1. Europski gospodarski, istraživački i razvojni projekti
Prof.dr.sc. Blaženka Divjak

2. Jezgra za međunarodne projekte
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike
Pavlinska 2, Varaždin
Tel:
Fax:
6. ožujka 2008
Rijeka

3. Projekti – Jezgra za međunarodne projekte
TEMPUS JEP – Curriculum Development
TEMPUS SCM – TEALS
Eurolearn – Eureka umbrella ;eContech – Eureka umbrella
Eureka IS4; Eureka CMS
Referalni centar za E-projekte – CARNet
ALIS – bilateralni hrvatsko-britanski projekt
SciBar – popularizacija znanosti
Nacionalni znanstveni projekti; Lokalizacija LaTex-a za Hrvatsku - iProjekt
Socrates-Tempus Cro4Bologna; Tempus – FurtherBologna
NZZ - Osiguranje kvalitete u visokom školstvu; Ishodi učenja
CARDS, INTERREG, ...
FP6 koordiniranje prijave: Towards Improved Decision Making and Public eProcurement in the Western Balkan – IDEM
TEMPUS JEP-IB – International project center
European science foundation – Quantitative methods in social sciences
FP7 u postupku evaluacije…
6. ožujka 2008.
Rijeka

4. Aktivnosti Jezgre Prijavljivanje i vođenje vlastitih projekta
Sudjelovanje u projektima
Referalni centar za E-projekte
Web
Radionice
Prezentacije
Konzultacije
On-line tečaj
6. ožujka 2008.
Rijeka

5. Što nam je dostupno od EU fondova i
zašto?

6. Deklaracije i “Policy” dokumenti
Svako područje ima svoj paket dokumenata
Lisabonska deklaracija
Bolonjska deklaracija
i2010 – A European Information Society for growth and employment, COM(2005)
Usvojiti posebnu terminologiju
Pročitati navedene
dokumente
B. Divjak, FOI 6

7. EU pristup obrazovanju i istraživanju
World Education Market
Lisbon, 20 May 2003
“The need for cooperation in all areas of education and training policy reflects a fundamental characteristic of the 21st century.”
Lisabonska deklaracija
Europski sastanak predsjednika vlada Lisabonska deklaracija 2000 :
“making the EU the most competitive and dynamic knowledge-based economy in the world by 2010.”
May 2003 in Barcelona - five benchmarks for education and training:
Goal 2: Total number of graduates in mathematics, science and technology should increase by at least 15% until 2010.
Goal 5: participation in lifelong learning should be at least 12.5% of the adult age population until 2010
Iz Lisabonske deklaracije slijede smjernice
6. ožujka 2008.
Rijeka

8. EU pristup vezi obrazovanja i industrije
EC communication - svibanj, 2005.
“Mobilising the brainpower of Europe: enabling universities to make their full contribution to the Lisbon strategy”
4 osnovne slabosti Europskih sveučilišta
Uniformnost, monodisciplinarnost programa i metoda
Uskogrudnost, izolacija od industrije, poslovne vještine studenata
Previše regulative na nacionalnoj razini vezano uz definiranje programa, te zapošljavanje i napredovanje akademskog osoblja
Premalo financiranje –
prosječno za EU 1.15.% BDP, SAD 2.7%, RH 0.88 %
Razlog – udio industrije u financiranju znanosti i istraživanja
EU treba godišnje 150 milijardi eura da bi dostigla SAD
Podrška partnerstvu sveučilišta i industrije
Partnerstvo države i sveučilišta
Slabosti
Mnoge institucije se drže monodiscilpnarnih programa i istih programa i metoda, koji vodi do iskjljučivanja onih koji ne poštuji standardni model
Uskogrudnost, koja ih drži izoliranima od industrije i vodi do nedostatka poduzetničkih i poslovodnih vještina među diplomadima i loše ih priprema za svjetsku konkuretnost u području talenata i resursa.
Previše regulative na nacionalnoj razini vezano uz definiranje programa, te zapošljavanje i napredovanje akademskog osoblja, što zaustavlja modernizaciju, češće promjene i efikasnost sustava. Nadalje, nefleksibilna politika upisa studenata, kvalifikacija koje se mogu izdavati prepreka su cjeloživotnom učenju.
Radi preciznijeg uvida javnosti u stanje i potrebe dostavljamo komparativne podatke:
 1.Ukupno, i za visoko obrazovanje i za znanost, države EU-a iz Proračuna izdvajaju 1,85%, dok Hrvatska izdvaja 1,44% BDP-a. Ukupno, dakle, zaostajemo za 28,5%, odnosno potrebno je 17% nominalnog porasta godišnje (računajući rast BDP-a i stopu inflacije). -za visoko obrazovanje države Europske unije u prosjeku izdvajaju 1,15%, Hrvatska izdvaja 0,88% što znači da zaostajemo za 31% od prosjeka, što znači da bi visoko obrazovanje, moralo rasti po stopi od 17,6% godišnje (uključujući nominalni rast BDP-a 7,6%) da bi sustigli prosječno procentualno izdvajanje iz BDP-a. -za istraživanje i razvoj (znanost) države Europske unije u prosjeku izdvajaju 1,85%, od toga samo 0,64 iz Proračuna. Hrvatska izdvaja iz Proračuna 0,56%, što znači da Hrvatska zaostaje za 14% od prosjeka, dakle, kada se uračuna i rast BDPa i inflaciju, onda bi rast financiranja iz državnih sredstava za istraživanje morao biti minimalno po godišnjoj stopi od 12,5%. 2.Što se ostalog obrazovanja tiče, EU izdvaja iz javnih izvora (Proračun i lokalna zajednica) 4,15%. Hrvatska izdvaja 3,26%. Zaostajanje je 27%, što implicira također godišnji porast od 16 do 17%.
13. srpanj 2006.
Rijeka

