1. Što čini školski program prevencije nasilja dobrim – evaluacije i iskustva
Jasenka Pregrad
Zagreb, Hrvatska

2. Nasilno ponašanje
U svim ustanovama gdje su djeca postoji i nasilje i zlostavljanje – oduvijek.
Normalni dio odrastanja ili dječja (nespretna) igra?
Djeca ne znaju bolje, jer tek uče socijalne vještine i prve korake u međuljudskim odnosima – zato ih treba poučavati i odgajati.
UNICEF 2

3. Nasilje i zlostavljanje
Engl. bullying = zlostavljanje
Razlika – nasilje je nadređeni pojam
Vrste nasilja u dječjoj dobi
nadmetanje – uspostavljanje socijalne hijerarhije
nezrelost u stjecanju životnih i socijalnih vještina
agresija (posljedica traumatskih iskustava, nezrela obrana/kontrola)
nasilno rješavanje sukoba
(vršnjačko) zlostavljanje
Uzroci nasilnog ponašanja su mnogobrojni i nećemo na ovom mjestu detaljnije ulaziti u njih.
Nijedno od ovih ponašanja nije poželjno i
svako traži posebnu vrstu podrške djeci kako bi razvila zrelije oblike ponašanja.

4. Vršnjačko zlostavljanje
Oblik agresivnog ponašanja (jednog djeteta ili grupe)
Namjerno i svjesno i smišljeno (povrjeđuju, zastrašuju, ponižavaju, izoliraju)
Traje duže vrijeme i događa se često (2-3 puta mjesečno i češće)
Usmjereno je na isto dijete
Djeca koja zlostavljaju to čine bez ikakvog stvarnog razloga, osim jer vide da je drugo dijete laka meta.
Nesrazmjer snaga (onaj koji zlostavlja je jači, agresivniji, hrabriji i samopouzdaniji od onog koji trpi)
Teži uspostavi odnosa NADMOĆ : BESPOMOĆNOST
Vidljivo uživanje u nadmoći onog koji zlostavlja i osjećaj poniženosti onog koji trpi

5. Škola, nasilje i zlostavljanje
Reagiramo na svako nasilje kako bismo prevenirali zlostavljanje
Zlostavljanje je posebno razvojno opasno (za djecu sklonu zlostavljanju i trpljenju zlostavljanja)
Zašto u školama kad se sklonost nasilnom ponašanju u pravilu razvija u obitelji?
Zadaća škole je odgajati – školskim odgojem društvo sudjeluje u odgajanju svoje djece
Zašto osvještavanjem, stjecanjem vještina i obnovom vrijednosti a ne kaznama?
Zadaća škole nije pokazati prstom na nedopušteno ponašanje i kazniti ga nego razvijati poželjna i prihvatljiva ponašanja (bez obzira na uzrok nasilničkog ponašanja).

6. Školski programi prevencije nasilja
Evaluacije i meta-analize

7. 10-ak različitih stručnjaka na više od 400 stranica govore o...
Rigby, K. (2000). Bullying in Schools: Guidelines for Efficient Respons. Proffesional Reading Guide for Educational Administrators, Vol 21, 1.
Rigby, K. (2002). A Meta-evaluation of Methods and Approaches to Reducing Bullying in Pre-schools and in Early Primary Schools. Commonwealth Attorney General’s Department, Canberra.
Smith, P. K., Brain, P. (2000). Bullying in Schools: Lessons from Two Decades of Research. Aggressive Behaviour, 26, 1-9.
Smith, J. D., Schneider, B. H., Smith, P. K., Ananiadion, K. (2004). The Effectiveness of Whole School Antibullying Programs: A Synthesis of Evaluation Research. School Psychology Review, Vol 33, 4,
Olweus, D., Limber, S. P. (2010). The Olweus Bullying Prevention Program: Implmentation and Evaluation over Two Decades. In: Jimerson, S. R., Swearer, S. M., Espelage, D. L. (2010). Handbook of Bullying in Schools: An International Perspective, Routledge, New York.
Jimerson, S. R., Swearer, S. M., Espelage, D. L. (2010). Handbook of Bullying in Schools: An International Perspective. Routledge, New York.
UNICEF

