1. AGENCIJA ZA SIGURNOST HRANE BOSNE I HERCEGOVINE
Seminar na temu:
‘’Izvoz hrane animalnog porijekla iz Bosne i Hercegovine’’
- nadležnosti relevantnih institucija i neophodni dokumenti –
- zakonske obaveze SPH-
AGENCIJA ZA SIGURNOST HRANE BOSNE I HERCEGOVINE
ZAKON O HRANI I ‘’HIGIJENSKI PAKET’’
OBAVEZE SUBJEKATA
mr.sci. Zehra Gilić dr.vet.med.
Kliknite da biste dodali bilješke
Banja Luka - Sarajevo
15.5. – godine .

2. NOVI ZAKONODAVNI OKVIR
Zakon o hrani=osnovni horizontalni principi
Visok nivo zaštite zdravlja ljudi i zaštita interesa potrošača
Slobodno kretanje hrane i hrane za životinje
Analiza rizika
Princip predostrožnosti
Primarna odgovornost subjekata u poslovanju sa hranom
Sljedivost
Transparentnost

3. OBIM ZAKONA O HRANI Pokriva sve vrste hrane
Pokriva čitav proizvodni lanac uključujući primarnu proizvodnju
Pokriva hranu za životinje koje proizvode hranu

4. ODGOVORNOST SUBJEKATA U POSLOVANJU SA HRANOM
Obaveza subjekata u pogledu stavljanja na tržište zdravstveno ispravne hrane / hrane za životinje
Odgovornost subjekata da provjeravaju svoju proizvodnju
Odgovornost subjekata da povuku sve proizvode koji nisu u skladu sa propisima
Obaveza da obavjeste nadležne organe u slučaju da se sumnja na postojanje rizika koji potiče iz hrane/hrane za životinje
Obaveza saradnje sa nadležnim organima i obavještavanja potrošača o razlozima za povlačenje spornih proizvoda

5. SLJEDIVOST-mogućnost ulaženja u trag
Primjenjuje se na hranu/hranu za životinje, životinje koje proizvode hranu i na ostale materije koje su namjenjene da se uvedu u hranu/hranu za životinje
U svim fazama lanca hrane
Identifikacija sistema i procedura

6. TRANSPARENTNOST
Sva pitanja u vezi propisa o hrani “uključujući različite aspekte zdravlja bilja i životinja, kao što su tretmani životinja i biljaka, proizvode za tretiranje životinja i bilja i njihove rezidue,....uključujući pitanja koja se odnose na industrijsko vlasništvo”

7. Higijenski paket Zakon o hrani (“Službeni glasnik BiH”, broj 50/04)
Zakon o veterinarstvu (‘’Službeni glasnik BiH’’, broj 34/02)
 Higijenski paket
PRAVILNIK
O SLUŽBENIM
KONTROLAMA
KOJE SE PROVODE
RADI VERIFIKACIJE
POSTUPANJA U SKLADU
S ODREDBAMA
PROPISA O HRANI
I HRANI ZA ŽIVOTINJE
TE PROPISA
O ZDRAVLJU
I DOBROBITI
ŽIVOTINJA
PRAVILNIK O
HIGIJENI
HŽP
PRAVILNIK O
ORGANIZACIJI
SLUŽBENIH
KONTROLA
PROIZVODA
ŽIVOTINJSKOG
PORIJEKLA
NAMIJENJENIH
ISHRANI LJUDI
PRAVILNIK O
HIGIJENI
HRANE
UREDBA
EK 852/2004
UREDBA
EK 853/2004
UREDBA
EK 854/2004
UREDBA
EK 882/2004

8. Osnovni principi higijene hrane
Pojednostavljivanje
Jedinstveni okvir za svu hranu
Uniformne procedure (npr. HACCP, uvoz)
Popunjavanje pravnih praznina
Primarna proizvodnja
Podjela odgovornosti
Primarna odgovrnost subjekata
Nadležni organi verifikuju usaglašenost

9. PRAVILNIK O HIGIJENI HRANE
(„Službeni glasnik BiH“, broj 4/13)
PREDMET
Pravilnik propisuje opća pravila o higijeni hrane za subjekte u poslovanju s hranom.
Odredbe pravilnika primjenjuje se na sve faze proizvodnje, prerade i distribucije hrane kao i na izvoz, ne dovodeći upitanje konkretnije zahtjeve koji se odnose na higijenu hrane.