9. Cjeloživotno obrazovanje Europska dimenzija projekata i programa
EU – kako doći do cilja?
Mobilnost
Cjeloživotno obrazovanje
Nove tehnologije
Bolonjski proces
Europska dimenzija projekata i programa
6. ožujka 2008.
Rijeka

10. Europski programi

11. RC za prijavljivanje E-projekata
6. ožujka 2008.
Rijeka

12. Ostali pouzdani izvori informacija o projektima
Euro info komunikacijski centar Zagreb
MVPEI
MZOS
Ostala ministarstva ....
Europe Aid
Regionalne agencije
6. ožujka 2008.
Rijeka

13. Međunarodni projekti – prema orijentaciji
Znanstveni
Stručni i razvojni
Mješoviti
COST
CEEPUS
ESF
TEMPUS
Eureka
CARDS
UNESCO
Interreg III
Pretpristupni
....
FP6 / 7
NATO science
Alpe Jadran
6. ožujka 2008.
Rijeka

14. Europski programi – osnovne karakteristike
Europski programi – osnovne karakteristike
Pr. 1
EUREKA
EC FP
COST/ESF
TEMPUS/LLL
Vremensko razdoblje
1-4 godine
1-7 godina
6-10 godina
1- 3 godine
Područje djelovanja
Proizvodi i usluge za komercijalnu primjenu
Znanstveni rezultati i njihova primjena (javna i europska korist)
Znanstvena izvrsnost i publikacije
Visoko obrazovanje i javni sektor
Pokretanje prijave projekata
Iniciran od predlagatelja
Pozivi za prijedloge, prema zadanim tematskim područjima
Pozivi za prijedloge
Sudionici
Pretežno industrija, SMEs, instituti i HEI
Sveučilišta, istraživaki instituti i industrija (50/50)
pojedinci
Pretežno sveučilišta i istraživački instituti
Sveučilišta, javni sektor, pojedinci
Financiranje
Nacionalni izvori i privatni kapital
Centralni fond EU
Nacionalni izvori
B. Divjak, FOI 14 14

15. Tempus i Okvirni program FP

16. Tempus
11/10/2018
B. Divjak, FOI 16

17. Tempus Trans-European-Mobility Scheme for University Studies
program je namijenjen razvoju sustava visokog obrazovanja putem unapređivanja regionalne međusveučilišne suradnje i suradnje sa zemljama članicama Europske unije
Ostvarivanje ciljeva Bolonjske reforme i Lisabonske agende (uspostavljanje Europskog prostora visokog obrazovanja do godine)
B. Divjak, FOI

