1. UVOD U EKONOMSKO VREDNOVANJE U ZDRAVSTVU
Prof. dr. sc. Miroslav Mastilica
Odjel za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva
Škola narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar
Medicinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu

2. METODE EKONOMSKE ANALIZE ZDRAVSTVENIH PROGRAMA
TKO TREBA RADITI ŠTO KOME
S KOLIKO SREDSTAVA (NOVACA) NAMJENJENIH ZDRAVSTVU, i
U KAKVOM ODNOSU SPRAM DRUGIH ZDRAVSTVENIH SLUŽBI?

3. METODE EKONOMSKE ANALIZE ZDRAVSTVENIH PROGRAMA
EKONOMSKO VREDNOVANJE =
VREDNOVANJE EFIKASNOSTI
EFIKASNOSTI = odnos outputa (učinaka, prihoda, koristi) prema inputima (resursima, ulaganjima, troškovima)
efikasnost =uspješnost korištenja resursa = učinkovitost

4. METODE EKONOMSKE ANALIZE ZDRAVSTVENIH PROGRAMA
ekonomska analiza = analiza INPUTA i OUTPUTA
2. ekonomska analiza se bavi IZBOROM

5. METODE EKONOMSKE ANALIZE ZDRAVSTVENIH PROGRAMA
Tri druga vrednovanja koja prethode vrednovanju efikasnosti:

6. METODE EKONOMSKE ANALIZE ZDRAVSTVENIH PROGRAMA
VREDNOVANJE EFEKTNOSTI - USPJEŠNOSTI(EFFICACY)
VREDNOVANJE ISKORISTIVOSTI+UPOTREBLJIVOSTI(EFFECTIVNESS + USEFULNESS)
VREDNOVANJE DOSTUPNOSTI (AVAILABILITY)

7. RASTUĆI TROŠKOVI ZDRAVSTVENE SKRBI
METODE EKONOMSKE ANALIZE ZDRAVSTVENIH PROGRAMA
RASTUĆI TROŠKOVI ZDRAVSTVENE SKRBI
UZROCI:
- STARENJE POPULACIJE
- PORAST BROJA KRONIČNIH BOLESNIKA
- OPSEŽNI ZDRAVSTEVNI PREVENTIVNI PROGRAMI
- UVOĐENJE NOVIH LIJEKOVA
- ŠIRENJE INDIKACIJA POSTOJEĆIH LIJEKOVA
- UTJECAJ FARMACEUTSKE INDUSTRIJE
- PRITISAK BOLESNIKA I UDRUGA
- DOSTUPNOST INFORMACIJA O LIJEKOVIMA

8. POMOĆU METODE EKONOMSKE ANALIZE NASTOJIMO ISKORISTITI OGRANIČENA SREDSTVA NA NAJBOLJI NAČIN, ODNOSNO TAKO DA SE DOBIJE NAJVEĆA KORIST U ODNOSU NA UTROŠENA SREDSTVA.
METODE EKONOMSKE ANALIZE SU OD INTERESA ZA DRŽAVU, ZDRAVSTVENO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO,
FARMACEUTSKU INDUSTRIJU, BOLNICE I DRUGE POSLODAVCE, PA SE KROZ NOVU DISCIPLINU PRUŽAJU I NOVE MOGUĆNOSTI RADA I ZAPOŠLJAVANJA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA KOJI SU OSPOSOBLJENI ZA FARMAKOEKONOMSKE ANALIZE U MULTIDISCIPLINIRANOM TIMU.

9. ELEMENTI METODA EKONOMSKE ANALIZE
SU :
A. TROŠKOVI:
IZRAVNI MEDICINSKI TROŠKOVI (PLAĆE LIJEČNIKA I MEDICINSKIH SESTARA, LIJEKOVI, PRETRAGE, BOLNIČKO LIJEČENJE);
IZRAVNI NE-MEDICINSKI TROŠKOVI (PRIJEVOZ);
NEIZRAVNI (DANI BOLOVANJA, SMANJENJA
PRODUKTVINOST ZBOG BOLESTI ILI INVALIDITETA);
NEVIDLJIVI (BOL, PATNJA).

10. EKONOMSKI (TROŠKOVI);
B. ISHOD ILI KORIST:
EKONOMSKI (TROŠKOVI);
KLINIČKI (SMRTNOST, TLAK U HIPERTENZIJI, BROJ IZLIJEČENIH BOLESNIKA , BROJ PONOVNIH OBOLJENJA ITD.);
HUMANISTIČKI (KVALITETA ŽIVOTA, BOLESNIKOVO STANJE).

