1. 10
POGLAVLJE
Tržišna moć:
monopol i monopson

2. PREGLED POGLAVLJA 10
10.1 Monopol
10.2 Monopolska moć
10.3 Izvori monopolske moći
10.4 Društveni trošak monopolske moći
10.5 Monopson
10.6 Monopsonska moć
10.7 Ograničavanje tržišne moći: antitrustovski zakoni

3. Tržišna moć: Monopol i monopson
Određivanje cijena, investiranje i odluke o količini pdnje
zavise od strukture tržišta i ponašanja konkurenata. Na savršeno konkurentnom tržištu, zbog velikog broja prodavača i kupaca, niko od njih ne može utjecati na formiranje cijene. Stoga se cijena formira na osnovu dejstva ponude i potražnje. Takvu cijenu preduzeća i kupci smatraju zadanom prilikom donošenja svojih odluka, jer ne mogu na nju utjecati.
● monopol – tržište sa samo jednim prodavačem i mnoštvom kupaca.
● monopson – Tržište sa samo mnogo prodavača i samo jednim kupcem.
Vrijedi opće pravilo da će monopolistova količina ponude biti manja a cijena viša od konkurentske ponude i cijene. Ako monopolist odluči povisiti cijenu ne mora brinuti o ponašanju konkurenata koji bi nuđenjem niže cijene mogli dobiti veći udio na tržištu. Monopolist jest tržište. Ipak, moponolist koji ima cilj maksimalnizaciju profita, ne može naplaćivati bilo koju cijenu koju želi. On najprije mora upoznati svoje troškove i k-ke tržišne potražnje.
● tržišna moć – mogućnost prodavača ili kupca da utiču na cijenu dobra

4. 10.1 MONOPOL Prosječni prihod i granični prihod
● granični prihod – promjena prihoda koja proizlazi iz povećanja proizvodnje za jednu jedinicu proizvoda
Tablica 10.1 Ukupni, granični i prosječni prihod
Ukupni Granični Prosječni
Cijena (P) Količina (Q) prihod (R) prihod (MR) prihod (AR)
$6 0 $
5 1 5 $5 $5

5. 10.1 MONOPOL Prosječni prihod i granični prihod
Graf 10.1
Dolara po jedinici proizvoda
Prosječni i granični prihod
Prosječni i granični prihod prikazani su za krivulju potražnje P = 6 − Q.
Prosječni prihod (potražnja)
Granični prihod
Proizvod

6. 10.1 MONOPOL Monopolistova odluka o količini proizvodnje Cijena
Graf 10.2
Cijena
Profit se maksimizira kada je granični prihod jednak graničnom trošku, tj. MR = MC
Q* je nivo proizvodnje pri kojoj je MR = MC.
Ako preduzeće proizvodi manje proizvoda - recimo Q1 - žrtvuje se određena količina profita budući da dodatni prihod koji bi se mogao zaraditi proizvodnjom i prodajom jedinica između Q1 i Q* premašuje trošak njihove proizvodnje (MR>MC) pa se dodatna pdnja isplati.
Slično tome, povećanje proizvodnje od Q* na Q2 smanjilo bi profit jer bi dodatni trošak bio veći od dodatnog prihoda (MC>MR) smanjenje pdnje se isplati.
Izgubljeni profit zbog premale proizvodnje (Q1) i prodaje po previsokoj cijeni (P1)
Izgubljeni profit zbog prevelike proizvodnje (Q2) i prodaje po premaloj cijeni (P2)
Količina

7. 10.1 MONOPOL Monopolistova odluka o količini proizvodnje
Možemo i algebarski prikazati da Q* maksimizira profit. Profit π predstavlja razliku između prihoda i troška koji ovise o Q:
Kako se Q povećava od nule, profit će se povećavati dok ne dosegne maksimum i tada počinje opadati. Prema tome, Q uz koji se postiže maksimalan profit je onaj kada je dodatni profit zbog malog porasta Q jednak nuli (tj., Δπ /ΔQ = 0). Tada je
Ali, ΔR/ΔQ je granični prihod, a ΔC/ΔQ je granični trošak. Stoga je uvjet maksimizacije profita
ili

8. 10.1
MONOPOL
Primjer
USD
Graf 10.3
Primjer maksimizacije profita
Dio (a) prikazuje ukupni prihod R, ukupni trošak C i njihovu razliku, tj. profit. Dio (b) prikazuje prosječni i granični prihod, te prosječni i granični trošak. Granični prihod je nagib krivulje ukupnog prihoda, a granični trošak je nagib krivulje ukupnog troška. Proizvodnja uz koju se postiže maskimalni profit je Q* = 10, to je tačka u kojoj je granični prihod jednak graničnom trošku. Pri ovom nivou proizvodnje, nagib krivulje profita jednak je nuli, a nagib krivulje ukupnog prihoda i ukupnog troška su jednaki. Profit po jedinici je 15 dolara, odnosno razlika između prosječnog prihoda i prosječnog troška. Budući da je proizvedeno 10 jedinica proizvoda, ukupni profit je 150 dolara.
Profit
Količina
USD/Q
Profit
Količina

