1. Fakultet političkih znanosti
Izloženost, povjerenje i manipulacije: mediji u svakodnevici djece i mladih
Doc.dr.sc. Igor Kanižaj
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti
Studij novinarstva

2. Stranac

3. 4,2 sata dnevno

4. Francois Mariet, prema Mandarić, 2012.
Gdje televizija nema jaku konkurenciju ... ona nastoji zauzeti cijeli prostor do posljednjeg dijela slobodnog vremena. Televizija ... obožava prazninu.

6. Nuspojave i kontraindikacije

10. ‘’Dvoboj lajkovima’’

11. Ovo je onaj slučaj iz Bjelovara kada su njegovi vršnjaci iz razreda osnovali grupu mržnje na Facebooku „Svi koji mrze I.B.” u kojo su ga vrijeđali, pisali ružne komentare. Snimili su i filmić u kojem ga guraju, pljuju mu u kapu itd... Pročitajte ove članke pa će vam biti jasnije. Povećajte si članke da biste ih mogli čitati. S tim je slučajem u Hrvatskoj počela prava borba s elektroničkim nasiljem, do tad se tim problemom gotovo nitko nije bavio.

12. Ovdje treba izabrati bilo koji slučaj i zapravo ispričati kako mladi često nasjedaju na lažne profile, misle da se dopisuju s djevojkom ili mladićem, odluče se naći s njom/njim, a kad se nađu ispadne da se s njim dopisivala neka grupa djevojčica ili dječaka koji, nakon što su se našli, su tu osobu pretukli.

13. Ovo su samo još neki slučajevi u nizu. Preskočite ako vam se neće dati

15. Tko je kriv?

16. Obrazovne institucije
Djeca
Mediji
Roditelji
Vršnjaci
Obrazovne institucije

17. Vjeruju li mladi medijima?

18. 48% vjeruje internetu,
televiziji 29%,
dnevnim novinama 12%,
radiju 6%
(GfK, 2011) Csk: 15-30

19. Izloženost

20. Kada mi je dosadno…
Izvor: Jelena Šurić, Iskustva i izazovi korištenja računala kod učenika razredne nastave, doktorski studij, FFZG, neobjavljeni rad, N=400, OŠ u Varaždinu i Koprivnici

21. Informatički pismeni - medijski nepismeni
Djeca prije nego što krenu u vrtić provedu 4000 sati ispred televizijskih ekrana (Američko psihološko društvo)
90% mladih u Hrvatskoj svaki dan prati tv program (GfK, 2009)
96% koristi internet kod kuće (GfK, 2011)
Više od 50% na internetu između 60 i 240 minuta (GfK, 2011).

22. „Djeca i mladi u Europi provode više vremena pred televizijskim ekranima i kompjuterom nego u školskim klupama.
Od 6-18 godine za vrijeme osnovne i srednje škole u razredu provedu sati, a sati pred televizijom”
Mandarić, 2012: 131

23. Dječja televizija – specijalizirani kanali
280 dječjih kanala u EU.
320 u cijeloj Europi.
Samo 21 unutar javnih servisa.
Najveći procvat dogodio se između s rastom Disneya (63), Cartoon Networka, Nickelodeona (44) i Boomeranga (21).
IZVOR:

24. Izvor: Kaiser Family Foundation, Generation M2: Media in the Lives of 8-18 Year Olds, 2010.

25. Izvor: Kaiser Family Foundation, Generation M2: Media in the Lives of 8-18 Year Olds, 2010.

26. IZVOR: ILIŠIN, 2003: 21, N=1000, 5-8 razred (10-14)

27. UNICEF, Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj
U televizijskom programu ima dovoljno zanimljivih sadržaja (60 %)
Ima dovoljno sadržaja posvećenih mladima (19 %)
Tri četvrtine djece najradije gleda crtiće, te filmove i serije.
Dječji program kao omiljen navodi 16% djece.
Samo 6% kao omiljen program navodi obrazovni.
Izvještavanje medija o mladima je neobjektivno s previše predrasuda i stereotipa.
Nedostaju prilike da sami govore o svojim potrebama te da se uvaži njihovo mišljenje.

28. UNICEF, Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj

29. Neumjerena konzumacija
1,314 roditelja i djece, Quebec,
Gledanje televizije utječe na prehrambene navike
Svaki dodatni sat tv programa = 6% slabija matematika
7% manje aktivni na satu
10% više žrtve vršnjaka
05/2010

30. Crtani filmovi Prvi program s kojim se dijete susreće.
Roditelji i djeca ih ne gledaju kritički.
Prvi primjeri surogat dadilje.
Prve reklame.
Prvo nasilje.
Zašto crtići u Hrvatskoj nemaju kategorizaciju?
Komercijalni vs. javni televizijski programi?
Postoje li znanstveni dokazi da su nasilni crtići medijski štetan sadržaj?

31. Učestalost nasilja u crtićima veća je nego u akcijskim dramama ili komedijama (Potter, Warren, 1998)
Veća je šansa da će mladi medijski prikazano nasilje vidjeti tijekom crtića kroz subotnje prijepodne nego u najgledanijem televizijskom programu (prema Kirsch, 2006)
Terenska istraživanja pokazala su da se agresivno ponašanje prema vršnjacima povećava nakon što dijete pogleda nasilne crtiće koji nasilje ne prikazuju na humorističan način (ibid, 555)
Postoji li razlika između crtića nekada i danas?

