1. OSNOVE PSIHOLOGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA – PSIHOLOGIJA LIČNOSTI
PSIHOLOGIJA LIČNOSTI U OBRAZOVANJU 1

2. Osnovne informacije prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub (nositelj)
Učiteljski fakultet (Savska 77/III), soba 29
konzultacije: pon 11-12h i čet 15-16h
dr.sc. Zlatka Kozjak Mikić (izvoditelj)
konzultacije: nakon nastave
Marina Miloloža (asistent)
Učiteljski fakultet (Savska 77/III), soba 322

3. Ciljevi kolegija Nakon ovog kolegija:
Razumjet ćete glavne teorije ličnosti i važne crte ličnosti
Razumjet ćete ulogu ličnosti za akademski uspjeh
Znati ćete više o sebi
Bolje ćete razumjeti ponašanje učenika

4. Organizacija nastave 30 sati predavanja OBVEZE STUDENATA:
redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Izlazak na 2 kolokvija
mogućnost izrade seminara
min 30 bodova za izlazak na završni ispit

5. Izostanci... dozvoljeno max 5 izostanaka:
do 3 izostanka bez posljedica
4-5 izostanaka – obavezan nadoknadni seminar!
redovitost na nastavi (bodovi):
0 izostanaka – 5 bodova
1 izostanak – 4 boda
2 izostanka – 2 boda
3 ili više izostanaka – bez bodova

6. Elementi ocjenjivanja
1. kolokvij = 30 bodova
2. kolokvij = 30 bodova
redovito pohađanje nastave = 5 bodova max
izrada izbornog seminarskog rada = 7 bodova max (neobvezno)
prezentacija izbornog seminarskog rada = 3 boda max (neobvezno)

7. Kolokviji 30 tvrdnji tip odgovora T/N Negativni bodovi
Nema minimalnih uvjeta za prolazak kolokvija

8. Ukupna ocjena iz kolegija
Za studente koji pristupe završnom ispitu, ocjena iz kolegija se formira temeljem bodova završnog pismenog i usmenog ispita, bodova na temelju pohađanja nastave te bodova iz izbornog seminara. Uvjet za prolaz na pismenom završnom ispitu je najmanje 30 bodova (mogući rezultat na testu 0-60).

9. Studenti koji udovolje studentskim obvezama i sakupe iz kolokvija/popravaka kolokvija ukupno najmanje 30 bodova oslobođeni su pristupiti pismenom dijelu završnog ispita.

10. Relevantni datumi
1.11.
rok za prijavu teme izbornog seminara (na nastavi)
1.12.
rok za predaju seminara (i izbornog i/ili nadoknadnog)

11. Okvirni sadržaj kolegija
Uvod u psihologiju ličnosti
Psihoanalitički pristup ličnosti
Humanistički pristup ličnosti
Biološki i evolucijski pristup ličnosti
Tipovi ličnosti, dimenzije i značajne osobine
Motivacija i učenje

12. Okvirni sadržaj kolegija
7. Samoefikasnost, samopoimanje, samopoštovanje i školski uspjeh
8. Stres i anksioznost u školskom kontekstu
9. Odlaganje i varanje u školskom kontekstu
10. Prosocijalna ličnost vs. teškoće u razvoju ličnosti učenika
11. Agresivnost, delinkvencija i škola
12. Poremećaji ličnosti i ovisničke tendencije kod učenika
PSIHOLOGIJA LIČNOSTI 12

13. Obvezna literatura
Pastuović, N. (1997). Osnove psihologije obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen (str. 7-82).
Larsen, R.J., Buss, D.M. (2008). Psihologija ličnosti. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Pervin, L.A., Cervone, D., John, O.P. (2011). Psihologija ličnosti – teorije i istraživanja. Zagreb: Školska knjiga.
Ljubin Golub, T. i Kozjak Mikić, Z. (2012). Bilješke s predavanja.