9. 10.1 MONOPOL Grubo pravilo za određivanje cijene
Uvjet da granični prihod bude jednak graničnom trošku (MR=MC) treba pretvoriti u grubo pravilo koje se može jednostavnije primjenjivati u praksi. P i Q pri maksimalizaciji profita se određuju tako da je MR=MC, ali kako će to znati običan menadžer u praksi? Oni nemaju uvida u krivulje MR i MC za svoje preduzeće. Određivanje MC je za njih moguće samo preko ograničenog nivoa pdnje (objasniti).
Kako bi to učinili, možemo najprije drugačije napisati jednadžbu za granični prihod:

10. 10.1 MONOPOL Grubo pravilo za određivanje cijene
Ekstra prihod od dodatne jedinice proizvoda Δ(PQ)/ΔQ, ima dvije komponente:
1. Proizvodnja jedne dodatne jedinice i prodaja te jedinice po cijeni P donosi prihod od (1)(P) = P.
2. Međutim, budući da preduzeće ima opadajući krivulju potražnje, proizvodnja i prodaja ovog dodatnog proizvoda može takođe imati za posljedicu mali pad cijene ΔP/ΔQ, što smanjuje prihod od prodaje svih prodatih proizvoda (tj., promjena prihoda Q[ΔP/ΔQ]).
Prema tome,

11. 10.1 MONOPOL Grubo pravilo za određivanje cijene
(Q/P)(ΔP/ΔQ) je recipročno elastičnosti potražnje, 1/Ed, izmjereno pri nivou proizvodnje koja donosi maksimalni profit i
Budući da je cilj preduzeća maksimizacija profita, možemo odrediti da je granični prihod jednak graničnom trošku:
što se može prepraviti da dobijemo donji izraz:
(10.1)
Ako je Ed veoma visoka slijedi P=MC, pa nema velike koristi biti monopolist. Sukladno navedenom, možemo preraditi ovu jednadžbu kako bi cijenu izrazili direktno kao maržu nad graničnim troškom:
(10.2)

12. 10.1 MONOPOL Primjer 10.1 Astra-Merckove cijene Priloseca
Godine novi lijek Astra-Mercka za dugotrajno liječenje čira plasiran je na trđište. Prilosec se temeljio na vrlo različitom biohemijskom mehanizmu i bio je daleko produktivniji od svih ranijih lijekova.
Do postao je najprodavaniji lijek u svijetu i nije imao značajnijeg konkurenta.
Godine Astra-Merck je dnevnu dozu Priloseca naplaćivao oko 3,5 dolara.
Granični trošak proizvodnje i pakiranja Priloseca za dnevnu dozu iznosi samo oko 30 do 40 centa.
Nizak granični trošak znači da bi se elastičnost potražnje, Ed, trebala otprilike kretati oko -1,0 do -1,2.,
Stoga je određivanje cijene Priloseca uz maržu koja premašuje granični trošak za 400% sukladno našem grubom pravilu za određivanje cijene.

13. 10.1 MONOPOL Promjene potražnje
Na konkurentskom tržištu postoji jasan odnos između cijene i ponuđene količine prikazan krivom ponude koja nam govori koliko će biti proizvedeno RiU pri svakoj cijeni.
Monopolističko tržište nema uobičajenu krivulju ponude. Odnosno nema uobičajenog mehanizma između nivoa cijena i količine proizvodnje. To znači da nema direktnog odnosa između cijene (P) i proizvedene količine (Q).
Razlog tome je što monopolistova odluka o nivou proizvodnje ne ovisi samo o graničnom trošku, nego i o obliku krivulje potražnje.
Promjene potražnje mogu dovesti do: a) promjene cijena bez promjene nivoa proizvodnje; b) promjene nivoa proizvodnje bez promjena cijene; ili do promjene jednog i drugog.

