1. Uvod u znanstveni rad prof. dr. sc. Amir Muzur, dr. med.
Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

2. Definicije znanosti
Ako je ispravno shvaćena, znanost liječi čovjeka od njegove oholosti jer mu pokazuje njegove granice.
Arthur Schopenhauer ( ), njemački filozof

3. Definicije znanosti
Znanost je uvijek kriva: ona nikada ne riješi problem, a da pritom ne stvori deset novih.
George Bernard Shaw ( ), irski dramaturg i nobelovac

4. Definicije znanosti
Opće je uvjerenje da je znanost proizvod objektivne i neosobne aktivnosti znanstvenika. Nasuprot tomu, znanost je jedna od najosobnijih od svih humanih stvaranja.
John C. Eccles ( ), australski neuroznanstvenik i nobelovac

5. Definicije znanosti
Znanost je zajedničko, koherentno, organizirano i usustavljeno znanje ljudskog roda priskrbljeno objektivnim i poštenim opažanjima i sustavnom provedbom pokusa.
Matko Marušić, urednik udžbenika Uvod u znanstveni rad u medicini (2008., 4. izdanje)

6. Važnost znanosti izvor znanja (ali: Aurelije Augustin i iluminacija?)
obrazovna uloga (znanstvenik kao Učitelj)
kulturna uloga
izvor unapređivanja kvalitete življenja

7. Povijesni razvitak znanstvene misli
0. faza: opažanje i propitivanje
1. faza: uočavanje “pravila” i spekulativno (=bez pokusa) objašnjavanje, stihijsko i/ili sustavno zaključivanje o nadnaravnom – praznovjerje, magija, animizam
2. faza: sustavno spekulativno objašnjavanje nadnaravnim, zameci (tuđeg, autoritarnog) intelektualnog tumačenja – religija
3. faza: stihijsko i/ili sustavno spekulativno objašnjavanje prirodnim fenomenima – filozofija
4. faza: stihijsko (individualno, vlastito) istraživanje, eksperimentiranje i zaključivanje – amaterska “znanost”
5. faza: sustavno istraživanje, eksperimentiranje i zaključivanje uz usporedbu s tuđim sustavnim istraživanjem, eksperimentiranjem i zaključivanjem – ZNANOST

8. Povijesni razvitak znanstvene misli
Stari vijek:
Grčka: filozofija (teorija), preziranje praktičnog aspekta
Rimljani: tehnika, vještina, praksa
Kina i Indija: filozofija ispred znanosti
Srednji vijek:
(teološka) spekulacija
Novi vijek:
doba znanstvenih revolucija (pokusi): XVI.-XVIII. st. (N. Kopernik, A. Vezal, F. Bacon, G. Galilei...)
XX. stoljeće:
znanost u modernom smislu

9. “Seljenje” znanstvene avangarde
do sredine XVII. st. – Italija
do 1800-tih – Engleska
do 1840-ih – Pariz
do 1920-ih – Njemačka
do danas – SAD (i V. Britanija)
A. Simonić: Znanost, 47

10. Znanstvena terminologija

11. Struktura znanstvenih revolucija po Kuhnu
(znanost se razvija diskontinuirano, “perceptivnim pomakom”)
Thomas Kuhn, 1970

12. Filozofi Ludwig Wittgenstein (1889. -1951. ) i Rudolf Carnap (1891
znanost napreduje pukim gomilanjem neovisnih znanstvenih sadržaja

13. Karl Raimund Popper (1902.-1994.), austrijski filozof:
nova znanstvena spoznaja “ruši” prethodnu
nova teorija je bolja aproksimacija istini od prethodne
prava znanstvena hipoteza može se opovrgnuti, tj. ima svoje limitacije (teorija relativnosti vs. marksistička dijalektika ili psihoanaliza)

