1. Programska podrška

2. Računalni programi
PROGRAMSKA PODRŠKA – skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu
Računalni program uputa je računalu što raditi
Programi za računalo često vrijede više nego sklopovlje računala na kojem se izvršavaju
Dio programa korisnik kupuje već pri nabavi računala (npr. operacijski sustav), a drugi dio instalira prema vlastitim potrebama (namjenski programi, korisnički programi, aplikacije)

3. INSTALACIJA RAČUNALNOG PROGRAMA
INSTALIRANI PROGRAMI - programi koji su pohranjeni na tvrdom disku računala i prilagođeni izvođenju na računalu
Instalacija programa je relativno jednostavan postupak i korisnik ga može obaviti sam

4. korisničko sučelje
Dio operacijskog sustava zadužen za komunikaciju s korisnikom
Način interakcije čovjeka s računalom
2 vrste:
Znakovno korisničko sučelje (više se ne koristi)
Grafičko korisničko sučelje

5. Znakovno korisničko sučelje
Računalo i korisnik komuniciraju samo pomoću znakova (slova, brojaka, posebnih znakova)
Ulaz: tipkovnica
Izlaz: prikaz znakova na zaslonu monitora
Otežano privikavanje korisnika (treba napamet učiti naredbe i tumačenje onog što je prikazano na zaslonu monitora)
Primjer: MS DOS

6. GRAFIČKO korisničko sučelje
engl. GUI (graphical user interface)
Računalo i korisnik komuniciraju pomoću znakova i slika (slova, brojeva, ikona…)
Ulaz: tipkovnica, miš
Izlaz: znakovi i sličice (ikone) na zaslonu monitora
Olakšano privikavanje korisnika (raspoznavanje sličica na zaslonu i rad s mišem)
Windows – primjer OS-a sa grafičkim korisničkim sučeljem

7. Grafičko korisničko sučelje

8. Popularniji Operacijski sustavi
MS-DOS
Znakovno korisničko sučelje.
Operacijski sustav uz prvo IBM PC računalo
Windows XP, Vista, 7, 8, 10
Grafičko korisničko sučelje
Najpopularniji operacijski sustav

9. POPULARNIJI OPERACIJSKI SUSTAVI
UNIX
Znakovno korisničko sučelje
Nastao 70-ih godina 20.stoljeća
LINUX
Besplatni operacijski sustav koji po svemu liči na UNIX
Rezultat dobrovoljnog rada mnogih programera na Internetu

10. Popularniji Operacijski sustavi
Apple Macintosh Mac OS
GUI OS računala Apple Macintosh
IBM OS/2
GUI OS tvrtke IBM (neuspio pokušaj zamjene MS Windowsa)

11. NAMJENSKI PROGRAMI Korisnički programi i aplikacije
Namijenjeni su rješavanju određenog, korisniku zanimljivog zadatka
Pokrivaju relativno usko područje primjene
Jednostavni su za uporabu

12. NAMJENSKI PROGRAMI
Postoji MNOGO namjenskih programa za različite zadatke:
Programi za obradu teksta
Programi za optičko raspoznavanje znakova
Programi za stolno izdavaštvo
Programi za obradu slike
Programi za obradu zvuka
Programi za obradu videa …

13. PROGRAMI za obradu teksta
Služe za:
Pisanje
Oblikovanje
Ispis
Konačan cilj obrade teksta je stvaranje teksta u obliku i sadržaju kakav želi korisnik
Popularniji programi: Microsoft Word, WordPerfect

14. PROGRAMI za obradu teksta

15. OCR PROGRAMI Engl. optical character recognition
Programi za optičko raspoznavanje znakova
Program koji na temelju slike (npr. skenirane) može raspoznati tekst i pohraniti ga u obliku pogodnom za obradu
Rabi se umjesto ručnog prepisivanja teksta
PRIMJER: Recognita

16. PROGRAMI ZA STOLNO IZDAVAŠTVO
Programi za oblikovanje teksta u oblik pogodan za tisak (priprema za tisak – knjiga, časopisa, prospekata i dr.)
Popularniji programi: PageMaker, QuarkXPress

17. PROGRAMI ZA obradu slika
Programi za izradu, obradu, pohranu i tiskanje slika i crteža
Vektorski - namijenjeni ponajprije izradi tehničkih crteža (Autocad, Microstation, CorelDraw)
Točkasti - namijenjeni ponajprije izradi likovnih crteža, npr. fotografija (Photoshop, Corel PhotoPaint, MS Paint)

18. VEKTORSKI PROGRAMI

19. točkasti PROGRAMI

20. PROGRAMI ZA obradu baza podataka
Služe za obradu velike količine istovrsnih podataka (npr. popis učenika neke škole)
Omogućuju unošenje, brisanje, filtriranje, povezivanje podataka iz različitih tablica…
Popularniji programi: Microsof Access, Oracle, Cliper, dBase