8. 11 elemenata koji čine razliku! u školskim preventivnim programima
UNICEF

9. UČINKOVITO - NEUČINKOVITO
Dobro planirana intervencija i jasan protokol
Nasumične intervencije i nepostojanje (nepoznavanje protokola)
Odgovor cijele škole
Samo u pojedinim razrednim odjelima (motivirani učiteljice ili stručne suradnice
Prevencija u predškolskim i/ili osnovnoškolskim ustanovama
Prevencija u srednjim školama i kasnije
UNICEF

10. UČINKOVITO - NEUČINKOVITO
Sustavnost i kontinuiranost
Parcijalnost, periodičnost, površnost
Postupanje koje nije optužujuće – usmjereno na traženje rješenja
Postupanje koje se oslanja na kaznu
Podizanje svijesti
Ignoriranje, poricanje ili opravdavanje
UNICEF

11. UČINKOVITO - NEUČINKOVITO
Uključivanje na više razina – razred, škola, roditelji, šira lokalna zajednica
Razred ili škola kao otok u svemiru
Socio-emocionalno učenje, životne vještine
Nepostojanje takvog rada
Povećanje kompetentnosti učitelja
Nepostojanje stručnih znanja za pomoć djeci
UNICEF

12. UČINKOVITO - NEUČINKOVITO
Aktivno uključivanje i osnaživanje djece
Bez aktivnog uključivanja i osnaživanja djece
Aktivno sudjelovanje roditelja
Pasivno sudjelovanje roditelja
UNICEF

13. Svjetska iskustva nas uče:
Ovim se problemom bave sve razvijene zemlje svijeta u posljednja dva desetljeća.
Potvrđeno je da se sustavnim radom u školama može u velikoj mjeri smanjiti nasilničko ponašanje (norveški primjer).
Problem ima tendenciju rasti ako se njime ne bavimo na učinkovit način.
“Odgovor cijele škole”- najviše pozitivnih evaluacija.
- svi = učitelji, učenici, zaposlenici u školi, roditelji, lokalna zajednica
- zajedničke vrijednosti – reagiramo u njihovu obranu (a ne protiv onih koji su nasilni i u zaštitu onih koji trpe)
- ne reagirati = suglasiti se s nasiljem (bilo koji pojedinac, naročito odrasli)
UNICEF

14. "Najvažniji faktor o kojem ovisi uspjeh programa je stupanj u kojem škole preuzimaju program protiv zlostavljanja kao svoj, svejedno u kojem obliku, i trude se da ga provode uspješno i ustrajno.“ (Smith, 2004)

15. Iskustva UNICEF-ovog programa u Hrvatskoj
Javna kampanja “Stop nasilju među djecom”
podizanje svijesti društva i uključivanje zajednice
(odgovor cijelog društva + odgovor cijele škole)
Školski program prevencije vršnjačkog zlostavljanja
“Za sigurno i poticajno okruženje u školama”
osmislio domaći tim stručnjaka
primijenjen u različitim zemljama jugoistočne Evrope s modifikacijama
prati svjetska iskustva o učinkovitosti programa
temelji se na pristupu – ODGOVOR CIJELE ŠKOLE
UNICEF

16. Podsjetnik na javnu kampanju
UNICEF

17. TV i radio spot
UNICEF

18. Mentori – važan sastojak programa
od ukupno 90 educiranih mentora trenutno angažirano 60
UNICEF

19. Osnovna uporišta našeg programa
Odgovor cijele škole
Osvještavanje i stjecanje znanja i vještina (učitelji i učenici i roditelji – edukacija učitelja, satovi razrednog odjela, roditeljski sastanci)
Vrijednosti, pravila, posljedice
Obnova vrijednosti i posljedice (umjesto kazne)
Školski protokol o postupanju u situacijama nasilja
Suradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom

20. 7 koraka do sigurne škole - ključni elementi: Suradnja s roditeljima
odgovornost i zalaganje odraslih u školi
participacija djece
uključenost roditelja i lokalne zajednice
stvaranje “zaštitne mreže”
Više znanja
I vještina
Vrijednosti
pravila
posljedice
Dosljednost
Zaštitna mreža
Vršnjačka podrška
Suradnja s roditeljima
i zajednicom
Jasna podjela zadaća
u školi
UNICEF

21. NEZAVISNA EVALUACIJA PROJEKTA Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Agencija Puls, 2005.
Ispitivanje javnog mijenja:
92% ispitanika upoznato s akcijom “Stop nasilju među djecom”
43% ispitanika je sudjelovalo na neki način
U usporedbi s inicijalnim stanjem u školama:
postignute mjerljive promjene – odrasli reagiraju
učenici više primjećuju i prijavljuju nasilje, manje se boje
smanjenje zlostavljanja u školi
UNICEF

