1. Aktivna uloga HUMS-a u obrazovanju medicinskih sestara
Branka Rimac,
predsjednica Hrvatske udruge medicinskihsestara Rijeka, o4 srpnja 2008

2. Povijest Dubrovnik -Domus Cristi –
njegovanje bolesnih siromaha u ustanovama
Zagreb-
započela gradnja Zakladne bolnice ili Bolnice milosrdne braće
1352. g.
1357.g
1791.g.
1917.g.
Zagreb-
prva bolnica za siromašne
Osniva se
Medicinski fakultet
Povijest

3. Povijest Zakon o javnom zdravstvu (Carica Marija Terezija)
Obrazovanje žena za zdravstvenu službu započinje poviješću primaljstva
1755. g.
1770. g.
Zakon o javnom zdravstvu (Carica Marija Terezija)
kojim se regulirala izobrazba, kvalifikacije i rad primalja-samo registrirana primalja pri Županiji mogla je prakticirati djelatnost
Primalje su se obrazovale u Trstu

4. Povijest
Stipendiranje 6 učenica godišnje na primaljskim učilištima u Austriji i Ugarskoj
1786. g.
1820.g
1853.g.
1877.g.
Kraljevsko primaljsko učilište
u sklopu Opće i javne bolnice “Sestara milosrdnica”
Primaljska škola u Rijeci
Primaljska škola u Zadru

5. Povijest Prva škola za medicinske sestre u Beču
Do g.
1882.g
1920.g.
Njegovanjem bolesnih bavile su se nekvalificirane žene i redovnice
Epidemija tuberkuloze

6. Povijest Otvorena je Škola za sestre pomoćnice
-smjer sestara pomoćnica za tuberkulozu i bolnički smjer
1921.g
Model osmislio dr. A. Štampar -korišten je kao model pri utemeljenju primarne zdravstvene zaštite i javnozdravstvene službe

7. Povijest Osnovana Škola narodnog zdravlja
Državna škola za sestre pomoćnice traje 2 godine
Državna škola za sestre pomoćnice traje 3 godine i u rangu je srednjih škola
Danica Zelenjak med. sestra direktorica, bila je na edukaciji u Torontu - Rockefellerova fondacija (dobila nagradu F. Nightingale)

8. Još uvijek postoji samo jedna škola
Povijest
Još uvijek postoji samo jedna škola
Uvode se četverogodišnji nastavni programi
1945. g.
1946. g.
1947.g
1949.g.
1950.g.
Osnivaju se škole za sestre
diljem Hrvatske :
Rijeka, Osijek, Split, Šibenik…
Ponovno se uvode trogodišnji programi,
uvedeni su općeobrazovni predmeti
Primaljska škola u Rijeci

9. Povijest 1953. g. 1959. g. U okviru Med. fakulteta osniva se
Viša škola za medicinske sestre
s trogodišnjim programom
Postojeće Više škole u Zagrebu, Osijeku, Puli, Rijeci i Splitu
silom zakona postaju srednje škole s četverogodišnjim programom

10. Povijest 1966. g. 1968. g. Ponovno se osniva Viša škola-
redovna i izvanredna -s dva smjera:
bolnički i dispanzersko-patronažni
u trajanju od 2 g.
Osnivaju se smjerovi za zvanje ortoptičkih i oftalmoloških sestara

11. Povijest
Osnivaju se dvogodišnji dislocirani studiji u Splitu i Osijeku
od do g.
1980.g
1984.g.
Viša škola za med. sestre udružuje se s Medicinskim fakultetom u
jedinstvenu znanstveno-nastavnu ustanovu.
Smjerovi: bolnički, dispanzersko- patronažni, dijetetičarski, oftalmološki, ginekološko – opstetrički
Studirati se može samo uz rad

12. Povijest Viša škola u Zagrebu se izdvaja iz MF i osamostaljuje
Uvodi se jedinstveni program obrazovanja sestara i kolegij -zdravstvena njega -
Uvodi se trogodišnji nastavni programi

13. Povijest Zdravstveno veleučilište- Diplomski studij- menagement
Diplomski studij- javno zdravstvo
2005. g.
2007.g
2007.g.
2007.g.
2008.g.
Zadar-
Osnovan Studij sestrinstva
Rijeka-
Studij primaljstva
Karlovac-
Studij sestrinstva
Povijest