18. Tempus ciljevi TEMPUS PROGRAM NASTOJI PRIDONIJETI:
razvoju sustava visokoškolskog obrazovanja;
reformi upravljanja visokim učilištima;
povećanju povezanosti s lokalnom i regionalnom privredom;
razvoju nastavnog programa;
povećanju mobilnosti studenata i profesora;
razvoju administrativne i institucionalne strukture usavršavanjem zaposlenika u  neakademskim institucijama;
povećanju regionalne suradnje među visokim učilištima
11/10/2018
B. Divjak, FOI 18

19. Tempus III EU Suradnja: EU + pojedina regija 11/10/2018 19
Mediteranska regija – MEDA
Istočna Europa i Centralna Azija – TACIS
Zemlje zapadnog Balkana – CARDS
Suradnja:
EU + pojedina regija
11/10/2018
B. Divjak, FOI 19

20. TEMPUS III Trans-European Mobility Programme for University Studies
Razvoj sustava visokog obrazovanja u tzv. partner zemljama kroz unapređenje međusveučilišne suradnje regije s EU
PHARE program
CARDS zemlje
B. Divjak, FOI

21. Hrvatska u Tempusu od 2000. Broj JEP (veći projekti) – 68
Broj IMG (individualna mobilnost) – 65
SCM (manji projekti) – 20
Ukupni budžet - € 25 million
Budžet za mobilnost u JEP i SCM - € million ( )
Budžet za IMG - € 152,986 ( )
Glavne teme:
Unified curricula
Quality assurance
Internationalization
Legislation
Izvor:
B. Divjak, FOI

22. Tempus IV EU Suradnja EU + regija EU + više regija
Zemlje zapadnog Balkana – CARDS
Istočna Europa i Centralna Azija – TACIS
Mediteranska regija – MEDA
Suradnja
EU + regija
EU + više regija EU
11/10/2018
B. Divjak, FOI 22

23. Novosti u Tempus IV Sličan LLL-u, ali je namijenjen “trećim zemljama”
Proširuje se od visokog obrazovanja na više škole i obrazovanje odraslih
Mobilnost je i dalje izuzetno važna komponenta programa
Veći naglasak na povezivanje s tržištem rada
Poticanje regionalne suradnje (susjedne zemlje)
Tri komponente:
Joint Projects,
Structural Measures,
Accompanying Measures
B. Divjak, FOI 23

24. Novosti Tempus IV
Poticanje stvaranja većih konzorcija (više sveučilišnih partnera u jednom projektu)
Povećan prosječne veličine projekta (do Eura)
Institucije iz zemalja partnera mogu biti grant holderi (u Tempus III samo institucije iz EU)
Prioriteti i financiranje se razlikuje od zemlje do zemlje, prioriteti za Hrvatsku objavljeni zajedno s Tempus call-om (siječanj 2008.)
Tempus info ožujak (
11/10/2018
B. Divjak, FOI 24

25. Novosti Tempus IV
Moguća suradnja među Tempus regijama (CARDS, TACIS, MEDA)
Moguće financiranje projekata inicirani od strane studentskih grupa ili udruga (preko TSN – Tempus Student Network)
Upravljanje programom preuzima Executive Agency for Education, Audiovisual and Culture (u nastajanju, rok svibanj 2008.)
Osnivanje Agencije je jedan od razloga zašto se kasni s novim programom
Prvi poziv će biti obrađen od strane same Europske komisije, a kasnije tu ulogu preuzima Agencija
11/10/2018
B. Divjak, FOI 25

26. Evaluacija projektnih prijedloga
Objava natječaja i nacionalnih prioriteta (prosinac 2007.)
Objava sustava za elektroničku prijavu projekata (krajem siječanja 2008.)
Prijava projektnih prijedloga (travanj 2008.)
Evaluacija –eksperti će provjeravati odjednom i tehničku i akademsku ispravnost projektnih prijava (svibanj/lipanj 2008.)
Konzultacije s ministarstvima (srpanj/rujan 2008.)
Odluka o financiranju (kraj rujna 2008.)
Objava rezultata (listopad 2008.)
Priprema i potpisivanje ugovora (do )
11/10/2018
B. Divjak, FOI 26

27. Tempus - financiranje Projekti između 0.5 Eura i 1.5 mil. Eura
Ukupni budžet za Tempus mil. Eura za – oko 75 projekata
Hrvatska 2.4 mil Eura
Min. 50% sredstava za JEP projekte
Min. 25% sredstava za strukturalne projekte
Prioritet projekti s više država partnera (primatelja pomoći)
B. Divjak, FOI

