1. Uvod u baze podataka
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.

2. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Podatak
Podatak je činjenica koju se može spoznati opažanjem i sam po sebi nema značenje.
1450
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

3. Informacija
Kada se podatku pridjeli značenje on postaje informacija.
1450
godina kada je Gutenberg izumio tiskarski stroj
materijal koji se može reciklirati
opasnost od radioaktivnosti
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

4. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Baza podataka
Podaci i informacije se mogu čuvati na razne načine. Može ih se pamtiti, zapisivati na papir ili pohraniti u memoriju računala.
Jedan od načina čuvanja skupa podataka u računalnoj memoriji je poznat pod nazivom baza podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

5. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Baza podataka
U svakodnevnom se životu često rabe baze podataka. Primjeri za to su evidencije:
o potrošačima električne energije,
o telefonskim pretplatnicima,
o članovima knjižnice i knjigama,
o sadržaju nekog skladišta i slično.       
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

6. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Baza podataka
Baza podataka je skup podataka organiziranih tako da je u njemu moguće brzo pronaći, izdvojiti, razvrstati, dodati, obrisati i sl. željene podatke.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

7. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Tablica
Tablica (engl. table) je temeljni objekt baze podataka.
U nju se pohranjuju podaci.
Svaka je tablica sastavljena od redaka i stupaca.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

8. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Zapis
Jedan redak tablice naziva se zapis (engl. record). Tablica redovito ima više zapisa (redaka tablice).
Zapis sadrži podatke o svojstvima svakoga od članova baze.
U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potrošačima električne energije, svaki potrošač predstavlja jedan zapis.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

9. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Polje
Jedan stupac tablice naziva se polje (engl. field). Tablica redovito ima više polja (stupaca tablice).
Svako polje sadrži srodne podatke (npr. prezime).
U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potrošačima električne energije polja su: ime, prezime, grad, ulica, stanje brojila, iznos računa, itd.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

10. Jednostavne (plošne) baze
Podaci jednostavne baze podataka mogu se pohraniti u jednu tablicu. Takva se baza naziva plošna baza.
S takvom se tablicom (plošnom bazom) može upravljati pomoću programa za tablično računanje (npr. Microsoft Excel).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

11. Jednostavne (plošne) baze
Na primjer, u jednoj se tablici mogu čuvati podaci o knjigama neke knjižnice.
Zapisi tablice (redci) sadržavat će podatke o svakoj knjizi (npr. autor, naslov, izdavač i sl.).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

12. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Podaci o knjigama
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

13. Jednostavne (plošne) baze
Što ako osoblje knjižnice želi uz pomoć takve baze podataka voditi i evidenciju o posuđenim knjigama?
U tom slučaju tablicu treba proširiti dodavanjem novih polja koja opisuju korisnike usluga knjižnice.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 13

14. Jednostavne (plošne) baze
Osoblje knjižnice bi pri svakoj posudbi, uz svaku knjigu, trebalo popuniti prethodno navedena polja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

15. Relacijski model baze podataka
Kad struktura baze postane složenija, javlja se potreba za boljom organizacijom podataka.
Bolju organizaciju i lakše rukovanje složenim bazama podataka omogućuje relacijski model baze podataka.
Većina suvremenih baza podataka su relacijske baze podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

16. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Relacijski model baze podataka
Osnovna zamisao:
skupinu podataka rastaviti u manje logički povezane cjeline (postupak se naziva normalizacija),
podatke svake cjeline pohraniti u zasebnu tablicu,
podatke iz različitih tablica povezivati preko polja koje sadrži identične podatke.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

17. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Primarni ključ
Tablice se najčešće povezuju preko polja koje se naziva primarni ključ.
Primarni ključ je polje koje sadrži vrijednosti jedinstvene za svaki od zapisa u tablici.
Npr. kod popisa osoba primarni ključ može biti JMBG jer je različit za svaku osobu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

18. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Relacijski model baze podataka
Relacijskim modelom baze podataka, prethodni se primjer može riješiti tako da se u jednu tablicu unesu podaci o knjigama, a u drugu podaci o korisnicima usluga knjižnice.
Kada korisnik posudi neku od knjiga podaci se međusobno povežu pa više nema potrebe za ponovnim unosom podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