15. Organizacije u hrvatskom sestrinstvu
Društvo sestara pridružuje se ICN-u
1926. g.
1929.g.
1933.g.
Pokrenut časopis
“Sestrinska riječ”
(današnji “Sestrinski glasnik”)
Osnovano Društvo sestara (današnji slijednik je HUMS)

16. Organizacije u hrvatskom sestrinstvu
HUMS predlaže nacrt
Zakona o sestrinstvu i s MZSS osniva
Hrvatsku komoru medicinskih sestara
Društvo sestara Hrvatske = HUMS ,
osniva HSSMS MT
1991. g.
1993.g
2003.g.
2003.g.
Učlanjenje u ICN /kongres u Madridu
Osnivaju se samostalne specijalističke udruge
Organizacije u hrvatskom sestrinstvu

17. Sestrinstvo RH Svibanj 2008.
Potpisivanje sporazuma o suradnji Hrvatske udruge medicinskih sestara i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Svrha osnivanje prvog sveučilišnog studija za sestre u RH.
- Magistar sestrinstva

18. Članstvo HUMS-a ICN (Međunarodno vijeće sestara - 131 zemalja članica)
EFN (Europska federacija sestrinskih udruga –27 članica EU + 4 zemlje koje nisu članice EU /Švicarska, Hrvatska, Norveška, Island)
EFNNMA WHO Svjetska zdravstvena organizacija, Forum za Europu, medicinske sestre i primalje
EPHA EEN Europska alijansa za javno zdravstvo; Europska mreža za okoliš
ACENDIO Udruga za Europske zajedničke sestrinske dijagnoze, intervencije i rezultate

19. Članstvo HUMS-a Društvo glavnih sestara - ENDA
Društvo operacijskih sestara – EORNA
Društvo nefrologije, dijalize i transplantacije – EDTNA /ERNA
Pedijatrijsko društvo – PNAE
Onkološko-hematološko društvo – EONS
Psihijatrijsko društvo - HORATIO
Društvo nastavnika zdravstvene njege – FINE
Društvo medicinskih sestra/tehničara za dijabetes, endokrinologiju i poremećaje metabolizma - FEND

20. Sestrinstvo RH Vezano uz sljedeće Zakone:
- Zakon o zdravstvenoj zaštiti
- Zakon o sestrinstvu
- Zakon o srednješkolskom obrazovanju
- Zakon o zdravstvenoj djelatnosti i visokoškolskom obrazovanju
- Zakon o pravima pacijenata
- Zakon o radu

21. Zakon o sestrinstvu I Opće odredbe II Djelatnost medicinskih sestara
(obuhvaća sve postupke, znanja i vještine zdravstvene njege, čl.3)
III Standard obrazovanja medicinskih sestara
(temeljna naobrazba med. sestre stječe se završenjem srednješkolskog obrazovanja, čl.7)
Trajno stručno usavršavanje
(obveza obnavljanja stečenih znanja i usvajanja znanja, te način na koji se provodi)

22. Zakon o sestrinstvu
IV Uvjeti za obavljanje djelatnosti medicinskih sestara
(temeljna naobrazba + pripravnički staž + stručni ispit = član tima, upisana u registar)
V Dužnosti med. sestara
(etički kodeks, djelovanje u intersu bolesnika, primjena svih dostupnih znanja iz područja sestrinstva)
- Teže povrede radnih dužnosti
(nemar, neznaje, nepravilno postupanje –šteta bolesniku)
- Izuzetak od odgovornosti medicinske sestre

23. Zakon o sestrinstvu VI Kontrola kvalitete VII Privatna praksa
VIII Hrvatska komora medicinskih sestara
- strukovna samostalna organizacija sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima
Zastupa i usklađuje interese med. sestara
Med. sestre koje obavljaju svoju djelatnost obavezno se udružuju u Komoru

24. Zakon o sestrinstvu Javne ovlasti - registar članova
- daje, obnavlja i oduzima odobrenje za samostalni rad
- obavlja stručni nadzor nad radom medicinskih sestara
IX Kaznene odredbe
X Prijelazne i završne odredbe
- MZSS i HUMS će osnovati Komoru
Osnovana 17. rujna 2003

25. Danas Hrvatskom sestrinstvu poznate su: - Bečka deklaracija
- Minhenska deklaracija
- Lisabonska deklaracija
Kao i
- Bolonjski proces
- CPD
- Sigurnost pacijenata