14. Paul K. Feyerabend (1924. -1994. ), najznačajniji filozof znanosti XX
Paul K. Feyerabend ( ), najznačajniji filozof znanosti XX. st.:
“anarhistička teorija znanosti”
veliča kreativnost i potrebu da se ona suprotstavi znanstvenoj metodi koja bi inače pretvorila znanost u stereotipnu sterilnu proizvodnju

15. Mali pojmovnik filozofije znanosti
indukcija: put zaključivanja od pojedinačnog k općem
dedukcija: put zaključivanja od općeg k pojedinačnom
holistički pristup: svijet je cjelina sastavljena od dijelova koji međusobno ovise i utječu jedni na druge
neognoza (nova gnoza; znanstvena gnoza): mišljenje da znanost, osim racionalne komponente, uključuje i vjeru i/ili prosvjetljenje
scijentistički pokret/pogled: vjera da znanost može dati odgovor na sve

16. Znanost i filozofija
Filozofija kao inspiracija: samo ako se koriste odabrane postavke
holistički pristup filozofiji prirode za Faradaya
Filozofija kao smetnja: ukoliko se pokušava nametnuti ili poistovjetiti sa znanošću cijeli filozofski sustav (ili ideologija)
Platonov model duše za Galena
Kina i taoizam/konfucionizam

17. Znanost i religija
Religija kao inspiracija: ako se odvoji neki (npr. moralni) aspekt religije od ostalih aspekata
Newton i model svemira
musliman Abdus Salam
Religija kao smetnja: ukoliko se pokušava nametnuti ili poistovjetiti sa znanošću cijeli religijski sustav (ili ideologija)
Ime ruže i smijeh
Eccles i dualizam

18. Preduvjeti (značajnog) znanstvenog otkrića
uočavanje problema
znanje (opterećenje? cf. Sperry i Einstein)
drskost/hrabrost (cf. otkriće ekstrakorporalnog krvotoka)
inteligencija (intuicija/iluminacija? cf. Sv. Augustin)

19. Otkriće i slučajnost (?)
primjeri iz Simonića
otkriće u snu? (Loewi, Keküle, Mendeljejev...)
Kairos: Fučić

20. Granice genijalnosti primjeri iz Stanojevića
znanstvenici koji su možda bolovali od shizofrenije: Tycho Brahe, Johannes Kepler, Isaac Newton, André Ampère, Michael Faraday, Ignaz Semmelweiss, János Bolyai (matematičar), John Nash (matematičar, nobelovac)
znanstvenici koji su možda bolovali od epilepsije: Pitagora, Blaise Pascal

21. Odlike znanosti privremenost zaključaka
opisivanje prirode, a ne stvaranje novih pojava
provjerljivost zaključaka

22. Starije podjele znanja/znanosti
Aristotel: praktično, teorijsko i stvaralačko (poetično) znanje
Francis Bacon: znanje memorije (prirodna i društvena povijest), znanje uma (o Bogu, čovjeku i prirodi) i znanje fantazije (književnost)
Auguste Comte: praktične znanosti i teorijske znanosti
uvriježeno: prirodne i društvene znanosti

23. Podjela znanosti Znanstvena i umjetnička područja su:
1. PRIRODNE ZNANOSTI
2. TEHNIČKE ZNANOSTI
3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
4. BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
5. DRUŠTVENE ZNANOSTI
6. HUMANISTIČKE ZNANOSTI
7. UMJETNIČKO PODRUČJE
8. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI
9. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA UMJETNOSTI
3. PODRUČJE BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA
Polja:
3.01. Temeljne medicinske znanosti
3.02. Kliničke medicinske znanosti
3.03. Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
3.04. Veterinarska medicina
3.05. Dentalna medicina
3.06. Farmacija
Podjela znanosti
prema Pravilniku Nacionalnog vijeća za znanost

24. Grananje znanosti 1. znanstveno područje (1.00 – 6.00):
npr biomedicina i zdravstvo
2. znanstveno polje:
npr kliničke medicinske znanosti
3. znanstvena grana:
npr. interna medicina
4. znanstveni ogranak:
npr. kardiologija