11. Troškovi: ekonomska kategorija – u novčanim jedinicama Ishodi:
METODE EKONOMSKE ANALIZE ZDRAVSTVENIH PROGRAMA (postupaka, usluga lijekova)
Troškovi: ekonomska kategorija – u novčanim jedinicama
Ishodi:
ekonomska kategorija
neekonomska kategorija: klinički, humanistički

12. METODE EKONOMSKE ANALIZE ZDRAVSTVENIH PROGRAMA
Shema: dileme donositelja odluka prilikom uvođenja novog programa
MANJI
TROŠKOVI
ISTI
TROŠKOVI
VEĆI
TROŠKOVI
LOŠIJI
ISHOD
ODBACI
ODBACI
ODBACI
ISTI
ISHOD
PRIHVATI
RAZMOTRI
ODBACI
BOLJI
ISHOD
PRIHVATI
PRIHVATI
RAZMOTRI

13. IMAMO ČETIRI GLAVNA TIPA
EKONOMSKE ANALIZE :
1. ANALIZA MINIMIZIRANJA TROŠKA (AMT)
(COST – MINIMIZATION ANALYSIS-CMA);
3. ANALIZA TROŠKA I KORISTI (ATK)
(COST – BENEFIT ANALYSIS-CBA);
2. ANALIZA TROŠKA I UČINKA (ATU)
(COST-EFFECTIVENESS ANALYSIS-CEA);
4. ANALIZA TROŠKA I DOBITI (ATD)
(COST – UTILITY ANALYSIS-CUA).

14. VRSTE FARMAKOEKONOMSKIH PROCJENA
COST-MINIMALISATION ANALYSIS (CMA): analiza minimalizacije troškova
COST-BENEFIT ANALYSIS (CBA): analiza odnosa troška i koristi
COST-EFFECTIVENESS ANALYSIS (CEA): analiza troška i učinkovitosti
COST-UTILITY ANALYSIS (CUA); analiza odnosa troška i probitaka

15. COST-MINIMALISATION ANALYSIS (CMA): analiza minimalizacije troškova
Procjena (usporedba) TROŠKOVA različitih postupaka (proizvoda ili usluga) s pretpostavljenim jednakim ishodima

16. COST-MINIMALISATION ANALYSIS (CMA): analiza minimalizacije troškova
Primjena kod sastavljanja listi lijekova (kada se odabir može temeljiti na cijeni; generički lijekovi s nižom cijenom)
Kod lijekova iste cijene ali različitog načina primjene koji donosi različit trošak
LIJEK A
LIJEK B
Zahtjeva boravak u bolnici
Omogućava odlazak kući

17. ANALIZA MINIMIZIRANJA TROŠKOVA
USPOREĐUJE DVA ILI VIŠE LIJEKOVA KOJI
IMAJU ISTI TERAPIJSKI ISHOD I RAZLIČITE
CIJENE. USPOREĐUJEMO TERAPIJSKE
TROŠKOVE I TRAŽIMO ODGOVOR NA
PITANJE:
S KOJIM LIJEKOM JE TERAPIJA JEFTINIJA?

18. TROŠKOVI TERAPIJE
REZULTAT: TROŠKOVI TERAPIJE S LIJEKOM A SU VEĆI ZA 100
KUNA, NEGO S LIJEKOM B
400 kuna
90%
500 kuna
UKUPNI TROŠAK
TERAPIJSKI ISHOD 25
100
NUSPOJAVE 75
NADZOR
PRIMJENA
350
250
LIJEK
LIJEK B
LIJEK A
VRSTA TROŠKA

19. COST-BENEFIT ANALYSIS (CBA) ANALIZA ODNOSA TROŠKA I KORISTI
Ishodi (posljedice) se mjere NOVČANIM JEDINICAMA
CBA upućuje na prihvaćanje onog programa gdje korist premašuje troškove
klinički
ekonomski
humanistički

20. U ANALIZI TROŠKA I KORISTI, KORISTI SE MJERE U NOVCU I KONAČNI REZULTAT
SE ISKAZUJE U NOVČANOM DOBITKU (ILI GUBITKU) ILI KAO OMJER KORISTI I TROŠKA.
ONA ODGOVARA NA PITANJE:
KOLIKI DIO DRUŠTVENOG PRORAČUNA TREBA ULOŽITI U ODREĐENI TIP
ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ILI LIJEČENJA
ODREĐENE BOLESTI ?