26. Suočavanje s izazovima...
Opća nesigurnost medicinskih sestara uvjetovana:
- nepoznatim pri pristupanju EU
- nedostatak informacija
- pogrešne informacije – zastrašivanje
- izloženost mobingu
????
- znanje, iskustvo, solidarnost
- širenje informacija
- poziv expertima EU TAIEX

27. Slika 1: Zemlje članice EU, zemlje kanidati i potencijalni kandidati za ulazak u EU
TAIEX RADIONICA

28. ŠTO SE ŽELI POSTIĆI?
Mobilnost u ovom sektoru je složenija od drugih uslužnih sektora!
Ciljevi uređivanja materije na razini EU:
a) osiguranje mobilnosti pacijenata i pružatelja usluga;
b) suprotstavljanje zatvaranju nacionalnih zdravstvenih
sustava;
c) pružanje najkvalitetnije usluge po najpristupačnijoj
cijeni
d) osiguranje adekvatne edukacije pružatelja
zdravstvenih usluga

29. Direktiva 2005/36
DIREKTIVA 2005/36/EC Europskog Parlamenta i Vijeća od
7 Rujna o međusobnom prepoznavanju profesionalnih kvalifikacija
Utvrđuje strategiju unutarnjeg tržišta u pogledu slobode pružanja usluga (obuhvaća i usluge u zdravstvenom sektoru)
Osobama koje su stekle stručne kvalifikacije u jednoj od država članica jamči pristup istoj profesiji i ista prava prilikom obavljanja te profesije u drugoj državi članici kao i državljanima te države članice
Utvrđivanje minimalnog stupnja osposobljenosti kako bi države članice osigurale kvalitetu usluga na svom teritoriju
Predviđa mogućnost predlaganja zajednčkih platformi od strane profesionalnih udruga i organizacija s ciljem promicanja slobodnog kretanja stručnjaka i osiguravanja odgovarajućeg stupnja osposobljen

30. Obrazovanje medicinskih sestara općeg smjera
Za pristupanje obrazovanju za medicinske sestre općeg smjera zahtijeva se završetak općeg obrazovanja od deset godina, koje je potvrđeno diplomom, svjedodžbom ili drugim dokazima koje su izdale nadležne vlasti ili tijela u državi članici, ili svjedodžbom kojom se potvrđuje uspjeh na ispitu, jednakog stupnja, za pristupanje školi za medicinske sestre

31. Obrazovanje medicinskih sestara općeg smjera
Izobrazba medicinskih sestara općeg smjera obuhvaća najmanje tri godine studija ili 4600 sati teorijske i kliničke izobrazbe, pri čemu trajanje teorijske nastave predstavlja najmanje jednu trećinu, a trajanje kliničke nastave najmanje jednu polovinu minimalnog trajanja izobrazbe. Države članice mogu priznati djelomična izuzeća osobama koje su dio svoje izobrazbe stekle na studijima koji su najmanje jednakog stupnja.

32. Obrazovanje medicinskih sestara općeg smjera mora osigurati slijedeća znanja i vještine:
(a) odgovarajuće poznavanje znanosti na kojima se temelji opća zdravstvena njega, uključujući dostatno razumijevanje strukture, fizioloških funkcija i ponašanja zdravih i bolesnih osoba, kao i odnosa između zdravstvenog stanja čovjeka te njegovog fizičkog i društvenog okruženja;
(b) dostatno poznavanje naravi i etike struke, te općih načela zdravlja i zdravstvene njege;

33. (c) odgovarajuće kliničko iskustvo; ono koje se treba odabrati zbog svoje obrazovne vrijednosti, treba se stjecati pod nadzorom kvalificiranog sestrinskog osoblja i na mjestima na kojima su broj kvalificiranog osoblja i oprema primjereni za zdravstvenu njegu bolesnika;
(d) sposobnost sudjelovanja u praktičnoj izobrazbi zdravstvenog osoblja i iskustvo u radu s tim osobljem;
(e) iskustvo u radu s članovima ostalih profesija u zdravstvenom sektoru

34. Obavljanje profesionalnih djelatnosti medicinskih sestara općeg mjera
Za potrebe ove Direktive, profesionalne djelatnosti medicinskih sestara općeg smjera su djelatnosti koje se obavljaju na profesionalnoj osnovi, a koje su navedene u točki Priloga V.