25. Znanstvene institucije
1. sveučilišta (lat. universitas) i fakulteti (lat. facultas)
Bologna 1088., Paris 1208., Padova 1222., Napulj 1224., Prag 1347., Harvard 1636., Zagreb 1669.
organizacijske jedinice: katedra (nastava), institut (znanost), zavod ili odsjek (nastava i znanost)
2. akademije: Platonova; sredina XV. st. Rim i Firenca
dokolica, mecenat
nacionalne akademije (Academie des Sciences, Pariz, 1666.; JAZU/HAZU, Zagreb, 1867.; hrvatske akademije medicinskih (HAMZ), tehničkih (HATZ) i dr. znanosti)
3. znanstvenoistraživački instituti (NIH – National Institutes of Health u Bethesdi, Karolinska Institutet za medicinu u Solni, CERN – Conseil Européen pour la Recherche Nucléaire u Ženevi, Louis Pastuer za medicinu u Parizu, MedILS – Mediterranean Institute for Life Sciences u Splitu, Hrvatski institut za istraživanje mozga u Zagrebu i dr.)
4. društva: Royal Society (sredina XVII. st.)

26. Znanstvene organizacije
UNESCO
Međunarodno udruženje sveučilišta (IAU)
Svjetska banka znanja (UNITWIN)
Europski centar za visoko obrazovanje (CEPES)
Udruženje europskih sveučilišta (CRE)

27. Znanstveni programi
Transeuropski program mobilnosti za sveučilišta (TEMPUS)
Program Socrates: potprogrami Erasmus (visoko obrazovanje), Lingua (učenje stranih jezika), Comenius (osnovno i srednje obrazovanje), Leonardo da Vinci (stručno obrazovanje)

28. Značajne deklaracije
Magna Charta Universitatum (Bologna, 1988.): autonomija sveučilišta
Sorbonska deklaracija (Pariz, 1998.): Europa kao kontinent znanja
Bolonjska deklaracija (Bologna, 1999.):
zajednički sustav preddiplomskog i diplomskog obrazovanja
ECTS
mobilnost
olakšano priznavanje (suplement diplomi)
suradnja, reforme i dr.

29. Znanstvena zvanja: titule
magistar (lat. magister) – završen poslijediplomski studij i obranjen magistarski rad (osim mr. pharmaciae; u anglosaksonskim zemljama Master of Art, M.A. i u Austriji Magister za diplome u društvenim i humanističkim znanostima)
doktor (lat. doctor) – najviši akademski stupanj, obranjena disertacija (osim dr. medicinae – MUD, veterinae, stomatologiae; doctor honoris causa)

30. Znanstvena zvanja
Suradnička (i istraživačka) zvanja: asistent i poslijedoktorand
Nastavna zvanja: predavač, viši predavač, profesor visoke škole, lektor, viši lektor, umjetnički suradnik i viši umjetnički suradnik
Stručna zvanja: stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik
Znanstvena zvanja: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju
Znanstveno-nastavna zvanja: docent, izvanredni profesor, redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom zvanju
Počasno znanstveno-nastavno zvanje: professor emeritus

31. Znanost i zakonodavstvo
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (2003.; nekoliko izmjena i dopuna): preddiplomski (undergraduate; prvostupnik ili baccalaureus), diplomski (graduate; magistar, dr.med., prof., dipl.ing. i dr.) i poslijediplomski studij (doktor znanosti, dr.sc. ili umjetnosti, dr.art.); ECTS i drugo
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (2003.)
Zakon o HAZU; Zakon o hrvatskim državnim nagradama za znanost i dr.