10. Izuzimanje od odredbi Odredbe pravilnika ne primjenjuju se na:
primarnu proizvodnju namijenjenu za ličnu upotrebu u domaćinstvu;
pripremu, rukovanje ili skladištenje hrane u domaćinstvu namijenjene za ličnu potrošnju u domaćinstvu;
direktno snabdijevanje malim količinama primarnih proizvoda kojima proizvođač snabdijeva krajnjeg potrošača ili lokalni objekat u maloprodaji koji direktno snabdijeva krajnjeg potrošača (ova stavka se propisuje posebnim propisom);
sabirne centre ili kožare, koji potpadaju pod definiciju SPH samo zato što rukuju sirovinama za proizvodnju želatina ili kolagena.

11. Opšte i posebne odredbe
“Svi subjekti u poslovanju sa hranom trebaju osigurati da se sve faze za koje su oni odgovorni, od primarne proizvodnje do ponude za prodaju ili snabdijevanja hranom krajnjeg potrošača, izvode na higijenski način u skladu sa ovim Pravilnikom”
“Subjekti u poslovanju sa hranom koji obavljaju primarnu proizvodnju i određene prateće aktivnosti moraju se usaglasiti sa opštim odredbama o higijeni”
transport, rukovanje i čuvanje primarnih proizvoda;
transport živih životinja;
transport, od mjesta proizvodnje do postrojenja, proizvoda biljnog porijekla, ribljih proizvoda i divljači.

12. Prostorije, uključujući spoljne površine i mjesta; Uslove transporta;
Dodatno, subjekti u poslovanju sa hranom koji se bave aktivnostima mimo onih u vezi primarne proizvodnje moraju se usaglasiti sa opštim higijenskim zahtijevima iz (Aneksa II) za:
Prostorije, uključujući spoljne površine i mjesta;
Uslove transporta;
Opremu;
Otpad;
Snabdijevanje vodom;
Ličnu higijenu lica koja dolaze u kontakt sa hranom;
Hranu;
Umotavanje i pakovanje;
Termički procesi, koji se mogu koristiti da se preradi određena hrana;
Obuka osoblja;
Planovi čišćenja i sanitacije

13. Vodiči dobre prakse i vodiči za primjenu HACCP-a
Nadležni organi podstiču izradu vodiča za dobru higijensku praksu i za primjenu principa HACCP, koje SPH dobrovoljno primjenjuju, te podstiču njihovu distribuciju i primjenu.

14. Izvoz Hrana koja se izvozi iz Bosne i Hercegovine mora zadovoljiti
odredbe člana 21. Zakona o hrani i odredbe propisane u čl. 4. do 7. Pravilnika o higijeni hrane kojima se propisuju:
- opće obaveze;
- opći i posebni higijenski zahtjevi*;
-analiza rizika i kritične kontrolne tačke;
službene kontrole, registracija i odobrenje.
*SPH provode, gdje je to potrebno, sljedeće posebne
higijenske mjere:
a) poštivanje mikrobioloških kriterija za hranu;
b) postupke potrebne za ispunjavanje ciljeva određenih pravilnikom;
c) ispunjavanje zahtjeva o praćenju temperature za hranu;
d) održavanje hladnog lanca;
e) uzorkovanje i analize.

15. Registracija ili odobravanje subjekata u poslovanju sa hranom
Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da su svi objekti pod njihovom kontrolom registrovani kod nadležnog organa entiteta ili Brčko Distrikta BiH i da taj organ stalno obavještavaju o bilo kojim promjenama.
Subjekti u poslovanju sa hranom životinjskog porijekla i hranom za životinje moraju biti odobreni od strane nadležnog organa entiteta ili Brčko Distrikta BiH i ne mogu djelovati bez ovog odobrenja.
SPH moraju osigurati da objekte odobri nadležni organ nakon najmanje jednog pregleda na licu mjesta, ako se navedeno odobrenje zahtijeva:
a) na osnovu posebnih propisa;
b) Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla.
Svi SPH moraju biti upisani u registar Agencije.