14. 10.1 MONOPOL Promjene potražnje
Graf 10.4
Promjena potražnje
Pomicanje krivulje potražnje pokazuje da monopolističko tržište nema krivulju ponude – tj. nema izravnog odnosa između cijene i proizvedene količine. U dijelu (a), krivulja potražnje D1 pomiče se prema novoj krivulji potražnje D2. Međutim, nova krivulja graničnog prihoda MR2 presijeca krivulju graničnog troška u istoj tački kao i stara krivulja graničnog prihoda MR1. Prema tome, nivo proizvodnje uz koju se ostvaruje maksimalni profit ostaje ista, iako cijena pada s P1 na P2. U dijelu (b), nova krivulja graničnog prihoda MR2 presijeca krivulju graničnog troška pri višem nivou proizvodnje Q2. Međutim, budući da je potražnja sada elastičnija, cijena ostaje ista.
USD/Q
USD/Q
Količina
Količina
Gornje slike pokazuju važnu razliku između monopola i konkurentske ponude. Konkur industr će pri svakoj cijeni pditi određenu Q pda, dok kod monopoliste Q zavisi od mijenjanja tražnje.

15. 10.1 MONOPOL Djelovanje poreza
Porez na pdnju ima različit utjecaj na konkurentsku industriju i na monopolista. Ako je nametnut poseban porez od t dolara po jedinici, tako da monopolist mora platiti državi t dolara za svaku jedinicu prodatih proizvoda. Ako je MC početni granični trošak preduzeća, odluka o optimalnoj proizvodnji se dobija kao
USD/Q
Graf 10.5
Uticaj oporezivanja na monopolista
Uz porez t po jedinici proizvoda, efektivni granični trošak preduzeća povećao se za iznos t na MC + t.
U ovom primjeru, povećanje cijene ΔP je veće od poreza t. To je moguće jer veza između cijene i graničnog troška zavisi od elastičnosti potražnje.
Količina

16. 10.1 MONOPOL Preduzeće sa više pogona
Pretpostavimo da preduzeće ima dva pogona. Kolika bi trebala biti ukupna proizvodnja i koliko proizvoda bi trebao proizvesti svaki pogon? Odgovor možemo intuitivno pronaći u dva koraka:
● Prvi korak. Bez obzira koliki je nivo proizvodnje, on treba biti podijeljen između dva pogona na način da je granični trošak isti za svaki pogon. Inače, preduzeće može smanjiti svoje troškove i povećati prihod ako realocira proizvodnju iz jednog pogona, sa višim MC, u drugi pogon, sa nižim MC.
● Drugi korak. Poznato je da ukupna proizvodnja mora biti takva da je granični prihod jednak graničnom trošku. Inače, preduzeće bi moglo povećati svoj profit povećanjem ili smanjivanjem nivoa proizvodnje.

17. 10.1 MONOPOL Preduzeće sa više pogona
Do ovog rezultata možemo doći i računskim putem. Uzmimo da su Q1 i C1 proizvodnja i trošak proizvodnje za Pogon 1, Q2 i C2 su proizvodnja i trošak proizvodnje za Pogon 2, a QT = Q1 + Q2 je ukupna proizvodnja. Tada je profit
Preduzeće treba povećati proizvodnju oba pogona dok dodatni profit od posljednje proizvedene jedinice proizvoda ne postane nula. Trebamo početi tako da zadamo da je dodatni profit proizvodnje u Pogonu 1 jednak nuli:
Δ(PQT)/ΔQ1 je prihod od proizvodnje i prodaje dodatne jedinice, tj. granični prihod, MR, za svu proizvodnju preduzeća.

18. 10.1 MONOPOL Preduzeće sa više pogona
ΔC1/ΔQ1, je granični trošak Pogona 1, MC1.
Prema tome, dobivamo MR − MC1 = 0, ili
Na sličan način možemo dodatni profit od proizvodnje u Pogonu 2 izjednačiti s nulom,
Spojivši ove dvije jednadžbe dobivamo da preduzeće treba proizvesti onoliko da je
(10.3)

19. 10.1 MONOPOL Preduzeće sa više pogona
Graf 10.6
Proizvodnja s dva pogona
USD/Q
Preduzeće s dva pogona maksimizira profit ako odabere nivo proizvodnje Q1 i Q2 tako da je granični prihod MR (koji ovisi o ukupnoj proizvodnji) jednak graničnom trošku za svaki pogon, MC1 i MC2.
Količina

20. 10.2
MONOPOLSKA MOĆ
Graf 10.7
Potražnja za četkicama za zube
Dio (a) prikazuje tržišnu potražnju za četkicama za zube. Dio (b) prikazuje potražnju za četkicama za zube preduzeća A. Pri tržišnoj cijeni od 1,5 dolara elastičnost tržišne potražnje je -1,5. Međutim, preduzeće A vidi znatno elastičniju krivulju potražnje DA zbog konkurencije drugih preduzeća. Pri cijeni od 1,5 dolara, elastičnost potražnje prduzeća A je -6. Ipak, preduzeće A ima određenu monopolsku moć: njegova cijena za maksimizaciju profita je 1,5 dolara, što je veće od graničnog troška.
Tržišna potražnja
Potražnja s kojom se suočava preduzeće A
USD/Q
USD/Q
Količina