32. Teorija
Usklađen sustav općih pretpostavki koji omogućuje objašnjenje brojnih pojedinačnih pretpostavki.
M. Marušić, Uvod u znanstveni rad

33. Teorija

34. Marušić, Uvod u znanstveni rad u medicini, 17

35. Spoznaja prepoznavanje problema razumijevanje problema
predstavljanje problema
istraživanje problema

36. opservacija → hipoteza → eksperiment → zakon (W. C. Roentgen)
opisivanje → razumijevanje → predviđanje → kontroliranje (Clark Carter)

37. UVJERENJA = oslanjanje na autoritete
RAZUM (RACIONALNOST) = hipoteza postavljena s pravom, pa makar i kriva

38. Istina APSOLUTNA: nedostupna (?)
STATISTIČKA: procjena vjerojatnosti istine

39. Hodogram znanstvenog promišljanja
uočiti problem
proučiti problem (informacije: ali, vidi i Sperryjevu logiku!)
postaviti hipotezu
dizajnirati istraživanje
provesti istraživanje i obraditi rezultate
potvrditi ili odbaciti hipotezu
objaviti rezultate

40. Načini objave rezultata istraživanja
članak u znanstvenom časopisu
plakat (poster): ista logika kao kod članka, ali naglasak na vizualnom! (dobro je pripremiti i letak sa sažetkom i adresom za korespondenciju)
usmeno izlaganje: kao i pismeno, ali s drugačijim proporcijama (10% uvod, 80% rezultati i rasprava, 10% sažetak)

41. Objava rezultata istraživanja: korisni savjeti za usmeno izlaganje
“ad captandam benevolentiam”
glavni ciljevi dobro objašnjeni
izostaviti zbunjujuće detalje
jednostavni jasni grafikoni
važnije ideje ponoviti (za razliku od logike članka)
“take-home message”
Power Point: tekst na slajdu s manje vitica (npr. ARIAL)
što manje čitanja a što više izravnog obraćanja
strogo pridržavanje vremena

42. Objavljivanje članka: opća pravila
standardizacija članka: CONSORT (Consolidated Standards of Reporting Trials), STARD (za dijagnostička istraživanja), STROBE (za epidemiološka istraživanja) i dr.
izvijestiti i o NEGATIVNIM nalazima!
svaka ilustracija mora imati opravdanje

43. Objavljivanje članka: redoslijed radnji
odabir časopisa (profil časopisa, kvaliteta članka za objavu i dr.)
priprema članka točno po Uputama za autore
slanje članka
ispravljanje članka točno po uputama recenzenata
objavljivanje ili odbacivanje članka

44. Marušić, Uvod u znanstveni rad, 206

45. Preduvjeti dobroga znanstvenog rada
znanje
inovativnost
sustavnost
marljivost
poštenje

46. Temelji znanstvenoistraživačke etike
znanstvenoistraživačka čestitost:
ne izmišljati (fabrication) ili prepravljati (falsification) podatke
slijediti ispravnu metodologiju
ne plagirati (“preuzimati ideje, metode ili pisane riječi drugoga, bez odgovarajuće naznake te s nakanom da se prikažu kao djelo onoga tko ih preuzima”

47. Temelji znanstvenoistraživačke etike
kolegijalnost:
1. Tko može biti (ko)autor članka? Onaj tko značajno doprinese planiranju istraživanja, obradi podataka, formuliranju hipoteza i pisanju članka. Nije (ko)autor onaj tko omogući pristup pacijentima i/ili podacima, statističar, administrativna/tehnička podrška.
Marušić, Uvod u znanstveni rad, 235
2. korektnost recenzenata, mentora i kolega (razmjena podataka)

48. Temelji znanstvenoistraživačke etike
zaštita sudionika istraživanja (etička povjerenstva!):
ljudi (ispitanika, bolesnika): privatnost, informed consent, mogućnost povlačenja iz pokusa i dr.
životinja: “3R” (replacement – kad god se može, zamijeniti životinje drugim modelom; reduction – što manji broj životinja; refinement – što je moguće više umanjiti trpljenje)

49. Temelji znanstvenoistraživačke etike
čestitost prema ustanovama:
otklanjanje sukoba interesa (financijskih i dr.)
otklanjanje sukoba privrženosti (aktivnosti izvan ustanove ometaju rad)
poznavanje zakona i dr. akata