19. Relacijski model baze podataka
Tablica
Knjige
Tablica
Korisnici knjižnice
Zajedničko polje
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

20. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Osmišljavanje baze
Pri stvaranju tablica relacijske baze podataka treba imati na umu što se želi dobiti kao rezultat, te koji su podaci dostupni.
Valja pažljivo osmisliti kako podatke grupirati u manje, smislene cjeline (normalizacija), kako tablice međusobno povezati te što birati za primarne ključeve.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

21. Upravljanje bazom podataka
Baza podataka je samo spremnik podataka.
Ono što je korisniku potrebno je mogućnost pristupa podacima, njihovo uređivanje, pretraživanje, razvrstavanje, izdvajanje po zadanom uvjetu i slično.
Bazom podataka se rukuje pomoću prikladnog programa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

22. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
DBMS
Baza podataka i program za rukovanje podacima u bazi nazivaju se zajedničkim imenom: sustav za upravljanje bazom podataka (engl. data base management system, DBMS).
Sustavi za upravljanje bazom podataka su: Access, MySQL, Clipper, dBase, Oracle, Paradox i dr.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

23. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Microsoft Access
Jedan od sustava za upravljanje bazom podataka koji omogućava organiziranje baze podataka i rad s podacima u njoj je Access tvrtke Microsoft.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

24. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Pokretanje programa
Program Acess pokreće se kao i svi drugi programi koji rade s operacijskim sustavom Windows.
Korisnik će odabrati onaj način koji je njemu najprihvatljiviji. Birat će:
Start/All Programs/Microsoft Office/Access
ili
dvokliknuti na ikonu Access
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

25. Uvod u Microsoft Office Access
Pokretanjem programa Access prikazuje se stranica Uvod u Microsoft Office Access.
Getting Started with Microsoft Office Access
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

26. Uvod u Microsoft Office Access
Ova stranica omogućuje:
stvaranje nove baze (pomoću predložaka ili po vlastitoj zamisli),
otvaranje postojeće baze. 1 2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

27. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Nova prazna baza
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

28. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Nova prazna baza
Za oblikovanje nove prazne baze podataka treba:
Birati Kategorije predložaka/Sa svojstvima.
Birati Nova prazna baza podataka. 1
Template Categories
Featuring
Blank Database
Browse (Save in, Save as type, OK)
File Name
Create 2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

29. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Nova prazna baza
Odabrati mjesto pohrane i upisati naziv baze podataka.
Kliknuti na Stvori. 3 4
Template Categories
Featuring
Blank Database
Browse (Save in, Save as type, OK)
File Name
Create
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

30. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Nova prazna baza
Vježba 1.
Otvoriti novu, praznu bazu podataka, pa je pohraniti u mapu Za baze koja je stvorena na radnoj površini.
Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom prezimenu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

31. Nova baza – pomoću predloška
Office Access 2007 sadrži niz predložaka za baze podataka koji su oblikovani za različite potrebe.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

32. Nova baza – pomoću predloška
Svaki je predložak sustav za upravljanje bazom podataka za određenu namjenu, s unaprijed zadanim tablicama, obrascima, izvještajima, upitima i dr.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

33. Nova baza – pomoću predloška
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

34. Nova baza – pomoću predloška
Za oblikovanje nove baze pomoću ponuđenog predloška potrebno je:
Birati željenu kategoriju predloška.
Birati željeni predložak.
Template Categories
Browse (Save in, Save as type, OK)
File Name
Create ili Download 1 2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

35. Nova baza – pomoću predloška
Upisati mjesto pohrane i naziv baze podataka.
Kliknuti na Stvori.
Template Categories
Browse (Save in, Save as type, OK)
File Name
Create ili Download 3 4
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

36. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Nova baza po predlošku
Vježba 2.
Otvoriti novu bazu podataka po predlošku Obrazovanje/Učenici pa je pohraniti u mapu Za baze koja je stvorena na radnoj površini.
Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom imenu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

37. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Nova baza podataka
Baza podataka nastala u programu Access 2007 ima nastavak *.accdb (Access Database).
Nakon pohrane nastaje ovakva ikona:
Baze podataka starijih inačica Accessa imaju nastavak *.mdb.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