28. Evaluacija Tempus 2008 Akademska evaluacija Rationale of the projects
Problem analysis (8)
Rationale of the project in the partner country (8)
Level of expertise and relevance of consortium members (6)
Description of the project
Clearity and relevance of project objectives (14)
Appropriateness of acaademic contentm pedagogical methodology, QA... (14)
Minimum 25
B. Divjak, FOI

29. Evaluacija Tempus 2008 Technical and financial evaluation
Tehnical quality evaluation
Design and planning tools (LFM) (7)
Outcomes and activities (tables on implementation plans)
Appropriateness of project outcomes and related activities (7)
Quality of arrangements for dissemination (8)
Potential for sustainability (10)
Foreseen quality control, monitoring and management of the project (10)
Financial evaluation
Cost-effectiveness (8)
B. Divjak, FOI

30. “Building the ERA of Knowledge and Growth”
Okvirni program FP – 2013
“Building the ERA of Knowledge and Growth”
Hrvatska se ubraja u kategoriju trećih zemalja, bez potpisanog Sporazuma o znanosti i tehnologiji s Europskom unijom, te joj je suradnja uz mogućnost sufinanciranja ograničena na dio Šestog okvirnog istraživačkog programa do visine proračuna koji je rezerviran za suradnju s trećim zemljama. Podrobnije informacije o područjima Šestog okvirnog programa koja su otvorena i mogućnostima sufinanciranja nalaze se u brošuri koju danas predstavljamo.
Hrvatskoj je FP6 otvoren u većoj mjeri nego što je to bio slučaj s Petim programom. Posebice se to odnosi na sustav stipendija i potpora za mobilnost znanstvenika, što hrvatskoj znanstvenoj zajednici otvara priliku za aktivno uključivanje u Europski istraživački prostor.
Status zemlje kandidata koji je Republici Hrvatskoj u lipnju dodijelilo Europsko vijeće omogućava postavljanje zahtjeva za punopravno članstvo u programima Zajednice, među koje spada i Šesti okvirni istraživački program. Kako je naglasio ministar Primorac u uvodnoj riječi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa očitovalo se o interesu za sklapanje Sporazuma o znanosti i tehnologiji s Europskom unijom. Odluku o tome za koje će se programe Zajednice sklapati sporazumi donijet će Vlada RH.
Preporuka Europske komisije je POSTUPAN i SELEKTIVAN PRISTUP pri traženju otvaranja programa Zajednice.
Razlozi:
a) veliki iznos nacionalnih doprinosa (članarine) – pokriva se iz proračuna
b) potreba osnivanja nacionalnih agencija za administriranje programa Zajednice
c) nedostatne apsorpcijske sposobnosti nekih sektora; dakle kriterij je sposobnost ustanova u sustavu da kroz projekte dobiju veći iznos od onoga koji nadležno tijelo državne uprave plaća kao nacionalni doprinos.
B. Divjak, FOI 30

31. Ciljevi programa
Poticati istraživanja za potrebe europskog gospodarstva
Podizati konkurentnost europskog gospodarstva
Pojačati ulogu europskog gospodarstva kao svjetskog lidera u pojedinim sektorima
Podupirati znanstvenu i razvojnu izvrsnost
Decision of the European Parliament and the Council concerning FP7 COM(2006) –
Guide for Applicants ...
FP – “objecitve and policy driven”
B. Divjak, FOI 31

32. FP7 – 7. okvirni program 2007 – 2013 Važnost u izgradnji ERA-e
Jedna od inicijativa vezana uz Lisabonsku agendu za europski rast i konkurentnost
“Izgradnja ERA-e znanja za razvoj”
('Building the ERA of knowledge for growth‘)
Planirani budžet: EUR 53 milijarde
Organiziran u 4 programa:
Cooperation (više od ½ budžeta)
Ideas
People
Capacities
Za što se trebamo pripremati?
B. Divjak, FOI

33. Specifični programi
B. Divjak, FOI 33

34. COOPERATION – proračun
Zdravlje
Hrana, poljoprivreda i biotehnologije
Informacijske i komunikacijske tehnologije
Nanotehnologije, nano znanosti, materijali i proizvodne tehnologije
Energija
Okoliš (uključuje i klimatske promjene)
Transport (uključuje aeronautiku)
Socio-ekonomske i humane znanosti
Sigurnost i svemir
UKUPNO m EUR
B. Divjak, FOI 34