21. 10.2 MONOPOLSKA MOĆ Mjerenje monopolske moći
Prisjetimo se bitne razlike između savršeno konkurentnog preduzeća i preduzeća s monopolskom moći: Kod konkurentnog preduzeća cijena je jednaka trošku, kod preduzeća s monopolskom moći cijena je veća od graničnog troška.
● Lernerov indeks monopolske moći – mjera monopolske moći izračunata kao razlika između cijene i graničnog troška, podijeljena s cijenom
Matematički:
Ovaj indeks monopolske moći može se takođe izraziti pomoću elastičnosti potražnje preduzeća
(10.4)

22. 10.2 MONOPOLSKA MOĆ Grubo pravilo za određivanje cijena
USD/Q
USD/Q
Graf 10.8
Količina
Količina
Elasticity of Demand and Price Markup
Marža (P-MC) / P jednaka je negativnoj inverznoj elastičnosti potražnje preduzeća. Ako je potražnja preduzeća elastična kao u (a), marža je niska i preduzeće ima malu monopolsku moć. Razlika između konkurentske i monopolske cijene je mala. Upravo je suprotno ako je potražnja relativno neelastična, kao u (b) onda je razlika između konkurentske i monopolske cijene velika.

23. 10.2 MONOPOLSKA MOĆ Primjer 10.2
Određivanje marže: od supermarketa do dizajnerskog jeans-a
Iako je elastičnost tržišne potražnje za hranom mala (oko -1), većinu područja obično poslužuje nekoliko supermarketa, tako da nijedan od njih ne može znatno povisiti cijene, a da mu kupce ne preuzmu drugi dućani.
Posljedica toga je da obično elastičnost potražnje za bilo koji supermarket iznosi čak do -10. Ako u jednadžbi (10.2) zamijenimo Ed ovim brojem, dobivamo
P = MC/(1 − 0.1) = MC/(0.9) = (1.11)MC.
Menadžer tipičnog supermarketa trebao bi odrediti cijene oko 11% iznad graničnog troška.
Mali dućani imaju više cijene od supermarketa, jer su njihovi kupci manje osjetljiviji na cijenu.
Elastičnost potražnje za takve dućane je oko -5, tako da jednadžba za maržu govori da njegove cijene trebaju biti oko 25% iznad graničnog troška, kao što zaista obično i jesu.
Za glavne marke dizajnerskih traperica, elastičnost potražnje kreće se od -3 do -4.
To znači da cijena treba biti 33 do 50% veća od graničnog troška

24. 10.2 MONOPOLSKA MOĆ Primjer 10.3
Određivanje cijena za snimljene videokasete
Tablica Maloprodajne cijene VHS i DVD
2007
Naziv DVD
Purple Rain $29.88
Raiders of the Lost Ark $24.95
Jane Fonda Workout $59.95
The Empire Strikes Back $79.98
An Officer and a Gentleman $24.95
Star Trek: The Motion Picture $24.95
Star Wars $39.98
1985
Naziv VHS
Pirates of the Caribbean $19.99
The Da Vinci Code $19.99
Mission: Impossible III $17.99
King Kong $19.98
Harry Potter and the Goblet of Fire $17.49
Ice Age $19.99
The Devil Wears Prada $17.99

25. 10.2 MONOPOLSKA MOĆ Primjer 10.3
Određivanje cijena za snimljene videokasete (nastavak)
Graf 10.9
Posudba i prodaja video kaseta
Između 1990 i 1998, niže cijene su potakle potrošače na kupovinu više video kaseta.
Od 2001, prodaja DVD-a je premašila prodaju VHS video kaseta.
HD DVD su uvedeni , te se očekuje da zamjene konvencionalne DVD.

26. IZVORI MONOPOLSKE MOĆI
10.3
IZVORI MONOPOLSKE MOĆI
a) Elastičnost tržišne potražnje
U slučaju postojanja samo jednog preduzeća – čisti monopolist – njegova krivulja potražnje bit će tržišna krivulja potražnje
Budući da je potražnja za naftom prilično neelastična (barem kratkoročno), OPEC je tokom 1970-tih i ranih 1980-tih mogao podići cijene nafte visoko iznad graničnog troška proizvodnje.
Potražnja za robom kao što je kafa, kakao, aluminij i bakar puno je elastičnija, pa su pokušaji proizvođača da karteliziraju ova tržišta i podignu cijene uglavnom propali.
U svakom slučaju, elastičnost tržišne potražnje ograničava potencijalnu monopolsku moć pojedinačnih proizvođača