21. TROŠKOVI TERAPIJE 4000 kuna 4000/400 =10:1 3000 kuna 3000/500 =6:1
UKUPNO KORISTI
OMJER KORISTI I
TROŠKA
400 kuna
1000
3000
500 kuna
2000
UKUPNI TROŠAK:
KORISTI:
-DANI NA POSLU:
-DOBIVENI MJESECI
ŽIVOTA:
100
NUSPOJAVE 50
NADZOR
PRIMJENA
400
300
LIJEK
LIJEK B
LIJEK A
VRSTA TROŠKA

22. COST-EFFECTIVENESS ANALYSIS (CEA) ANALIZA ODNOSA TROŠKA I UČINKOVITOSTI
Koristi se kod ispitivanja troškova dvaju ili više programa s različitim (nejednakim) kliničkim ishodima
klinički
ekonomski
humanistički

23. COST-EFFECTIVENESS ANALYSIS (CEA) ANALIZA ODNOSA TROŠKA I UČINKOVITOSTI
Posljedice se mjere FIZIČKIM JEDINICAMA (npr. klinički ishodi kao broj spašenih života ili pad bolovanja)
CEA analiza se koristi kad imamo najmanje dva programa (uvođenje lijekova ili zdravstvene prevencije) s ciljem smanjenja mortaliteta, morbiditeta
CEA analiza se prilaže uz dokumentaciju prilikom registracije lijeka, ili uvrštavanja na tzv. pozitivnu listu
CEA metoda najčešće korištena farmakoekonomska analiza

24. U ANALIZI TROŠKA I UČINKA USPOREĐUJEMO TROŠKOVE ISKAZANE ZA
SVAKI LIJEK U NOVCU TAKO DA ZA SVAKI
LIJEK IZRAČUNAMO TROŠKOVE TERAPIJE I
PODIJELIMO SA IZMJERENIM UČINKOM
ISTOG LIJEKA (BROJ DOBIVENIH GODINA
ŽIVOTA, BROJ SPRIJEČENIH SRČANIH UDARA).
ČESTO SE KORISTI KOD NOVIH LIJEKOVA
KOJE TEK TREBA REGISTRIRATI.

25. TROŠKOVI TERAPIJE = 250 KUNA = 333 KUNE 400 kuna 1.6 400/1.6 500 kuna
PO DOBIVENOJ
GODINI ŽIVOTA
= 333 KUNE
400 kuna
1.6
400/1.6
500 kuna
1.5
500/1.5
UKUPNI TROŠAK:
TERAPIJSKI ISHOD:
BROJ DOBIVENIH GODINA ŽIVOTA:
ODNOS TROŠKA I UČINKA:
100
NUSPOJAVE 50
NADZOR
PRIMJENA
400
300
LIJEK
LIJEK B
LIJEK A
VRSTA TROŠKA

26. COST-UTILITY ANALYSIS – CUA ANALIZA ODNOSA TROŠKA I PROBITAKA
Procjena vrijednosti postupka ili programa prema ishodu izraženom mjerom kvalitete života (QALY – quality-adjusted life year)
klinički
ekonomski
humanistički

27. COST-UTILITY ANALYSIS – CUA ANALIZA ODNOSA TROŠKA I PROBITAKA
PROBITAK – izražen indeksom od 0 (smrt) – 1 (savršeno zdravlje) alternativan je način mjerenja posljedica terapijskog postupka
QALY (quality-adjusted life year) = godina kvalitetnog života parametar kvalitete života
= probitak x dobivene godine života
Metoda procjene bolesnikove sklonosti prema određenom postupku iskazane njegovim zdravstvenim stanjem

28. ANALIZA TROŠKA I DOBITKA OBUHVAĆA EVALUACIJU KVALITETE I KVANTITETE ŽIVOTA KORISTEĆI ZAJEDNIČKU JEDINICU.
NAJČEŠĆA JEDINICA JE QALY (QUALITY ADJUSTED LIFE YEAR). IZRAČUNAVA SE PROCJENJUJUĆI UKUPAN BROJ DOBIVENIH GODINA ŽIVOTA (POMOĆU LIJEKA) I VAGANJA SVAKE GODINE OBZIROM NA KVALITETU ŽIVOTA KORISTEĆI INDEKS KVALITETE ŽIVOTA (QUALITY OF LIFE INDEX ), KOJI MOŽE BITI DOBIVEN MJERENJEM KVALITETE ŽIVOTA BOLESNIKA (NJEGOVO FIZIČKO, SOCIJALNO, PSIHOLOŠKO I EMOCIONALNO STANJE).

29. PRIMJER I:
BOLESNIK ŽIVI 10 GODINA KORISTEĆI LIJEK “X” S KVALITETOM ŽIVOTA 0.7 NA LJESTVICI OD 0 DO 1 (0=SMRT; 1=SAVRŠENO ZDRAVLJE). BROJ QALY-a JE 7 (0.7x10).