35. IDEAS – bazična vrhunska istraživanja PEOPLE – ljudski potencijali
Osnažiti izvrsnost znanstvene baze kroz poticanje konkurentnosti na europskoj razini
Osnovano je autonomno Europsko istraživačko vijeće (European Research Council), kako bi osnažilo vrhunska bazična istraživanja individualnih timova ili partnerstva timova u svim tehnološkim područjima uključivšiinženjerske discipline i društvene znanosti
Podizati mogućnosti razvoja znanstvene karijere i mobilnosti istraživača
Aktivnosti koje podupiru pojedinačne istraživače (Marie Curie)
trening, razmjena znanstvenika i razvoj Europske istraživačke karijere
B. Divjak, FOI 35

36. PEOPLE – ljudski potencijali
Vrste potpore
Incijalni trening za istraživače (Marie Curie mreže)
Cjeloživotno učenje i razvoj karijere (individualne stipendije, sufinanciranje regionalnih, nacionalnih i međunarodnih programa)
Partnerstva industrije i akademije
Međunarodna suradnja (odlazne međunarodne stipednije, dolazne stipendije, sustavi međunarodne suradnje, stipendije za reintegraciju)
Specifične aktivnosti (donacije za izvrsnost).
B. Divjak, FOI 36

37. CAPACITIES – istraživački kapaciteti
Research infrastructures
Research for benefits of SMEs
Regions of knowledge
Research potential
Science and Society
Activities of International coperation
B. Divjak, FOI 37

38. OSTALO – proračun
IDEAS - European Research Council
PEOPLE - Marie Curie Actions
CAPACITIES - Research Infrastructures Research for the benefit of SMEs
- Regions of Knowledge Research Potential
- Science in Society
- Coherent development of research policies ....   70
- Activities of International Co-operation
UKUPNO m EUR
B. Divjak, FOI 38

39.
Status RH u FP 7
Hrvatska ima status “Associated Candidate Country” - sudjelovanje / financiranje kao i za zemlje EU
Potpisan sporazum o pridruživanju u FP7
Hrvatska se ubraja u kategoriju trećih zemalja, bez potpisanog Sporazuma o znanosti i tehnologiji s Europskom unijom, te joj je suradnja uz mogućnost sufinanciranja ograničena na dio Šestog okvirnog istraživačkog programa do visine proračuna koji je rezerviran za suradnju s trećim zemljama. Podrobnije informacije o područjima Šestog okvirnog programa koja su otvorena i mogućnostima sufinanciranja nalaze se u brošuri koju danas predstavljamo.
Hrvatskoj je FP6 otvoren u većoj mjeri nego što je to bio slučaj s Petim programom. Posebice se to odnosi na sustav stipendija i potpora za mobilnost znanstvenika, što hrvatskoj znanstvenoj zajednici otvara priliku za aktivno uključivanje u Europski istraživački prostor.
Status zemlje kandidata koji je Republici Hrvatskoj u lipnju dodijelilo Europsko vijeće omogućava postavljanje zahtjeva za punopravno članstvo u programima Zajednice, među koje spada i Šesti okvirni istraživački program. Kako je naglasio ministar Primorac u uvodnoj riječi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa očitovalo se o interesu za sklapanje Sporazuma o znanosti i tehnologiji s Europskom unijom. Odluku o tome za koje će se programe Zajednice sklapati sporazumi donijet će Vlada RH.
Preporuka Europske komisije je POSTUPAN i SELEKTIVAN PRISTUP pri traženju otvaranja programa Zajednice.
Razlozi:
a) veliki iznos nacionalnih doprinosa (članarine) – pokriva se iz proračuna
b) potreba osnivanja nacionalnih agencija za administriranje programa Zajednice
c) nedostatne apsorpcijske sposobnosti nekih sektora; dakle kriterij je sposobnost ustanova u sustavu da kroz projekte dobiju veći iznos od onoga koji nadležno tijelo državne uprave plaća kao nacionalni doprinos.
B. Divjak, FOI 39 39

