 1. listopada 2008.
Makroprudencijalna politika se posebno fokusira na suzbijanje procikličnog ponašanja banaka ili drugih elemenata financijskog sustava.
Slika je preuzeta iz: M. Dumičić, Doktorska disertacija

80. U uvjetima ekonomske ekspanzije (uzleti u poslovnom ciklusu), banke su sklone snažnoj kreditnoj ekspanziji te većoj toleranciji potencijalnih rizika (u budućnosti) jer se u uvjetima ekonomske ekspanzije povećava kreditna sposobnost dužnika, ima puno kvalitetnih projekata koji će generirati siguran novčani tok, vrijednost nekretnina i drugih kolaterala je visoka (i rastuća), postoje mogućnosti za generiranje visokih profita povezanih uz korištenje ekonomije obujma u kreditnim politikama te jeftino korištenje financijske poluge, odnosno uzleti u kreditnom ciklusu ili kretanju cijena nekretnina) pozitivno djeluju na pokazatelje profitabilnosti banaka, njihov interes za širenje na nova tržišta itd. (Kroz multiplikaciju novca, depozita i kredita, banke u dobrim vremenima spremaju profite za loša vremena.)
Sve navedeno je razlogom zašto su kreditne politike banaka tipično pretjerano optimistične u dobrim vremenima pa se kroz snažnu kreditnu aktivnost (u Hrvatskoj do 2008) u konačnici banke više izlože potencijalnom kreditnom i drugom riziku – akumulacija sistemskog rizika, a problemi postaju vidljivi kada se ciklus obrne, odnosno u narednoj silaznoj fazi poslovnog i financijskog ciklusa dolazi do materijalizacije sistemskog rizika.
Nadalje, sve navedeno je razlog sinhroniziranom kretanju financijskog ciklusa (kreditnog ciklusa, ciklusa kretanja cijena dionica i nekretnina) i poslovnog ciklusa (gledano kroz BDP, industrijsku proizvodnju, prihode u maloprodaji, novougovorene poslove, građevinsku aktivnost, zaposlenost, prihode građana i poduzeća itd.). Pri tome uzleti u financijskom ciklusu katkada prethode uzletima u realnom ciklusu, a katkada su kretanja drugačija pa uzlet u poslovnom ciklusu prethodi uzletu u financijskom ciklusu. Problem je što u razdobljima ekonomskih kriza i recesija uzlet u kreditnom ciklusu počinje tek nakon početka uzleta u realnoj ekonomiji.

81. Koordinacija monetarne i makroprudencijalne (makrobonitetne) politike ističe važnost djelovanje u pravcu istodobnog održavanja:
monetarne stabilnosti (stabilnosti cijena) – cilj monetarne politike;
i financijske stabilnosti (povećane otpornosti i stabilnost financijskog sustava u uvjetima ekonomske ekspanzije i kontrakcije) – cilj makrobonitetne politike
(S tim u svezi, dok stabilnost cijena predstavlja osnovni cilj djelovanja HNB-a, u zadatke nacionalne središnje banke kao članice ESSB uključen je i zadatak “pridonosi stabilnosti financijskog sustava u cjelini u granicama svoje nadležnosti“.)
Glavni cilj makroprudencijalne politike je smanji rizik i makroekonomske troškove financijske nestabilnosti. Ona time upotpunjava prazninu između makroekonomske politike (prvenstveno monetarne, ali i fiskalne politike) s jedne strane, te tradicionalne mikroprudencijalne regulacije financijskih institucija (usmjerene na očuvanje stabilnosti i zdravlja pojedinačnih banaka ili drugih financijskih institucija), s druge strane.

82. Hvala na pozornosti.