16. Sljedivost i povlačenje proizvoda
U skladu sa Zakonom o hrani, subjekti u poslovanju sa hranom moraju uspostaviti sistem sljedivosti i procedure za sastojke, hranu i kada je to odgovarajuće životinje koje se koriste za proizvodnju hrane.
Kada subjekat u poslovanju sa hranom utvrdi da hrana predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje, on je smjesta mora povući sa tržišta i obavijestiti potrošače i nadležne organe.

17. Službene kontrole
Primjena HACCP principa (odnosno uspostavljen sistem samokontrole) od strane subjekata u poslovanju sa hranom) neće zamjeniti službene kontrole koje sprovode nadležni organi.
SPH sarađuju s nadležnim organima u skladu s posebnim propisima i ovim pravilnikom.

18. PRAVILNIK O HIGIJENI HRANE ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA („Službeni glasnik BiH“, broj 103/12)
OPĆE odredbe
Hrana životinjskog porijekla može predstavljati mikrobiološku ili hemijsku opsanost, što izaziva potrebu usvajanja specifičnih higijenskih pravila kojima će se osigurati visok nivo zaštite javnog zdravlja.
Ova pravila nadopunjavaju ona koja su uspostavljena Pravilnikom o higijeni hrane.
Ovaj Pravilnik se ne primjenjuje na maloprodaju ili na primarnu proizvodnju za vlastite potrebe,

19. Odobrenje Zdravstvena oznaka i identifikacija
Objekti koji se bave proizvodima životinjskog porijekla moraju biti odobreni od strane nadležnih organa entiteta ili Brčko Distrikta BiH.
Ovo se ne odnosi na pogone primarne proizvodnje, transport ili čuvanje proizvoda za koje se ne zahtijevaju uslovi čuvanja koji se kontrolišu temperaturom, ili maloprodaja koja nije predmet ovog Pravilnika.
Nadležni organi entiteta ili Brčko Distrikta BiH moraju ažurirati liste ovih odobrenih objekata.
Zdravstvena oznaka i identifikacija
Kada se to zahtijeva u skladu asa Pravilnikom o službenim kontrolama HŽP, proizvodima životinjskog porijekla se mora dati zdravstvena oznaka, koja se primjenjuje tokom ili poslije proizvodnje.

20. SEKTORSKI PRISTUP ANEKS III (SEKCIJE)
br°1 Meso domaćih papkara i kopitara
br°2 Meso živine i lagomorfa (kunići, zečevi..)
br°3 Meso divljači iz uzgoja
br°4 Meso divljači
br°5 Mljeveno meso, mesni pripravci i MOM
br°6 Mesni proizvodi
br°7 Žive školjke
br°8 Riblji proizvodi
br°9 Sirovo mlijeko i mliječni proizvodi
br°10 Jaja i proizvodi od jaja
br°11 Žablji bataci i puževi
br°12 Topljenje životinjske masti
br°13 Obrađeni želuci, mjehuri i crijeva
br°14 Želatin
br°15 Kolagen

21. Pravilnik o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi („Službeni glasnik BiH“, broj 103/12)
Opće
Zahtijevi u pogledu odobrenja: Kada prilikom kontrole nadležni organi uoče ozbiljne nedostatke u pogledu subjekata u poslovanju sa hranom, mogu povući odobrenje
Subjekti u poslovanju sa hranom moraju nadležnom organu pružiti svu pomoć koja mu je neophodna za provođenje kontrole (pristup prostorijama, predstavljanje dokumentacije i evidencija)
Službene kontrole uključuju audite dobrih higijenskih praksi uključujući i HACCP principe, kao i specifične kontrole čiji su zahtijevi određeni po sektorima (svježe meso,žive školjke, riblji proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi itd).

22. OBAVEZE KOJE SE TIČU SLUŽBENIH KONTROLA (DIO 1)
Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja („Službeni glasnik BiH“, broj 5/13)
OBAVEZE KOJE SE TIČU SLUŽBENIH KONTROLA (DIO 1)
Opće
Službene kontrole koje sprovode nadležni organi
moraju im omogućiti verifikaciju i osigurati usaglašenost
sa propisima o hrani i hrani za životinje
Nadležni organi
imenovanje nadležnih organa koji su odgovorni za
sprovođenje službenih kontrola- entiteti i BD BiH
Transparentnost i povjerljivost
nadležni organi moraju osigurati da sve relevantne
informacije budu dostupne javnosti.