27. IZVORI MONOPOLSKE MOĆI
10.3
IZVORI MONOPOLSKE MOĆI
b) Broj preduzeća
U slučaju kada samo nekoliko preduzeća ima udio u većini prodaje na tržištu, kažemo da je tržište jako koncentrirano. Sve što je broj preduzeća na tržištu manjim, a tržište visoko koncentrisano, to je monopolska moć na tom tržištu veća.
● prepreka za ulazak – uvjet koji sprječava ulazak novih konkurenata

28. IZVORI MONOPOLSKE MOĆI
10.3
IZVORI MONOPOLSKE MOĆI
c) Interakcija među preduzećima
Preduzeća mogu konkurirati agresivno, snižavajući cijene kako bi zadobile veći udio na tržištu.
Na taj način cijene bi mogle pasti do gotovo konkurentskog nivoa.
Preduzeća se mogu čak udružiti (i prekršiti antitrustovske zakone) i dogovoriti da zajednički ograniče proizvodnju i povise cijene.
Zajedničko podizanje cijena ima veću mogućnost da bude profitabilno od pojedinačnog, tako da udruživanje može generirati značajnu monopolsku moć. Dakle, sve što je interakcija među preduzećima veća to je monopolska moć tih preduzeća (na tom tržištu) veća.

29. DRUŠTVENI TROŠAK MONOPOLSKE MOĆI
10.4
DRUŠTVENI TROŠAK MONOPOLSKE MOĆI
Graf 10.10
USD/Q
Gubitak probitka ili blagostanja zbog monopolske moći
Izgubljeni potrošačev višak
Gubitak probitka ili blagostanja
Osjenčeni pravougaonik i trokuti prikazuju promjene potrošačevog i proizvođačevog viška kada se pomičemo od konkurentske cijene i količine, Pc i Qc, prema monopolskoj cijeni i količini, Pm i Qm.
Zbog više cijene, potrošači gube (A + B), a proizvođač dobiva (A − C). Gubitak probitka (viška) je B + C.
Čak i ako se profit monopoliste oporezuje i redistribuira potrošačima, i tada bi postojala neefikasnost jer bi pdnja bila ipak manja nego u uslovima konkurencije. Stoga je gubitak blagostanja društveni trošak ove neefikasnosti.
Količina

30. DRUŠTVENI TROŠAK MONOPOLSKE MOĆI
10.4
DRUŠTVENI TROŠAK MONOPOLSKE MOĆI
“Rent Seeking”
● “zahtijevanje rente” – trošenje velikih iznosa novca u društveno neproduktivne svrhe za dobivanje, održavanje ili iskazivanje monopolske moći. To može uključivati aktivnosti lobiranja (ili donacije političkim kapmanjama) kako bi se postigla državna regulativa koja bi potencijalnim konkurentima otežele ulazak na tržište.
Što je veći potencijalni dobitak od monopolske moći to su veći ekonomski poticaji za rent seeking. Dakle, što je veći transfer od potrošača prema preduzeću veći je društveni trošak monopola.
„Zahtijevanje rente“ u javnom sektoru.
Firma Archer Daniels Midland (ADM) je uspješno lobirala Clintonovu vladu za regulativu koja propisuje da se etanol (etilni alkohol) koji se koristi u gorivu motornih vozila, proizvodi od kukuruza.
Zašto? Zato jer je ADM imao gotovo čisti monopol u proizvodnji etanola na osnovu kukuruza, tako da je regulativa povećala njegov dobitak od monopolske moći

31. DRUŠTVENI TROŠAK MONOPOLSKE MOĆI
10.4
DRUŠTVENI TROŠAK MONOPOLSKE MOĆI
Regulacija cijena
Graf 10.11
Regulacija cijena
USD/Q
Bez upliva države, monopolist proizvodi Qm i naplaćuje Pm.
Kada država nametne plafonsku cijenu P1 prosječni i granični prihod preduzeća su konstantni i jednaki P1 (MR=AR=P1) za sve nivoe proizvodnje do Q1.
Za veće nivoe proizvodnje, vrijede početne krivulje prosječnog i graničnog prihoda.
Nova krivulja graničnog prihoda je, stoga, ljubičasta linija koja presijeca krivulju graničnog troška pri Q1.
Količina

32. DRUŠTVENI TROŠAK MONOPOLSKE MOĆI
10.4
DRUŠTVENI TROŠAK MONOPOLSKE MOĆI
Regulacija cijena
Graf 10.11
Regulacija cijena
USD/Q
Kada se cijena snizi do Pc, na tački gdje granični trošak presijeca granični prihod, proizvodnja se povećava do svog maksimuma Qc. To su proizvodi koji bi bili proizvedeni u konkurentskoj industriji.
Daljnje snižavanje cijene do P3 smanjuje proizvodnju na Q3 i uzrokuje manjak, Q’3 − Q3.
Količina