21. PROGRAMI ZA obradu baza podataka

22. PROGRAMI ZA tablične proračune
Programi za relativno jednostavno računanje istodobno s mnogo podataka
Popularniji programi: Microsoft Excel, Lotus, Quatro

23. UREDSKI PAKETI
skupina programa koji se često rabe i koji mogu jednostavno razmjenjivati podatke
Najčešće uključuju:
program za obradu teksta
program za obradu slika
program za tablično računanje
program za obradu baza podataka
Najpopularniji uredski paket: Microsoft Office

24. UREDSKI PAKETI

25. INŽENJERSKI PROGRAMI
Posebna skupina namjenskih programa koji omogućuju i olakšavaju rješavanje specifičnih inženjerskih zadaća

26. INŽENJERSKI PROGRAMI CAD programi
Služe za projektiranje pomoću računala – izrada proračuna, crteža, shema, simulacijskih modela i dr. pomoću računala
CAM programi
Služe za upravljanje strojevima u proizvodnji
Odnose se na cjelokupni proizvodni sustav koji je pod nadzorom računala (računalni programi, sustav za komuniciranje, strojevi upravljani računalom itd.)

27. PRIVIDNA ZBILJA (VIRTUALNA STVARNOST)
Virtualna stvarnost (engl. virtual reality, VR) je računalni sustav (računalo, programi, dodatni uređaji) koji može korisniku dočarati okoliš tj. oponašati zbilju

28. PRIVIDNA ZBILJA (VIRTUALNA STVARNOST)
Oponašanje treba biti što vjernije, i treba omogućiti djelovanje čovjeka na taj prividni okoliš
Objekti trebaju imati sva svojstva što sličnija onima iz stvarnog svijeta: boju, oblik, dojam prostornosti itd.
Sustav prividne zbilje treba biti interaktivan (mora korisniku pružiti mogućnost primanja informacija iz prividne zbilje, ali i utjecanja na tu prividnu zbilju)

29. PRIVIDNA ZBILJA (VIRTUALNA STVARNOST)
Razlozi primjene prividne zbilje:
Smanjiti pogibelj (npr. obuka vozača i pilota)
Smanjiti troškove projektiranja (npr. prikaz građevine ili proizvoda)
Stvoriti nepostojeći okoliš (npr. kod računalnih igara)

30. PRIVIDNA ZBILJA (VIRTUALNA STVARNOST)

31. PRIVIDNA ZBILJA (VIRTUALNA STVARNOST)

32. PRIVIDNA ZBILJA (VIRTUALNA STVARNOST)

33. UMJETNA INTELIGENCIJA
Čovjek izumio:
El. energiju
Televiziju
Telefon
Računalo
Pametni mobitel
Robote …
Računalo pametnije od nas samih ?

34. UMJETNA INTELIGENCIJA
Računalni sustav koji pokušava nadomjestiti ljudsko rasuđivanje (engl. artificial inteligence, AI)
Od računala i odgovarajućih programa se očekuje obavljanje “misaonih” radnji koje su tipične za čovjeka (rasuđivanje, razlučivanje bitnog od nebitnog, uočavanje važnih činjenica, raspoznavanje govora, pisma, slika itd.)

35. UMJETNA INTELIGENCIJA
Postignuti su stanoviti rezultati samo u ograničenom području ili samo u posebnim uvjetima
Svi dosadašnji oblici umjetne inteligencije nemaju vlastitu svijest niti razumijevanje.

36. UMJETNA INTELIGENCIJA
„Umjetna inteligencija ima potencijal da bude najbolja i najgora stvar koju je čovječanstvo ikada vidjelo. To je zastrašujuća realnost jer trenutno ne znamo što je točno. Ne znamo da li će nam umjetna inteligencija pomagati ili nas ignorirati i marginalizirati, ili nas uvjerljivo uništiti.”
Stephen Hawking

37. EKSPERTNI SUSTAVI
Ekspertni sustavi su računalni programi koji sadrže određena specifična znanja iz jednog ili više određenih područja znanosti (npr. medicina, proizvodnja, računovodstvo, financijske procjene i sl.)
Razvili su ih znanstvenici u području umjetne inteligencije u 60im i 70im godinama 20.stoljeća

38. EKSPERTNI SUSTAVI Osnovne komponente ekspertnih sustava su:
Baza znanja
Baza činjenica
Modul zaključivanja
Komunikacijski međusklopovi

39. EKSPERTNI SUSTAVI
U takav sustav se pohranjuju znanja vodećih stručnih ljudi tog područja i program za rasuđivanje
On može u stanovitoj mjeri savjetovati pri rješavanju složenih zadataka
Koristi se uglavnom kao pomoć stručnjaku