23. OBAVEZE KOJE SE TIČU SLUŽBENIH KONTROLA
Uzorkovanje i analiza
- Metode uzorkovanja i analize moraju biti u skladu sa
važećom legislativom
- i implementirane od strane laboratorija u skladu sa
standardima Evropskog tijela za standardizaciju
(CEN).
Interventni planovi
-planovi uspostavljaju mjere koje treba primjeniti u slučaju vanrednog stanja kada se otkrilo da hrana predstavlja ozbinjan rizik.
Kontrola proizvoda iz drugih zemalja
Finansiranje službenih kontrola
- Nadležni organi moraju osigurati adekvatna finansijska sredstva za službene kontrole.

24. OBAVEZE KOJE SE TIČU SLUŽBENIH KONTROLA
Certifikacija
- omogućava proceduru za specificiranje slučajeva i uslova za davanje službenih certifikata
Referentne laboratorije
osiguravaju nacionalne referentne laboratorije sa podacima o analitičkim metodama;
organizuju komparativna testiranja, koordinišu u okviru svoje nadležnosti praktične i naučne aktivnosti neophodne za razvoj novih analitičkih metoda;
Vode obuke.

25. izvoz u EU

26. POTENCIJALNI STE IZVOZNIK PROIZVODA U EU ?
U cilju olakšavanja pristupa EU tržištu, Evropska Komisija je osigurala on line službu za pomoć namijenjenu izvoznicima zainteresiranim za snabdijevanje EU tržišta, naročito onima iz zemalja u razvoju. Pomoć je besplatna i jednostavna za korištenje, a pruža potrebne informacije o zahtjevima koje je potrebno ispunjavati prilikom izvoza u EU. Dostupno putem linka -
Kako izvoziti u EU? - HELP DESK
Pobliže informacije namijenjene izvoznicima u EU također dostupne putem direktonog linka na tekst Vodiča za određena ključna pitanja u pogledu zahtjeva kod uvoza u EU i novih pravila o higijeni hrane i službenim kontrolama hrane, izdatog od strane EC DG SANCO - ''Guidance document on certain key questions related to import requirements and the new rules on food hygiene and on official food controls''

27. izvoz hrane animalnog porijekla u EU

28. Izvoz hrane animalnoga porijekla u EU
Da biste izvozili hranu animalnoga porijekla u EU, potrebno je da
zadovoljite mnogobrojne zahtjeve. Npr.
Mora se imati održiva ponuda namijenjena tržištu,
Zemlja izvoza se mora nalaziti na EU listi trećih zemalja koje dolaze u obzir za izvoz ,
Mora se imati siguran proizvod (pružanje garancija),
Uspostavljen sistem sljedivosti,
HACCP plan itd.

29. Održiva ponuda namijenjena tržištu
Jedan izvoznik mora ponuditi kvalitetan proizvod u količini i sa takvom cijenom da može konkurirati istim proizvodima na tržištu.
Izvoznici moraju raspolagati financijskim sredstvima, stručnošću i biti posvećeni angažmanu oko izvoza. Također moraju imati odgovarajuće resurse za nabavku adekvatne količine proizvoda (npr. otkup uz dokazivanje slijedivosti).
EU lista trećih zemalja konkurentnih za izvoz
Najveće prijetnje globalnoj trgovini hranom animalnog porijekla jesu rezidue lijekova koji se koriste u svrhu kontrole bolesti ili druge eksterne (vanjske) kemijske substance. Siguran proizvod koji neće ugrožavati ljudsko zdravlje dužnost je proizvođača, a to ovisi od načina na koji se vodi briga o zdravlju životinja tj. ispravnim upravljanjem proizvodnjom.
Osigurati proizvod koji udovoljava odredbama propisa u pogledu rezidua, danas na globalnom tržištu predstavlja prednost
Da bi imala pristup EU tržištu, svaka zemlja koja nije članica EU neophodno je da bude prihvaćena od strane EC kao zemlja porijekla koja dolazi u obzir za razmatranje izvoza – a to se postiže putem priprema, implementacije i podnošenja Plana praćenja rezidua (RMP)- ‘’Directive 96/23/EC laying down measures to monitor the substances and groups of residues listed in Annex I thereto’’.