33. DRUŠTVENI TROŠAK MONOPOLSKE MOĆI
10.4
DRUŠTVENI TROŠAK MONOPOLSKE MOĆI
Prirodni monopol
● prirodni monopol – preduzeće koje može proizvesti cjelokupnu proizvodnju tržišta uz niži trošak nego kada bi postojalo nekoliko preduzeća. Primjer: pružanje lokalnih komunalnih usluga. Ako je preduzeće prirodni monopolist, efikasnije je pustiti mu da opslužuje cijelo tržište nego da nekoliko preduzeća konkurišu jedni drugima.
Graf 10.12
USD/Q
Reguliranje cijene prirodnog monopola
Preduzeće je prirodni monopolist jer uživa ekonomiju obima (opadajući prosječni (AC) i granični trošak MC) za čitav raspon proizvodnje. Kada bi cijena bila regulirana da bude PC, (gdje je AR=MC=P) preduzeće bi gubilo novac i propalo. Određivanjem cijene Pr gdje je AC=AR=P dobiva se najveća moguća proizvodnja uz nastavak poslovanja preduzeća; višak profita jednak je nuli.
Količina

34. DRUŠTVENI TROŠAK MONOPOLSKE MOĆI
10.4
DRUŠTVENI TROŠAK MONOPOLSKE MOĆI
Regulacija u praksi
● regulacija stope povrata – najveća dozvoljena cijena koju određuje regulatorna agencija temelji se na očekivanoj stopi povrata koju će preduzeće zaraditi
Poteškoće u donošenju odluka koje brojeve koristiti u izračunavanju stope povrata često dovode do kašnjenja reakcije regulatora na promjene troškova i drugih tržišnih uvjeta. P=AVC+(D+T+sK)/Q
Problemi:
određivanje vrijednosti osnovnog kapitala „K“ (knjigovodstvena, tržišna);
“pravedna” stopa povrata „s“ je zapravo odredba regulatorne agencije;
Neto rezultat je regulatorno zaostajanje – kašnjenje od godine ili više, koliko obično povlači za sobom mijenjanje reguliranih cijena.
Regulatorno zaostajanje, u korist preduzeća kada ona ostvaruju ekonomiju obima (jer bi tada povećava Q a do smanjenja P dolazi sa zakašnjenjem), jer preduzeća ostvaruju veće stope povrata od onih koje su proglašene pravednim; a na štetu preduzeća kada cijene faktora pdnje naglo porastu (jer AVC raste) pa je regulirana cijena ispod stvarne te preduzeća mogu pretrpjeti gubitak (P se sporo povećava).

35. 10.5 MONOPSON ● monopson – tržište na kojem postoji samo jedan kupac
● oligopson – tržište sa samo nekoliko kupaca
● monopsonska moć – kupčeva sposobnost utjecaja na cijenu dobra
● granična vrijednost (korisnost) – dodatna korist koja potječe od kupovine jedne ili više jedinica dobra. Kupac će kupovati dobra na tržištu sve dok posljednja kupljena jedinica RiU ne bude donosila dodatnu korist jednaku trošku te jedinice. Granična vrijednost (korisnost) odgovara krivulji tražnje koja ima negativan nagib upravo zato što granična korisnost opada.
● granični rashod (izdatak) – dodatni trošak kupovine još jedne jedinice dobra.
● prosječni rashod (izdatak) – cijena plaćena za jedinicu dobra

36. 10.5
MONOPSON
USD/Q
USD/Q
Količina
Količina
Graf 10.13
Konkurentski kupac u poređenju sa konkurentskim prodavačem
Na grafu (a), konkurentski kupac uzima cijenu P* kao zadanu veličinu. Stoga su granični izdatak i prosječni izdatak konstantni i jednaki; kupljena količina dobiva se izjednačavanjem cijene i granične korisnosti (potražnje). Na grafu (b), konkurentski prodavač takođe uzima cijenu kao zadanu veličinu. Granični prihod i prosječni prihod su konstantni i jednaki; prodana količina dobiva se izjednačavanjem cijene i graničnog troška.