35. PRILOG V. 5.2.1. Program izobrazbe medicinskih sestara općeg smjera
Izobrazba koja rezultira dodjelom
formalnih kvalifikacija medicinskih sestara
općeg smjera, sastoji se od:
Teorijske izobrazbe
Kliničke izobrazbe

38. DIREKTIVA 2005/36/EZ OD 7. RUJNA 2005
DIREKTIVA 2005/36/EZ OD 7. RUJNA O PRIZNAVANJU STRUČNIH KVALIFIKACIJA
Potrebno je naučiti:
raditi u timu, voditi tim, organizirati sveukupnu zdravstvenu njegu, zdravstveno obrazovati pojedince i male skupine unutar zdravstvenog zavoda i u zajednici
Izobrazba mora osigurati:
odgovarajuće poznavanje znanosti na kojima se temelji opća zdravstvena njega; poznavanje etike struke te općih načela zdravlja; odgovarajuće kliničko iskustvo; sposobnost sudjelovanja u praktičnoj izobrazbi zdravstvenog osoblja; iskustvo u radu s članovima ostalih profesija u zdravstvenom sektoru

39. Uvijeti priznavanja
Potvrde o stručnosti ili dokaz o formalnim kvalifikacijama moraju ispunjavati ove uvjete:
(a) mora ih izdati nadležno tijelo u državi članici imenovano u skladu sa zakonskim i administrativnim odredbama te države članice.

40. 5.2.2. Dokazi o formalnim kvalifikacijama za medicinske sestre za opću zdravstvenu skrb
Država
Slovenija
Dokaz o formalnim kvalifikacijama
Diploma, s katero se podeljuje strokovni naslov ‘diplomirana medicinska sestra/diplomirani zdravstvenik
Tijelo koje dodjeljuje dokaz o kvalifikacijama
1. Univerza
2. Visoka strokovna šola
Stručni naziv
Diplomirana medicinska sestra/ Diplomirani zdravstvenik
Referentni datum
1. svibnja 2004

41. Number of years before the admission to nursing studies
Question N° 1 2 3 4 5 6 7 16 8 9 10 11 12 13 14 15 17
Number of years before the admission to nursing studies
High school certificate/
Exam or selection to enter nursing studies
Minimal age of students at the begining of nursing studies
Average age of students at the beginning of nursing studies
Duration (years) of nursing studies
Duration (months) of nursing studies
Holidays in one year (weeks)
Duration of nursing studies in hours
Please specify total numberof ECTS if appropriate
percentage of students in basic nursing studies
Can adults acceede to nursing studies?
Are there special conditions for adults?
Does your country offer MsC studies in nursing
Does your country offer PhD studies in nursing
Are students payed or indemnedduring nursing studies
Percentage of theory during nusing studies
Percentage of practice during nursing studies
Instructions Country
years
yes = no=0
months
weeks
hours
credits
percentage
Austria 36
4600
100%
50%
Belgium (A1) 18 20
180
60%
Bulgaria
Cyprus 19
3,25 39
5208
Denmark
19,5
22,5
3,5 42
210
Estonia
18,5
4200
Finland
22,6
5670
57%
43%
France
4760
Germany
45%
55%
Greece 22 48
4520
240 =30 par semestre
Hungary
Ireland
Italy 27
Latvia 25
Lithuania
3.5
Luxembourg
3364
Malta
Netherlands
16,5
6700 /
variable
Poland
4605
184
Portugal
240
42%
58% 21
Rép Czech
Romania
6000
85% 23
Slovakia 24
Slovénia
40%
Spain 95 26
Sweden
95%
U.K.
17,5 28
Croatia
4680 29
Iceland
5400
120 30
Norway 31
Swiss
diff.cantons
50% diff.cant
50%diff cant

42. TAIEX RADIONICA
pojašnjava pitanja u procesu pristupanja Europskoj uniji
područje obrazovanja medicinskih sestara i primalja i međusobno prepoznavanje njihovih kvalifikacija (INT MARKT 23350)
60 sudionika iz vladinih i profesionalnih organizacija u Hrvatskoj
međunarodni stručnjaci i predstavnici TAIEX-a.

43. TAIEX RADIONICA informacije o:
sadašnjem statusu EU pravne stečevine /acquis communautaire/
posebno direktiva 2005/36 EC, nasljednica obje direktive općeg sistema kao i tzv. sektoralnih direktiva,
posljedicama primjene ove direktive za proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i utjecaj iste na zdravstvene profesionalce.