30. Vlade država moraju identificirati kompetentni autoritet koji će preuzeti odgovornost za upravljanjem Sistemom monitoringa rezidua unutar zemlje i za godišnje podnošenje RMP Evropskoj uniji.
RMP ne predstavlja najveću prepreku tamo gdje je kompetentni autoritet države posvećen postizanju tog cilja .
BiH podnijela Evropskoj komisiji plan praćenja rezidua za perad, mlijeko, jaja i med. Prema mišljenju Komisije plan pruža dovoljno garancija i treba biti odobren, a shodno tome BiH uvrštena na listu Aneksa provedbene Odluke Komisije:
‘’COMMISSION IMPLEMENTING DECISION of 11 March amending Decision 2011/163/EU on the approval of plans submitted by third countries in accordance with Article 29 of Council Directive 96/23/EC ‘’

31. Sistem sljedivosti
EU zakonodavstvo je striktno u pogledu sigurnosti hrane i jedan EU kupac proizvoda iz trećih zemalja preuzima odgovornost za sigurnost tog proizvoda za ljudsku konzumaciju.
Ukoliko bilo koji problem bude identificiran, kupac (nabvaljač) će željeti da ukloni taj proizvod iz lanca opskrbe. Kao rezultat toga kupac će tražiti od svakog izvoznika u EU da ima implementiran sistem sljedivosti, koji predstavlja proces vođenja zabilješki koji omogućuje za svaki proizvod da mu se utvdi sljedivost do farme (gazdinstva) sa koje dolazi.
Sistemi sljedivosti nisu teški za provođenje , već znače da izvoznici ne mogu kupovati proizvode od neformalnih trgovaca koji nisu u stanju osigurati dokaz porijekla. Sistemi sljedivosti jedino mogu funkcionirati kada su izvoznicima poznati njihovi snabdjevači.
Sistemi sljedivosti počinju od proizvođača. Primjer: kod isporuke u centre za prikupljanje moraju se označiti posude. Oznake moraju biti prenesene na kontejnere koji se koriste za transport i skladištenje u svim fazama.

32. HACCP plan (HACCP=Hazard Analysis and Critical Control Point)
HACCP plan je dokument koji pokazuje da je mogućnost nastajanja problema uzeta u obzir i koraci poduzeti u svrhu prevencije njihova nastanka.
Rukovanje, transport i čuvanje mogu prouzročiti da proizvod postane nesiguran za ljudsku konzumaciju. Primjerice, ako je proizvod skladišten u istoj tvrnici kao i toksični pesticid može postati kontaminiran i predstavljati rizik za zdravlje ljudi.
Jedan kupac iz EU-a koji naručuje proizvod od izvoznika iz treće zemlje može zahtijevati da vidi HACCP plan tvornice u kojoj je proizvod prerađen i skladišten.
Procedure u smislu odobravanja objekata za izvoz u Evropsku uniju utvrđene su odredbama Pravilnika o načinu odobravanja objekata koji se bave uzgojem živih životinja, proizvodnjom, preradom, obradom i skladištenjem proizvoda životinjskog porijekla za izvoz na tržište Evropske Unije („Službeni glasnik BiH“ broj 102/12).

33. izvoz hrane animalnog porijekla u EU
ZAKONSKI OKVIR EU ZA PROIZVODE ANIMALNOG PORIJEKLA

34. Zakonski okvir EU za proizvode animalnoga porijekla – opća horizontalna legislativa

35. ‘’Higijenski paket’’ EU propisa i povezani propisi

36. Za hranu animalnoga porijekla, u principu, jedino proizvodi iz objekata koji su uvršteni na pozitivnu listu odobrenu od strane Zajednice mogu biti izvezeni u EU.
 Lista odobrenih objekata dostupna via htm
Za hranu neanimalnoga porijekla, u većini slučajeva, dovoljno je da izvozni objekti u trećim zemljama budu poznati i prihvaćeni kao snabdjevači od strane uvoznika hrane u Zajednicu. Za pošiljke koje sadrže bilje ili biljne proizvode, obuhvaćene EU acquisom koji se odnosi na zdravlje bilja, izvoznici moraju pribaviti fitosanitarni certifikat izdat od strane njihovih nacionalnih nadležnih autoriteta.
Generalne informacije o uslovima uvoza u EU dostupne putem službenog portala Generalnog direktorata za zdravlje i potrošače DG SANCO:
ili putem linka na kojemu su dostupni detaljni podaci u vezi sa uvjetima uvoza hrane animalnog porijekla u EU:
Link na Manuel koji obuhvata odredbe koje se odnose na pružanje garancija ekvivalentnosti EU zahtjevima, u pogledu rezidua veterinarskih lijekova, pesticida i kontaminanata.