50. Temelji znanstvenoistraživačke etike
Ured za znanstvenoistraživačku čestitost (Office of Research Integrity): u svakoj instituciji?
whistleblower (prijavitelj)
ombudsman (savjetnik i, eventualno, prvi istražitelj)

51. Kršenje znanstvene etike
pokusi na ljudima: primjeri iz Daše Drndić, Mengeleovi pokusi
nacistička eugenika (iskrivljavanje darvinizma):
Crnci su vrlo udaljeni od Europljana, a blizu majmuna po svojoj sitnijoj građi, relativno maloj širini lubanje, po svojim relativno dugim gornjim ekstremitetima i relativno kratkim bedrima... Crnci su sličniji životinjama i po tome što emitiraju odvratan smrad, iskrivljuju svoje lice praveći grimase, a i glas im ima hrapav i škripav ton.
Oscar Peschel, “Mensch und Affe”, Das Ausland 36 (1863): 521

52. Prijevare: vrste i motivi
nehotično varanje:
površnost i/ili nepoznavanje fakata
nepoznavanje znanstvene metodologije
hotimično varanje:
zaštita (sebe ili drugih) – “plemenita laž”
ostvarivanje koristi (materijalne ili probitka)

53. Dvije cigle koje su trebale oboriti Aristotela
Opis pokusa potječe od Galilejeva učenika Vivianija.

54. Unuka i jabuka Manipulacije parametrima pri izračunavanju brzine zvuka
Unuka Isaaca Newtona, Katharine Barton, ispričala je Voltaireu anegdotu o jabuci, a on ju je pronio Europom.
Vjerojatnije je da je, zapravo, Newton “posudio” ideju gravitacijskog zakona od Roberta Hookea i matematički je uobličio.
Isaac Newton ( )

55. Greška u grašku
Gregor Johann Mendel
( )

56. Ideja preteška za policu
Carl Wernicke
( )
Theodor Meynert
( )

57. Smrtonosni daždevnjak
Paul Kammerer
( )

58. Žalosna priča o mladom paleontologu
Jacques Deprat u Vijetnamu 1919.

59. Seks, laži i vukovi
Sigmund Freud
( )

60. Kad se Nobel okreće u grobu...
Emilio Segrè i Owen Chamberlain: Nobelova nagrada za fiziku (za otkriće antiprotona)
Emilio Segrè
Oreste Piccioni

61. Preko leđa bolesnika Stephen Breuning, psiholog
1977. počeo dokazivati “štetnost” neuroleptika i “korisnost” psihostimulansa (IQ raste za 50%) u terapiji mentalne retardacije
kao ravnatelj jednog centra u Pittsburgu, u pet godina publicirao 1/3 članaka u svom području bavljenja
1983., za jedne posjete, psihijatar R.L. Sprague posumnjao u ispravnost Breuningove dijagnostike i izračunao da je bilo nemoguće slijediti sve opisane slučajeve
1984. povjerenstvo NIMH-a otkriva falsificirana izvješća
1988. Breuning osuđen
Robert L. Sprague

62. Prvi pijetao nije uvijek prvi
Robert Gallo
Luc Montagnier
- Nobelova nagrada za medicinu i fiziologiju 2008.
“gay pneumonia”
- Gallo otkriva HTLV 1 i HTLV 2, tvrdi da je otkrio i HTLV 3 – uzročnika AIDS-a
Institut
Pasteur

63. Velika zemlja za veliko zataškavanje
1986. objavljuje u Cell-u rad o ubacivanju u mišji genom gena koji dovodi do sprečavanja odbacivanja stranog tkiva
Margot O’Toole prijavljuje nepodudaranje objavljenih s opaženim rezultatima
Feder i Stewart (“fraudbusters”) pokreću istragu unatoč protivljenju Baltimorea
intervenira Kongres SAD-a i FBI
1991. Baltimore se distancira i daje ostavku na mjesto rektora Sveučilišta Rockefeller
2002. savezni je sud presudio da nema dokaza o prijevari i rehabilitirao Baltimorea i Imanishi-Kari
Thereza Imanishi-Kari
David Baltimore