40. Kako sudjelovati? Prijava na natječaj direktno Europskoj komisiji
Jednostupanjska/dvostupanjska evaluacija
Sklapanje ugovora s konzorcijem
Sklapanje ugovora s Europskom komisijom
Izvješćivanje Europskoj komisiji
B. Divjak, FOI 40

41. Instrumenti u FP7 Collaborative Research Networks of Excellence
Co-ordination and Support Actions
Research for SMEs
Marie Curie Fellowship
Research Infrastructures
Article 169, Article 171
6. ožujka 2008.
Rijeka

42. EUREKA Europska mreža za hi-tech tvrtke i istraživačke institute
RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja
Europska mreža za hi-tech tvrtke i istraživačke institute
Jača europsku konkurentnost kroz visokokvalitetne ‘market-driven’ istraživačke projekte
Uključuje industriju i istraživačke institute
Promovira suradnju preko granica europskih država
Potiče proizvodnju proizvoda, procesa i usluga svjetske razine
6. ožujka 2008.
Rijeka

43. EUREKA – područja djelovanja
RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja
MEDICINA I
BIOTEHNOLOGIJA
KOMUNIKACIJE
ENERGETIKA
INFORMACIJSKE
TEHNOLOGIJE
LASERSKE
TEHNOLOGIJE
ZAŠTITA OKOLIŠA
NOVI MATERIJALI
ROBOTIKA I
AUTOMATIKA
TRANSPORT
6. ožujka 2008.
Rijeka

44. EU programi koji nam još nisu dostupni
Integrated Programme - Socrates
Comenius
School education
Erasmus
Higher education & advanced training
Leonardo
 Initial & continuing voc. ed. & training
Grundtvig
Adult education
Transversal programme
4 key actions – Policy development; Language learning (Lingua); ICT u obrazovanju (Minerva); Dissemination
Jean Monnet Programme
3 key activities – Jean Monnet Action; European Institutions; European Associations
At least 10% of school pupils and teachers involved in Comenius
At least 3 million Erasmus students by 2010
At least 150,000 Leonardo trainee placements per year by 2013
At least 50,000 adults learning and teaching abroad per year by 2013
At least one in five structured adult education providers in European cooperation by 2013
6. ožujka 2008.
Rijeka

45. Zajednički elementi europskih projekata
Upotreba metoda projektnog menadžmenta
Logical Framework Martix
Vođenje projekta
Financijska pravila
Upravljanje rizicima
Diseminacija rezultata...
Potrebno sufinanciranje (5-50%)
Europska dimenzija
Kontrola provođenja projekta
Održivost projekta
Prijava obično na engleskom jeziku
6. ožujka 2008.
Rijeka

46. Planiranje uključivanja u međunarodne projekte
II. dio

47. Projektni ciklus (R&D)
Strategija institucije i resursi
Koncept ideje
Planiranje i pisanje prijave
Evaluacija/Testiranje
Impementacija/Provedba projekta
Završetak & Analiza
6. ožujka 2008.
Rijeka

48. Faktori koji priječe uvođenje projekata (1)
Otpor promjenama unutar organizacije
Tradicionalno upravljanje, funkcionalna organizacija
Struktura projekta od jednostavnih do kompleksnih
Nemoguće uvesti jedinstveni sustav upravljanja projektima
Uprava pruža otpor
Dodatno osoblje, uglavnom administrativno
Nedostatak kulture timskog rada
Posebno kod vrhunskih znanstvenika
Upravljanje projektima teži smanjenju troškova, vremenskim ogradama, efikasnosti rada
U funkcionalnoj organizaciji teško se formiraju uspješni interfunkcionalni timovi
Komunikacija, ostale obaveze
6. ožujka 2008.
Rijeka

49. Faktori koji priječe uvođenje projekata (2)
Financijsko upravljanje institucijom
Nedostatna finacijska motivacija
Potrebno višegodišnje financijsko planiranje
Konvencionalno upravljanje financijama ne uključuje autonomno upravljanje troškovima prema rezultatima projekta
Statutarna organičenja
Revizijska ograničenja
Državna regulativa o donacijama
Ograničavanje zapošljavanja
Odnos sveučilište – fakultet ...
6. ožujka 2008.
Rijeka

50. Zaključna rasprava
Pitanja, rasprava...
HVALA
6. ožujka 2008.
Rijeka