44. TAIEX RADIONICA 2007.
Cilj radionice bio je isporučiti rezultate koji bi bili od pomoći Republici Hrvatskoj u njenim naporima i procesu pristupanja Europskoj uniji
Sudionicima su pružene informacije o:
sadašnjem statusu EU pravne stečevine /acquis communautaire/, posebno direktiva 2005/36 EC, nasljednica obje direktive općeg sistema kao i tzv. sektoralnih direktiva,
posljedicama primjene ove direktive za proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i utjecaj iste na zdravstvene profesionalce.

45. TAIEX RADIONICA 2008. Raspravljalo se o:
Razvoju Hrvatske nacionalne strategije sestrinstva (i primaljstva);
Razvoju Hrvatske nacionalne strategije sestrinstva (i primaljstva) u svjetlu pristupanja EU;
Kurikulumima;
Izvješćima stručnjaka /peer review

46. TAIEX RADIONICA 2008.
Tijekom radionica sudionici su diskutirali i donosili prijedloge o:
- propisima i registraciji
- pitanjima vezanim uz nove kurikulume
- kurikulum za primalje na kojem se trenutno radi
- posljedicama na profesionalni status iz budućih kurikuluma
- razvoju nacionalne strategije i prihvačanja iste
- razvoj strategije sestrinstva na europskom planu
- da li potrebno pozvati stručnjake Peer review
Treći dan bio je usmjeren iznalaženju mogućnosti sa zainteresiranim stranama kako bi se preporuke dalje razvijale i primjenjivale jednoglasno.

47. TAIEX RADIONICA 2008. Preporuke:
reforma obrazovanja medicinskih sestara i primalja kako bi se osigurala usklađenost s EU-Direktivom 2005/36/EZ
obrazovanje medicinskih sestara i primalja u Hrvatskoj povezano s višim (strukovnim) obrazovanjem
apsolutna transparentnost
osnivanje Fonda s ciljem osiguravanja stipendija za zaposlene medicinske sestre

48. TAIEX RADIONICA 2008.
razvoj i primjena potpunog akademskog kurikuluma za studij za medicinske sestre, uključujući znanstveno-nastavničko zvanje profesora znanosti sestrinstva
studijsko putovanje u druge europske države sa dobro razvijenim kurikulumom sestrinstva,
programi za «obrazovati učitelje» («train the trainer”),
akademske literature za medicinske sestre,
Hrvatskog sestrinskog znanstvenog časopisa.

50. Sestrinstvo 21. stoljeća Sestrinstvo 21. stoljeća:
- Strategija razvoja sestrinstva u RH Jedna profesija – jedan glas
Obrazovna sestrinska realnost i izazovi EU

51. Sestrinstvo 21. stoljeća Zdravstveni napredak…. Strateško planiranje
Globalno
Regionalno
Nacionalno
Lokalno
Očuvanje kvalitetne sestrinske skrbi u EU
Preduvjet:
Uključenost sestara u sve procese u kojima se stvaraju politički nacionalni okviri

52. Sestrinstvo 21. stoljeća
- Ciljevi za EU regiju - kvalitetne sestrinske usluge
- Svaka država članica mora imati dobru edukaciju, optimalne radne uvjete, djelotvorno i učinkovito vodstvo i praksu utemeljenu na dokazima

53. Strategija razvoja sestrinstva u RH 2007. - 2014
Strategija razvoja sestrinstva u RH Jedna profesija – jedan glas
Mrežni pristup rješavanju problematike
Europska federacija sestrinskih udruga (EFN):
Princip slobodnog kretanja
Očuvanje kvalitete skrbi
Europska standardizirana skrb za pacijente
Preporuka: prelijevanje problematike u strateške prioritete

54. Strategija razvoja sestrinstva u RH 2007. - 2014
Strategija razvoja sestrinstva u RH Jedna profesija – jedan glas
Glavne strateške smjernice po područjima:
Područje I. Sestrinska praksa s uvodom u problematiku
Prioriteti :
Nedostatak medicinskih sestara
Nesrazmjeran odnos obrazovnih stupnjeva zaposlenih sestara
Područje II. Obrazovanje sestara s uvodom u problematiku
Prioriteti:
Maksimalna obrazovna prohodnost
Cjeloživotno obrazovanje i stručno usavršavanje
Područje III. Istraživanje u sestrinstvu s uvodom u problematiku
Prioritet:
Pokretanje istraživačkih projekata iz područja sestrinstva
Odabir stručne literature iz područja istraživanja