64. Lijepo nije uvijek i dobro
podrijetlom Nijemac, radio je u “Bellovim laboratorijima” u SAD-u
pionir “molekulske elektronike” koji je u razdoblju od do objavio niz članaka u najelitnijim časopisima (prosjek u 2001.: svakih 8 dana jedan članak)
2001. objavljen članak u časopisu Nature o konstruiranom tranzistoru debljine jedne molekule: o Schönu se govori kao o potencijalnom nobelovcu
primijećena opetovana reprodukcija istih grafova
povjerenstvo otkriva seriju prijevara: Schön je otpušten
Jan Hendrik Schön

65. Nismo ni mi vesla sisali
prof. dr. Vjekoslav Miličić (Pravni fakultet u Zagrebu) traži i da se prof. dr. Josipu Metelku oduzmu magisterij i doktorat zbog plagiranja (“više od 80% teksta prepisano”)
Fakultetsko vijeće Pravnog fakulteta u Splitu donosi odluku o oduzimanju magisterija Anti Đapiću, s obrazloženjem da je 66% teksta magisterija prepisano iz knjige mentora, Borisa Kandarea (s time da ta knjiga uopće nije na popisu literature)
Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta u Rijeci donosi odluku o oduzimanju doktorata znanosti Borisu Mlinariću, s obrazloženjem da su “tri ključna poglavlja doktorata fotokopirana” iz Mlinarićeva magisterija

66. Poluprazna čaša
Neodgovarajuće mentorstvo, glorificiranje kvantuma publikacija, trka za projektima i slavom, politički pritisak prema praktičnosti rezultata, mršavo financiranje i, tek manjim dijelom, psihopatologija, uzrok su epidemijskom širenju krađe intelektualnog vlasništva i prijevara.
Horace Freeland Judson: The great betrayal: fraud in science
(Harcourt, 2004.)

67. Polupuna čaša 99.9999% znanstvenih izvješća je točno i istinito.
Daniel Koshland, glavni urednik časopisa Science, 1987.

68. Tko mora baciti prvi kamen?
struka (posebna povjerenstva i uredi, nadležna fakultetska vijeća i sveučilišni senati)
pravosuđe (nadležni upravni sudovi)
javnost i javni mediji

69. Prijevara je teško pitanje
hotimično varanje ili nehotični metodološki propust?
frustracija pojedinca ili timska urota?
obračun s varalicom ili politički progon?
danas prijevara sutra istina?
otkrivanje prijevare je otkrivanje manjkavosti sustava

70. Ima li smisla ispravljati krive Drine?

71. Scijentometrija
pokušaj mjerenja vrijednosti doprinosa pojedinog rada, znanstvenika ili institucije
historiometrija (kliometrija): “mjeri” doprinose ljudi i djela iz prošlosti (npr. Freudova psihobiografija Leonarda, patografija Dostojevskog i sl.)
stupanj eminentnosti: rangiranje temeljem citiranosti i dr.
bibliometrija: “mjerenje” publicističke aktivnosti (SCI)

72. Scijentometrija: rangiranje američkih medicinskih fakulteta po kvaliteti znanstvene djelatnosti (U.S. News & World Report, 2002.)
1. Harvard U. (Boston, Massachusetts)
2. Johns Hopkins U. (Baltimore, Maryland)
3. Duke U. (Durham, North Carolina)
4. U. of Pennsylvania (Philadelphia, Pennsylvania) i Washington U. (St. Louis, Missouri)
6. Columbia U. (New York, NY)
7. U. of California (San Francisco, CA)
8. Yale U. (New Haven, Connecticut)
9. Stanford U. (Stanford, CA)
10. U. of Michigan (Ann Arbor, MI)