1. ANALITIČKA KEMIJA (Analytical Chemistry)
Milan Sak-Bosnar
Odjel za kemiju
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ulica Cara Hadrijana 8/A
31000 Osijek
Tel. 031/
Odjel za kemiju

2. Izostanci-predavanja (sati) Izostanci-seminar (sati)
Satnica
MAX. IZOSTANCI
20%
Predavanja
45 (3 sata tjedno) 9
Seminari
30 (2 sata tjedno) 6
Izostanci-predavanja (sati)
Broj bodova (%)
0, 1, 2, 3 5
4, 5, 6
3,75
7, 8, 9
2,5
više od 9
uskraćen potpis
Izostanci-seminar (sati)
0, 1, 2
3, 4
5, 6
više od 6
Odjel za kemiju

3. ZAVRŠNI ISPIT JE OBAVEZAN !
OCJENJIVANJE
Br. bodova (%)
Ukupno moguće ostvarenih bodova
100
Pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi 10
Seminarski rad 20
Parcijalni ispiti x 3 30
Završni ispit 40
Ocjena seminarski rad
Broj bodova (%) 2 5 3 10 4 15 20
ZAVRŠNI ISPIT JE OBAVEZAN !
Odjel za kemiju

4. 1. Kolokvij 2. Kolokvij 3. Kolokvij
Uvod, Ionska Jakost, Statistika,
Ravnoteža kiselina i baza, Puferi
2. Kolokvij
Hidroliza, Kiselo-bazne titracije
3. Kolokvij
Kompleksometrijske, Taložne i Redox titracije
Odjel za kemiju

5. Literatura:
D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1999.
Z. Šoljić, Računanje u analitičkoj kemiji, FKIT, Zagreb, 1998.
G.D. Christian, Analytical Chemistry, 6th Edition, John Wiley & Sons Inc., New York, 2003.
Odjel za kemiju

6. 1. UVOD Značaj i definicija Grana kemije koja se bavi razdvajanjem,
identifikacijom i određivanjem komponenata u
ispitivanom materijalu (uzorku)
Odjel za kemiju

7. Što sve radi analitički kemičar…
Odjel za kemiju

8. Analiza, interpretacija i objavljivanje podataka
Definiranje problema
Riješenje problema Ne
Zar opet Ne?
Prikupljanje podataka
Odabir analitičke metode
Odgovarajuće?
Analiza nepoznatog uzorka poznatim
Analiza, interpretacija i objavljivanje podataka
Odjel za kemiju

9. 2. PODJELA Kvalitativna analiza
- utvrđuje koji su sastojci/materijali prisutni u uzorku
Kvantitativna analiza
- utvrđuje količinu pojedinih sastojaka prisutnih u uzorku
Odjel za kemiju

10. CSI Odjela za kemiju
Odjel za kemiju

11. 2.1. KVALITATIVNA ANALIZA (Qualitative Analysis)
Princip:
-kvalitativna analiza koristi bilo koju osobinu ili kombinaciju osobina da bi se otkrio nepoznati sastojak:
vizualno opažanje
kemijske reakcije
- u sva 3 agregatna stanja, a najčešće u otopinama (otapanje, taloženje, stvaranje kompleksa, oksidacijsko- redukcijski procesi ….)
Odjel za kemiju

12. Svojstva fizikalnih ili kemijskih promjena (a da bi se mogle koristiti u kvalitativnoj analizi):
karakteristična (taloženje, topljivost, promjena boje, razvijanje plina…),
specifična,
osjetljiva.
Odjel za kemiju

13. specifičan selektivan
Opći postupak kvalitativne analize:
Ispitivani uzorak + Reagens  Kemijski spoj s karakterističnim fizikalnim i kemijskim svojstvima
specifičan selektivan
Odjel za kemiju

14. 2.2. KVANTITATIVNA ANALIZA (Quantitative Analysis)
Titrimetrijske metode analize (Titrimetric
methods)
Gravimetrijske metode analize (Gravimetric
Instrumentalne metode analize (Instrumental
methods of chemical analysis)
Odjel za kemiju

15. 2.2.1. Titrimetrijske metode analize (Titrimetric methods)
Mjeri se volumen otopine poznate koncentracije, koji je potreban za potpunu reakciju s analitom.
Osnovni pojmovi:
standardna otopina (titrant),
ispitivana otopina (analit),
titracija,
točka ekvivalencije,
završna točka,
indikator,
a) vizuelna indikacija,
b) instrumentalna indikacija
Odjel za kemiju

16. 2.2.2. Gravimetrijske metode analize (Gravimetric methods)
Osnivaju se na mjerenju mase
taložne metode,
metode ishlapljivanja.
Odjel za kemiju

17. 2.2.3. Instrumentalne metode analize (Instrumental methods of chemical analysis)
Osnivaju se na interakciji molekula/analita s različitim oblicima energije (elektromagnetsko zračenje, toplotna energija, elektroni …)
Odjel za kemiju

18. E UZORAK Signal = f(koncentracija i priroda analita)
spektroskopske metode
kromatografske metode
elektrokemijske metode
termičke metode
ostale metode
Odjel za kemiju

19. 2.3. IZBOR ANALITIČKE METODE
Zavisi o:
prirodi uzorka koji se ispituje (kruti, tekući, plinoviti, …),
prirodi analita,
koncentraciji analita
5 – 100 % …………glavni sastojci
0.01 – 5 % ………...sporedni sastojci
 0.01 % …………..tragovi
Odjel za kemiju

20. 2.4. TIJEK ANALITIČKOG POSTUPKA
Analitički postupak sastoji se od sljedećih faza:
Definiranje problema
Dobivanje reprezentativnog uzorka
Priprema uzorka za analizu
Provođenje neophodnih kemijskih razdvajanja
Mjerenje
Izračunavanje rezultata, prezentacija i interpretacija podataka
Odjel za kemiju

21. 2.5. DEFINIRANJE PROBLEMA
Pretpostavke koje pomažu odabiru specifične tehnike:
Koja se informacija traži?
Koji tip uzorka se treba analizirati?
Koliko osjetljiva mora biti metoda?
Koji se stupanj točnosti i preciznosti traži?
Kako će se otkloniti interferencije (smetnje)?
Ostale važnije pretpostavke:
Spretnost i uvježbanost analitičara
Raspoloživa infrastruktura, oprema i instrumenti
Odnos troškova i raspoloživih sredstava
Odnos vremena potrebnog za analizu i planiranih rokova
Odjel za kemiju