32. Tehnologija utječe na naše odnose

33. Odgovornost i obveze roditelja
Smanjuje se vrijeme koje djeca provode zajedno s roditeljima.
Djeca najtragičnije događaje na TV-u gledaju zajedno s roditeljima.
Trajna izloženost vijestima o nasilju potiče osjećaje straha, zabrinutosti i tjeskobe kod djece.
Aktivno posredovanje utječe na negativne učinke nasilja na TV-u na djecu.
Restriktivno posredovanje ima neutralan ili čak suprotni učinak.
Bujizen et. al, 2007.

34. “Mediji su izvor napetosti unutar obitelji
“Mediji su izvor napetosti unutar obitelji. Privatnost je učinila dom izrazito važnim mjestom za opuštanje, pri čemu mediji imaju ključnu ulogu.” (Livingstone, Bovill, 2001: 327).
Individualizacija vodi do toga da djeca kako rastu tako i razvijaju “kulturu spavaće sobe”.
Tamo mogu medije koristiti prema svojim željama i potrebama i tako prakticirati individualnost.
Dom postaje mjesto na kojem živimo skupa, ali odvojeno, zajedno, ali bez zajedništva.

35. “Mladi i djeca su razumljivo zbunjeni porukama koje dobivaju kada im roditelji ili odgajatelji kažu: ‘nemoj se tući’ ili ‘nemoj vraćati drugima’, ako gledaju konflikte koji se u medijima i crtićima rješavaju upravo agresivnim ponašanjem”
(Erwin, Morton, 2008: 107).

36. Izazovi
Izvještavanje o mladima u informativnom programu u odnosu na obrazovni ili dječji program.
Problem pristupa i dostupnosti sadržaja koji nije prikladan za djecu i mlade.
Odgovornost institucija koje ne provode dosljedno zakone.
Višestruki problemi u odgoju publike za medije.
Djeca i mladi nemaju svoje predstavnike u programu koji je njima posvećen, ili kada se o njima izvještava.

37. Manipulacije

38. Medijske slabosti? Što je (in)formacija? Tko i kako odabire vijesti?
Sindrom opasnog svijeta, kultura straha.
Tko imenuje urednike?
Manipulacije opremom?
Učinkovitost (samo)regulacije sadržaja
Što se prodaje?
Neograničena moć u rukama pojedinaca (vlasnika)
Što je cilj poslovanja televizijskih postaja?
Mediji nisu isto što i novinari, novinari nisu isto što i urednici, urednici nisu isto što i vlasnici.
Prikriveno i prijevarno oglašavanje.

39. Djeca potrošači: komercijalizacija djetinjstva

40. Izlazna strategija?

41. Jesmo li napravili dovoljno?
Nacionalni program za mlade (mediji 3x)
… povećati nazočnost mladih u medijima i ojačati medije mladih podupiranjem osnivanja i praćenjem rada glasila mladih i za mlade
(7.4.)
Nacionalni program djelovanja za mlade (2002) (mediji 6x)
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od (4mjere)
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2013) (0x)!

42. Prema odgoju za medije
Tehnologija je ubrzala razvoj medija koji su proželi naše slobodno vrijeme.
Djeca i mladi najviše konzumiraju takve medije iako ne poznaju dovoljno sve rizike i opasnosti.
Roditelji nisu imali priliku učiti o medijima.
Učitelji moraju predavati o medijima iako ne postoji adekvatno obrazovanje ni sustavan odgoj za medije.
Predstavnici institucija ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri važnost i utjecaj koji mediji imaju u životu djece i mladih.
Najvažniji sadržaj u našim medijima nije reguliran.
Djeca i mladi proizvode sadržaj iako ga nisu analizirali ni vrednovali.

43. Izvor: DKMK & Ipsos Puls, lipanj 2013, n=1080, 10+, Hrvatska, rep.
Smatrate li da je u obrazovni sustav potrebno uvrstiti medijski odgoj čija je svrha učenje korištenja medija i odnosa prema medijskom sadržaju?
Da 62 % Ne, jer u obrazovnom sustavu ionako imamo previše sadržaja 11,8 % Ne, jer to nije jako važno 11,7 % Ne znam, bez odgovora 14,5 %
Izvor: DKMK & Ipsos Puls, lipanj 2013, n=1080, 10+, Hrvatska, rep.

44. Pristup
Analiza
Evaluacija
Stvaranje
Medijska pismenost

45. MEDIJSKA PISMENOST Osobne Društvene kompetencije Ekspertiza
Poznavanje medija
Tehničke vještine
Ekonomski i pravni kontekst
Društveni diskurs o MP
Svijest o medijalnosti
Osobne
kompetencije
Evaluacijske
Motivacijske
Emocionalne
Kreativne
Društvene kompetencije
Vještine participacije
Komunikacijske vještine
Obrazovne vještine
Moralne vještine
IZVOR: Rüdiger, Riesmeyer, Kümpel, 2012: 46

46. Mladi kao kreatori medijskog sadržaja.
Promocija primjera dobre prakse.
Snažna regulacija programa kojima su djeca i mladi najviše izloženi.
Odgoj za medije na svim razinama.
Vijeće mladih javne televizije.
Posebni odbori mladih na lokalnim razinama.