37. 10.5
MONOPSON
Graf 10.14
Kupac monopsonist
USD/Q
Krivulja tržišne ponude je krivulja monopsonskog prosječnog izdatka AE. Prosječni izdatak raste, tako da granični izdatak leži iznad njega. Monopsonist kupuje količinu Qm* gdje se sijeku granični izdatak i granična korisnost (potražnja). Cijenu plaćenu po jedinici ili Pm* očitavamo s krivulje prosječnog izdatka (krivulja ponude). Na konkurentnom tržištu su i cijena i količina, Pc i Qc, veći. Nalaze se u tački gdje se sijeku prosječan izdatak (ponuda) i granična vrijednost (potražnja).
Količina

38. 10.5 MONOPSON Poređenje monopsona i monopola
USD/Q
USD/Q
Količina
Količina
Graf 10.15
Monopol i monopson
Dijagrami prikazuju blisku analogiju između monopola i monopsona. U dijelu (a), monopolist proizvodi u sjecištu graničnog prihoda i graničnog troška. Prosječni prihod premašuje granični prihod, tako da je cijena veća od graničnog troška. U dijelu (b), monopsonist kupuje do tačke u kojoj se granični izdatak siječe s graničnom vrijednošću. Granični izdatak premašuje prosječni izdatak, tako da je granična vrijednost veća od cijene.

39. 10.6
MONOPSONSKA MOĆ
USD/Q
USD/Q
Količina
Količina
Graf 10.16
Monopsonska moć: elastična u odnosu na neelastičnu ponudu
Monopsonska moć ovisi o elastičnosti ponude. Kada je ponuda elastična, kao na grafu (a), granični izdatak se ne razlikuje znatno od prosječnog izdatka, tako daje cijena blizu one koja bi bila na konkurentnom tržištu. Kada je ponuda neelastična, kao na grafu (b), vrijedi suprotno

40. 10.6 MONOPSONSKA MOĆ Izvori monopsonske moći
Elastičnost tržišne ponude
Kada na tržištu postoji samo jedan kupac – čisti monopsonist – monopsonska moć je u potpunosti određena elastičnošću tržišne ponude. Ako je ponuda jako elastična, monopsonska moć je mala i kupac malo dobiva od toga što je jedini na tržištu
Broj kupaca
Kada postoji vrlo veliki broj kupaca, nijedan nema veliki uticaj na cijenu. Stoga se svaki kupac suočava s izuzetno elastičnom krivuljom ponude, tako da je tržište skoro u potpunosti konkurentno.
Interakcija između kupaca
Ako četiri kupca konkuriraju agresivno, oni će povisiti cijenu gotovo do granične vrijednosti proizvoda i imat će malu monopsonsku moć. S druge strane, ako kupci konkuriraju manje agresivno, ili se čak sporazume, cijene neće znatno porasti i stepen monopolske moći kupaca može biti tako visok, kao da postoji samo jedna kupac.

41. 10.6 MONOPSONSKA MOĆ Društveni trošak monopsonske moći
Graf 10.17
Gubitak probitka zbog monopsonske moći
USD/Q
Osjenčani pravougaonik i trokuti pokazuju promjene potrošačevog i proizvođačevog probitka ili viška kada se pomičemo od konkurentske cijene i količine Pc i Qm. Budući da su i cijena i količina niže, postoji porast kupčevog (potrošačevog) viška A – B. Proizvođačev višak se smanjuje za A + C, tako da trokuti B i C predstavljaju gubitak probitka ili blagostanja
Gubitak probitka
Količina

42. 10.6 MONOPSONSKA MOĆ Bilateralni monopol
● bilateralni monopol – tržište sa samo jednim prodavačem i kupcem
Monopsonska moć i monopolska moć teže međusobnom poništenju

43. 10.6 MONOPSONSKA MOĆ Primjer 10.4
Monopsonska moć u američkoj proizvodnji
Istraživanjem se pokušalo odrediti u kojoj mjeri se varijacije marži mogu pripisati varijacijama monopsonske moći kupaca u svakoj industriji.
Istraživanje je pokazalo da monopsonska moć kupaca ima značajan uticaj na maržu prodavača, te da može značajno smanjiti monopolsku moć koju bi prodavači inače imali.
Kod industrija gdje čitava ili gotovo čitava prodaja otpada na samo 4 ili 5 kupaca, udio marže u cijeni prodavača bio bi u prosjeku i do 10 postotnih poena niži nego u usporedivim industrijama gdje se prodaje stotinama kupaca.
Svi najveći proizvođači automobila u SAD-u obično kupuju pojedinačne dijelove od barem 3, a često i do 12-tak dobavljača.
Za specijalizirane dijelove jedna auto kompanija može biti jedini kupac.
Stoga, automobilske kompanije imaju značajnu monopsonsku moć.