22. Osobna procjena kompetentnosti učitelja

23. Rezultati istraživanja nakon 3 godine (2008. ) (N= 4. 939 učenika, 1
Rezultati istraživanja nakon 3 godine (2008.) (N= učenika, učitelja i roditelja iz 39 škola iz cijele Hrvatske)
Djeca trpe manje nasilja!
Djeca čine manje nasilja!
Učitelji reagiraju na pojavu nasilja! (procjena učenika)
UNICEF

24. UNICEF

25. JASENKA PREGRAD 25

26. Projekt u brojkama 105 mjesta 280 škola 157 škola bez nasilja 145.000
učenika iz
105 mjesta
educirano
12.500
učitelja
4.000
vršnjaka
pomagača
3.000
priručnika
za učitelje
2. dopunjeno
izdanje
priručnika
za roditelje
Novo izdanje kn €
Prikupljeno
(građani 59%) 78
škola obnovilo
status 26

27. UNICEF

28. Mreža škola bez nasilja
osnovana Mreža škola bez nasilja
Usvojena je Deklaracija o zaustavljanju vršnjačkog nasilja i dječja deklaracija “Škola za nas”; 117 škola se uključilo u Mrežu škola bez nasilja
Dogovoreni su regionalni susreti sudionika Mreže i jedan veliki godišnji skup svih škola u Mreži
Utvrđeni i usvojeni Kriteriji kvalitete i održivosti, (obaveze škola i UNICEF-a)

29. Mreža škola bez nasilja
UNICEF

30. Logo Mreže škola bez nasilja
UNICEF

31. Od do danas (nastavak)
Pripremljena i postavljena web stranica Mreže škola bez nasilja
UNICEF

32. Dodatak programu – 2008.
UNICEF

33. Potreba za održivošću
Rezultati programa nisu trajni ako se ne ulažu kontinuirani i specifični napori u održavanju uspostavljenih vrijednosti.
Stručnjaci stvaraju program. Tko je nadležan za provođenje programa i brigu o održivosti kvalitete?
UNICEF

34. Isti povod – dva različita pristupa
Norveški model: Zgroženi događajem – pozvali stručnjake
Olweus Bullying Prevention Program
Stručna institucija – educira mentore, unapređuje program
Škole same financiraju edukaciju, konzultacije i praćenje provedbe programa
Održavanje kvalitete preventivnog rada (edukacije, evaluacije)
Australski model: Australian Government Department of Education, Employment and Workplace relations – meta –evaluacija postojećih programa
National Center Against Bullying
- Svaka pokrajina ima svoje propise – sve imaju način prevencije nasilja (Safe schools regulations)

35. (Ne samo naše) muke (izazovi)
Neki učitelji i dijelovi školskog ustroja su također nasilni
Prijateljstvo (pedagoški romantizam)
Nasilje : poštovanje, uvažavanje, osobni integritet
Zlostavljanje : ravnopravnost, dostojanstvo
Teškoće u razlikovanju prevencije vršnjačkog zlostavljanja i drugih korisnih programa razvoja socijalnih vještina, vrijednosti i sl. (medijacija, nenasilno rješavanje sukoba, “Korak po korak”, razni programi) – izgubi se fokus na nasilju

36. (Ne samo naše) muke (izazovi) - nastavak
Učitelji – na putu od poslušnosti do odgovornosti - kazna, autoritet, tko je kriv; teškoće u primjeni obnavljanja vrijednosti
VPP – teškoće u poticanju participacije djece
- kućni red i odnos prema učiteljima
Stav prema roditeljima i odnos s njima
Dobrovoljnost škole (svih zaposlenih)
Nasilje izaziva nasilje (odmazda) – društveni problem

37. (I naše) ali i opće pitanje - dilema
Učinkovit program = puno posla i vrlo precizno odrađenog (vrijeme, energija, sredstva)
Odgoj košta
Pojednostavljivanje programa (pojedine dionice samo) = manje učinkovit program
Prosječna učinkovitost programa 15% smanjenja nasilja
Najuspješniji programi 50%
Gdje je točka dobrog omjera?
Je li jedina mjera učinkovitosti smanjenje nasilja – ponašanje ili i razvoj vrijednosti i svjetonazora?