38. Prozor programa Access
Vježba 3.
Pomoću upravo stvorene baze podataka upoznati glavne dijelove prozora programa Access i njihove funkcije.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

39. Prozor programa Access
Alatna traka za brzi pristup
Gumb MS Office
Vrpca
Navigacijsko okno
Traka stanja
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

40. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Vrpca – glavne kartice
Vrpca se sastoji od kartica koje su organizirane prema zadacima kojima su namijenjene.
Glavne kartice su: Polazno, Stvori, Vanjski podaci, Alati baze podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

41. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Kartice - grupe
Svaka se kartica sastoji od nekoliko grupa koje glavni zadatak rasčlanjuju na podzadatke.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

42. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Naredbeni gumbi
U svakoj se grupi nalaze naredbeni gumbi koji pokreću naredbe ili prikazuju izbornike naredbi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

43. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Naredbeni gumbi
Za svaku se grupu može, odgovarajućom oznakom, otvoriti pripadajući dijaloški okvir.
Oznaka za pokretanje dijaloškog okvira.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

44. Naredbeni gumbi - pomoć
Ako korisnik ne zna čemu služi neki od naredbenih gumba, dovoljno je na njemu zadržati kazalo miša.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

45. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Kontekstne kartice
Osim standardnih kartica, postoje i kontekstne kartice koje se pojavljuju samo kada su potrebne za zadatak koji se trenutno izvodi ili objekt s kojim se trenutno radi.
Kartica – Alati tablice, Podatkovni list
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

46. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Kontekstne kartice
Odgovarajuće kontekstne kartice se pojave ovisno o kontekstu (odnosno, o objektu s kojim se radi i onome što se radi).
Može se pojaviti jedna ili više kontekstnih kartica.
Kartica – Alati tablice, Dizajn
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

47. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Gumb MS Office
Gumb MS Office otvara izbornik koji sadrži naredbe za rukovanje datotekama.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

48. Alatna traka za brzi pristup
Ova se traka nalazi na vrhu prozora programa i omogućuje brzi pristup alatima koji se često rabe.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

49. Alatna traka za brzi pristup
Alatnu traku za brzi pristup može se prilagoditi dodavanjem naredbi ili uklanjanjem suvišnih naredbi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

50. Minimiziranje prikaza vrpce
Ovaj izbornik nudi i mogućnost minimiziranja prikaza vrpce.
Iz izbornika alatne trake za brzi pristup valja birati:
Minimiziraj vrpcu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

51. Minimiziranje prikaza vrpce
Posljedica:
Prikaz vrpce se vraća istim postupkom!
Prikaz vrpce je moguće minimizirati i dvoklikom na naziv trenutno aktivne kartice.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

52. Alatna traka za brzi pristup
U alatnu je traku za brzi pristup moguće dodati nove naredbovne gumbe.
Potrebno je pokrenuti izbornik alatne trake za brzi pristup pa birati:
Više naredbi...
a potom naredbu Prilagodba.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

53. Dodavanje naredbovnog gumba
Treba birati naredbu čiji se naredbeni gumb želi dodati, a zatim kliknuti na Dodaj.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

54. Uklanjanje naredbovnog gumba
Naredbeni gumb se uklanja pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik mišem), a zatim biranjem naredbe Ukloni s alatne trake za brzi pristup.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

55. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Traka stanja
Traka stanja prikazuje:
informacije o aktivnoj bazi podataka,
gumbe za promjenu prikaza.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

56. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Traka stanja
U traku stanja se mogu dodati ili iz nje ukloniti stavke.
Potrebno je pozvati kontekstualni izbornik na traku stanja (desni klik) pa birati željeno.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

57. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Navigacijsko okno
Pojavljuje se po otvaranju baze podataka.
Navigacijsko okno prikazuje glavne vrste objekata koji se mogu stvarati unutar baze podataka podijeljene u kategorije.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

58. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Navigacijsko okno
Objekti baze podataka služe za predstavljanje, izdvajanje, odabir i druge promjene prikaza podataka u bazi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

59. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Navigacijsko okno
Prikaz kategorija je moguće skupiti ili proširiti za to predviđenim gumbom.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

60. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Izbornik kategorija
Na vrhu navigacijskog okna nalazi se izbornik kategorija.
Izbornik omogućava postavljanje ili izmjenu kategorija po kojima okno grupira objekte baze podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

61. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Izbornik kategorija
Promijenom kategorije mijenjaju se nazivi grupa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

62. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Navigacijsko okno
Prikaz navigacijskog okna moguće je sakriti.
Prikaz se vraća na isti način.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

63. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Osnovni objekti
Osnovni objekti Accessa su:
tablice (engl. Tables),
upiti (engl. Queries),
obrasci (engl. Forms),
izvještaji (engl. Reports),
makro naredbe (engl. Macros),
moduli (engl. Modules).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

64. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Tablice (engl. Tables)
Tablice su osnovni elementi relacijske baze podataka, predviđeni za unos i pohranu podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

65. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Obrasci (engl. Form)
Obrasci služe kao grafičko sučelje između korisnika i baze.
Omogućuju prikaz pojedinačnih zapisa.
Prikladni su za unos, pregled i uređivanje sadržaja polja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

66. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Upiti (engl. Queries)
Upiti su objekti koji omogućavaju biranje, razvrstavanje, izdvajanje i izmjene podataka iz jedne ili više tablica.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

67. Izvještaji (engl. Reports)
Izvještaji su obrasci pripremljeni za ispis na pisaču.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

68. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Rad s objektima baze
Objekte baze može se: otvoriti, stvoriti, ukloniti, preimenovati, sakriti, grupirati i dr.
Osnovne radnje najjednostavnije je pokrenuti pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik mišem) na željeni objekt baze.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

69. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Rad s objektima baze
Npr. objekt baze se otvara:
desni klik
Otvori
ili
dvoklik mišem.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

70. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Rad s objektima baze
Vježba 4.
Otvoriti po jedan objekt tablice, obrasca, upita i izvještaja trenutno otvorene baze podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

71. Označeni dokumenti - kartice
Office Access 2007 objekte baze podataka može prikazati kao dokumente na karticama umjesto u prozorima koji se preklapaju.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

72. Označeni dokumenti - postavke
Prikaz označenih dokumente može se omogućiti ili onemogućiti.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

73. Označeni dokumenti - postavke1 2
Gumb Microsoft Office,
Mogućnosti Accessa,
Javlja se dijaloški okvir Mogućnosti programa Access, birati:
Trenutna baza podataka. 3 4
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

74. Označeni dokumenti - postavke
U odjeljku Mogućnosti aplikacije birati:
Označeni dokumenti.
Odabrati ili očistiti okvir Prikaz oznaka dokumenta. 5 6
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

75. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Prikazi objekata
Access može objekte prikazati na različite načine.
Razlikuju se prikazi:
za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi,
za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojećih objekata.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

76. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Prikazi objekata
Za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi postoje npr. :
Prikaz podatkovnog lista (tablice i upiti),
Prikaz obrasca (obrasci),
Prikaz izvještaja (izvještaji),
Prikaz pregleda prije ispisa (izvještaji).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

77. Prikazi objekata Prikaz podatkovnog lista Prikaz izvještaja
Prikaz obrasca
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

78. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Prikazi objekata
Za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojećih objekata postoje npr.:
Prikaz izgleda (obrasci, izvještaji),
Prikaz dizajna (tablice, upiti, obrasci, izvještaji).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

79. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
Prikazi dizajna
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

80. Promjena prikaza objekata
Prikaz se može promijeniti na više načina, npr.:
Desni klik mišem na naziv tablice u navigacijskom oknu, pa birati prikaz.
Desni klik mišem na karticu objekta, pa birati prikaz.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

81. Promjena prikaza objekata
Prikaz se može promijeniti i:
birati gumb željenog prikaza u desnom dijelu trake stanja:
Prikaz podatkovnog lista
Prikaz dizajna
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

82. Promjena prikaza objekata
Vježba 5.
Otvorenim objektima mijenjati prikaze na prethodno navedene načine.
Zatvoriti bazu podataka naziva vlastitog imena.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009