44. OGRANIČAVANJE TRŽIŠNE MOĆI: ANTITRUSTOVSKI ZAKONI
10.7
OGRANIČAVANJE TRŽIŠNE MOĆI: ANTITRUSTOVSKI ZAKONI
● antitrustovski zakon – pravila i regulativa koja zabranjuje radnje koje ograničavaju, ili bi mogle ograničavati konkurenciju
Postojali su brojni slučajevi takvih nezakonitih kombinacija. Na primjer:
1996., Archer Daniels Midland Company (ADM) i druga dva velika proizvođača lizina (aditiv za životinjsku hranu) priznali su krivnju za kriminalističko terećenje za fiksiranje cijene;
1999., četiri najveće firme za proizvodnju lijekova i hemikalija na svijetu - Roche A.G. iz Švicarske, BASF A.G. iz Njemačke, Rhone-Poulenc iz Francuske i Takeda Chemical Industries iz Japana – optužene su od strane Ministarstva pravosuđa SAD-a za sudjelovanje u globalnoj uroti za fiksiranje cijena vitamina prodatih u SAD-u.
● 2002., Ministarstvo pravosuđa SAD-a je započelo istragu o fiksiranju cijena proizvođača putem DRAM-a (dinamička memorija s slučajnim pristupom). Godine 2006., 5 proizvođača - Hynix, Infineon, Micron Technology, Samsung i Elpida – je priznalo krivicu za sudjelovanje u internacionalnom fiksiranju cijena

45. OGRANIČAVANJE TRŽIŠNE MOĆI: ANTITRUSTOVSKI ZAKONI
10.7
OGRANIČAVANJE TRŽIŠNE MOĆI: ANTITRUSTOVSKI ZAKONI
● paralelno ponašanje – oblik implicintnog dogovora gdje jedno preduzeće konzistentno prati akcije drugog
● grabežljivo određivanje cijena praksa određivanja cijena u svrhu istiskivanja postojećih konkurenata i kako bi se obeshrabrio ulazak novih na tršite tako da preduzeće može uživati u višim budućim profitima

46. OGRANIČAVANJE TRŽIŠNE MOĆI: ANTITRUSTOVSKI ZAKONI
10.7
OGRANIČAVANJE TRŽIŠNE MOĆI: ANTITRUSTOVSKI ZAKONI
Provođenje antitrustovskih zakona
Antitrustovski zakoni provode se na 3 načina:
1. Kroz antitrustovski odjel Ministarstva pravosuđa
2. Kroz administrativne procedure Federal Trade Commissiona
3. Privatnim parnicama

47. OGRANIČAVANJE TRŽIŠNE MOĆI: ANTITRUSTOVSKI ZAKONI
10.7
OGRANIČAVANJE TRŽIŠNE MOĆI: ANTITRUSTOVSKI ZAKONI
Primjer Telefonski razgovor o cijenama
Robert Crandall, predsjednik i generalni direktor Americana nazvao je Howard Putnama, predsjednika i generalnog direktora Braniff. Razgovor je tekao ovako:
Crandall: Mislim da je strahovito glupo, za ime Boga, sjediti ovdje i razbijati jedan a da nijedan od nas ne zarađuje ni marke.
Putnam: Pa ...
Crandall: Ma znaš koji je smisao ovoga?
Putnam: Ali ako ćete vi poklopiti svaku rutu Braniff-a —ja ne mogu samo mirno sjediti i dozvoliti da nas pokopate, a da ne damo sve od sebe.
Crandall: Pa naravno, ali Eastern i Delta već godinama rade istu stvar u Atlanti.
Putnam: Hoćes mi nešto predložiti?
Crandall: Da, predložit ću ti nešto. Podignite cijenu karata za 20%. Ja ću povisiti svoje sljedećeg jutra.

48. OGRANIČAVANJE TRŽIŠNE MOĆI: ANTITRUSTOVSKI ZAKONI
10.7
OGRANIČAVANJE TRŽIŠNE MOĆI: ANTITRUSTOVSKI ZAKONI
Primjer Telefonski razgovor o cijenama
Putnam: Robert, mi...
Crandall: Zaradit ćeš više novca, a ja također.
Putnam: Ne možemo razgovarati o određivanju cijena!
Crandall: Howard. Možemo razgovarati o svakoj @!#$%&! stvari o kojoj hoćemo.
Crandall nije bio u pravu. Direktori tvrtki ne mogu razgovarti o svemu o čemu žele. Razgovaranje o cijenama i dogovaranje o njihovom fiksiranju je jasan prekršaj Odjeljka 1 Shermanovog zakona. Putnam je to sigurno znamo jer je odmah odbio Crandallov prijedlog. Nakon saznanja o ovom razgovoru Ministarstvo pravosuđa podiglo je optužnicu protiv Crandalla za kršenje antitrustovskih zakona predlaganjem fiksiranja cijena.
Međutim predlaganje fiksiranja cijena nije dovoljno za prekršaj Odjeljka 1 Shermanovog zakona: da bi zakon bio prekrše, obje strane moraju pristati na saradnju. Obzirom da je Putnam odbio Crandallov prijedlog nisu prekršene odredbe Odjeljka 1.