37. Rezidue veterinarskih medicinskih proizvoda – Treće zemlje - dostupno putem linka:
Zahtjevi u pogledu pakovanja i označavanja proizvoda, dostupni putem linka: ging/index_en.htm
Legislativa koja se odnosi na organsku proizvodnju i proizvode organske proizvodnje
Specifične informacije koje se tiču organskih proizvoda mogu se pronaći korištenjem odjeljka ‘’Specifični zahtjevi’’ baze podataka DG SANCO kao i konsultovanjem linka na stranicu ‘’Organic Farming’’ (organski uzgoj) izrađenu od strane generalnog direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj Evropske komisije:

38. Poultry Meat Menu Aquaculture Products Fresh Meat Game Meat
Trgovina i uvoz proizvoda animalnog porijekla u EU
Kako izgleda meni za pretraživanje
Menu
Aquaculture Products
Fresh Meat
Game Meat
Meat Products
Milk & Milk Products
Poultry Meat
Other Products of Animal Origin
Personal Imports

39. Direktiva Vijeća 2002/99/EC (Council Directive 2002/99/EC ) propisuje zahtjeve u pogledu zdravlja životinja (koji se odnose na svježe meso).
Ovom Direktivom je formiran zakonski osnov za sva pravila, u pogledu zdravlja životinja, kojima se treba rukovoditi u proizvodnji, preradi, distribuciji i plasiranju proizvoda animalnoga porijekla namijenjenih ishrani ljudi. Nadalje su osigurana harmonizirana pravila u pogledu zdravlja životinja i garancije za svježe meso.
U skladu sa odredbama Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, postoji jasna razlika između definicije ‘’tragovine’’ i definicije ‘’uvoza’’, gdje ‘’trgovina’’ podrazumijeva promet među zemljama članicama unutar Zajednice, dok ‘’uvoz’’ predstavlja isključivo uvođenje roba u zemlje članice iz trećih zemalja izvan EU. Više informacija dostupno putem EU import conditions for fresh meat and meat products   i
Directorate-General for Health and Consumer Protection

40. Pravila koja se tiču uvoza i trgovine unutar Zajednice drugim proizvodaima animalnoga porijekla namijenjenih ljudskoj konzumaciji, a za koje drugdje nisu propisana specifična pravila na nivou EU, propisana su Direktivom Vijeća 92/118/EEC, koja je bila dopunjavana nekoliko puta i kojom su harmonizirana i uspostavljena pravila koja se tiču zdravlja životinja i javnoga zdravlja (za proizvode animalnoga porijekla).
Svrha harmonizacije je da se osigura primjena jednakih principa prilikom uvoza i trgovine od strane svih Zemalja članica te onemogući uvođenja zaraznih bolesti opasnih po zdravlje životinja i ljudi preko proizvoda.
Direktiva opisuje principe u pogledu zdravlja životinja i javnoga zdravlja na kojima se bazira uvoz i trgovina, kao i zahtjeve koji moraju biti ispunjeni prije uvoza ili trgovine ‘’drugim’’ proizvodima animalnoga porijekla.
U pogledu uvoza ‘’drugih ‘’ proizvoda animalnoga porijekla , pored ispunjavanja osnovnih zahtjeva propisanih Direktivom, navažnije je zadovoljiti sljedeće aspekte:
Zahtjev da su svi proizvodi uvezeni isključivo iz Treće zemlje koja se nalazi na listi Trećih zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz specifičnih proizvoda o kojima se radi;
Za određene proizvode (med i matična mliječ, jaja i proizvodi od jaja, želatina, žablji bataci i puževi) potrebno je naročito propisati liste trećih zemalja iz kojih je uvoz u EU dozvoljen .  Pored toga , proizvod mora pratiti zdravstveni certifikat koji potvrđuje da su zahtjevi u pogledu zdravlja životinja i javnoga zdravlja, a koji su propisani legislativom koja se odnosi na uvoz u Zemlje članice, ispunjeni.

41. HVALA NA PAŽNJI
Agencija za sigurnost hrane BiH dr. Ante Starčevića b.b Mostar Telefon: 036/ Fax: 036/