30. TROŠKOVI TERAPIJE (KUNE)
PRIMJER II:
= 1000 KUNA PO DOBIVENOJ KVALITETI ŽIVOTA U GODINI
400 kuna
1.6
0.25
0.40 (1.6 x 0.25)
400/0.4
500 kuna
1.5
0.33
0.50 (1.5 x 0.33)
500/0.5
UKUPNO TROŠAK:
DOBITCI:
-DODATNE GODINE
ŽIVOTA:
-INDEKS KVALITETE
QALY-ja:
OMJER TROŠKA I
DOBITKA:
100
NUSPOJAVE 50
NADZOR
PRIMJENA
400
300
LIJEK
TROŠKOVI
LIJEK B
LIJEK A
TROŠKOVI TERAPIJE (KUNE)

31. DRUGA JEDINICA ZA MJERENJE KORISTI JE DALY (DISABILITY ADJUSTED LIFE YEARS). KAO I QALY OBUHVAĆA KVANTITETU I KVALITETU ŽIVOTA. GLAVNA RAZLIKA JE DA MJERI IZGUBLJENE GODINE ŽIVOTA ZBOG BOLESTI ILI OZLJEDE.

32. KAD SU KORISTI EKVIVALENTNE TADA JE ANALIZA MINIMIZIRANJA TROŠKOVA REALNA I TERAPIJA S NAJMANJIM TROŠKOVIMA JE ODABRANA.
AKO JE JEDNA TERAPIJA JEFTINIJA I UČINKOVITIJA OD DRUGE TADA ĆE ONA BITI ODABRANA JER ĆE OSIGURATI VEĆU KORIST UZ NIŽE TROŠKOVE. MEĐUTIM, NAJČEŠĆE JE NEKA TERAPIJA KORISNIJA I SKUPLJA OD ONE DRUGE (USPOREDNE).

33. QALY
STRATEGIJA TROŠKOVI LIJEČENJA UČINKOVITOST PROBITAK QALY
(prosječno preživljavanje)
Liječenje A $ godina ,
Liječenje B $ godina
CEA analiza – 4 000
Inkrementni omjer cijene i probitaka = = $ / QALY (ukupni trošak)
Trošovi lijeka B i A su isti po QALY-ju
Lijekom B dobivamo više QALY-ja

34. USPOREDBA EKONOMSKIH ANALIZA
VRSTA ANALIZE
TROŠAK
ISHOD
FOKUS
CMA $
jednak
Efikasnost ($)
CBA
Najveći dobitak od ograničenih sredstava
CEA
naturalne jedinice
(godine života)
najbolji način postizanja zadanog cilja
CUA
(QALY)
najbolji način postizanja QALY cilja

35. TKO KORISTI EKONOMSKE ANALIZE U ZDRAVSTVU ?
UPRAVA BOLNICA
- koje lijekove uključiti u tzv. pozitivnu listu?
- koji je najbolji sustav raspodjele lijekova?
FARMACEUTSKE KOMPANIJE
- koji lijek razvijati?
- da li nastaviti s kliničkim ispitivanjem?
- kolika je korist od novog lijeka?
VLADA – RESORNO MINISTARSTVO
- koji lijek uključiti na nacionalnu listu?- nacionalna politika lijekova
- kakvu preraspodjelu limitiranih sredstava?
ISTRAŽIVAČI
- sve navedeno
- kako poboljšati vjerodostojnost i upotrebljivost FE analiza?

36. KLJUČNI ČIMBENICI EKONOMSKE PROCJENE SU:
ODABIR PRAVOG TIPA ANALIZE;
KOME JE NAMIJENJENA ANALIZA (BOLNICI, OSIGURAVAJUĆEM DRUŠTVU, FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI, DRŽAVNOJ USTANOVI) ?
OVISNO O NARUČITELJU MOGU I TROŠKOVI KOJI ULAZE U ANALIZU BITI RAZLIČITI. NAJBOLJE SU ONE PROCJENE KOJE SE VODE ZA POTREBE DRŽAVE JER UKLJUČUJU SVE TROŠKOVE;
U ANALIZI OBUHVATITI SVE TROŠKOVE KOJI SE POJAVLJUJU KOD TERAPIJE ODREĐENIM LIJEKOM;
KAO KOMPARATOR S KOJIM USPOREĐUJEMO NOVI LIJEK TREBA BITI ODABRANA NAJBOLJA MOGUĆA TERAPIJA U TOM TRENUTKU ZA ODREĐENU BOLEST.

37. UMJESTO ZAKLJUČKA NIJE VAŽNO KOLIKO JE DOBRA NEKA EKONOMSKA ANALIZA,
AKO NE POSTOJI NAČIN DA SE OSIGURA
PRIMJENA NJENIH REZULTATA !!!

38. LITERATURA:
Drummond, M. F.; O'Brien, B.; Stoddart, G. L.; and Torrance, G. W. (2005). Methods for the Economic Evaluation of Health Care Programmes, third edition. Oxford: Oxford University Press.