14. Dopunska literatura
Cervone, D., Pervin, L.A. (2009). Personality: Theory and Research, 11th Edition. Hoboken, NJ: John Wiley & Sons.
Raboteg-Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma – čuvstveni i spoznajni aspekti prosocijalnog ponašanja. Zagreb: Alinea.
Žužul, M. (1989). Agresivno ponašanje – psihologijska analiza. Zagreb: Radna zajednica Republičke konferencije SSOH.
Essau, C.A., Conradt, J. (2009). Agresivnost u djece i mladeži. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Keresteš, G. (2002). Dječje agresivno i prosocijalno ponašanje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Bašić, J., Koller-Trbović, N., Uzelac, S. (2004). Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja. Zagreb: ERF.
Fulgosi, A. (1997). Psihologija ličnosti: Teorije i istraživanja. Zagreb: Školska knjiga.

15. Na predavanju: Se potpisujete
Odgovarate na 1-2 kraća pitanja vezana uz sadržaj predavanja- predajete pisane odgovore

16. Uvod u psihologiju ličnosti
Prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub
Dr.sc. Zlatka Kozjak Mikić

17. Ličnost
= skup PSIHIČKIH OSOBINA i PROCESA (psihičkih mehanizama) koji su RELATIVNO trajni, a utječu na interakcije i prilagodbu osobe na intrapsihičku, fizičku i socijalnu okolinu (Larsen i Buss,2008)

18. Psihoanalitički pristup ličnosti: Sigmund Freud

19. Teorija razvijena krajem 19.st/ Beč
Enorman utjecaj na širokom planu (psihijatrija, psihologija, slikarstvo, film….)
Kasnije teorije razvijaju se kao reakcija na psihoanalitičku
Javno progovorio i naglašavao važnost do tad tabu- tema

20. Freud Liječnik, radio s pacijentima, a ne zdravim osobama- kritika
Zaključio kako njihovi problemi imaju duboke psihološke korjene u konfliktima
Ideja o tome da je ponašanje rezultat stalne borbe između nagona i potreba koje su stalno u konfliktu

21. Sam patio od povremenih depresija i anksioznosti, te uzimao kokain ( ljekovite svrhe?) U radu s pacijentima koristio hipnozu, ali otkrio kako nije upotrebljiva za sve pacijente Razvio tehniku slobodnih asocijacija ponovno proživljavanje potisnutih iskustava dovodi do katarze

22. 1905 „Tri eseja o seksualnosti”
1900 „Tumačenje snova”
1905 „Tri eseja o seksualnosti”

23. U srcu psihoanalitičke teorije je ideja da je čovjek ENERGETSKI SUSTAV
Količina energije je ograničena, a clj ponašanja je ugoda, ravnomjerno korištenje energije za ostvarivanje svih potreba

24. Ponašanje je determinirano silama izvan naše kontrole
Druga ideja vodilja je da ljude pokreću seksualni i agresivni nagoni (instinkti)
Postoje snažni konflikti između tih instinkata i društveno prihvatljivog ponašanja i zabrana
Ponašanje je determinirano silama izvan naše kontrole

25. Motivacija
Libido (eros) – instinkt života, orjentiran prema preživljavanju, kreaciji, razvoju
Thanatos – instinkt smrti i agresije, orjentiran prema povređivanju sebe i drugih

26. Dva modela strukture ličnosti:
prema razini svjesnosti i prema funkciji

27. Struktura ličnosti
Svjesna razina- fenomeni i sadržaji kojih smo u bilo kojem trenutku svjesni, učenik odgovara na pitanje
Predsvjesna razina- sadržaj kojeg lako postajemo svjesni ako mu obratimo pozornost
Fokusirajte se na telefonski broj svojih roditelja, ili izgled i miris stomatološke ordinacije koju posjećujete i sl.
Učenik je „zapeo u odgovaranju”, na vaše podpitanje odgovara dalje točno

28. Struktura ličnosti
Nesvjesna razina-nismo uopće svjesni, osim pod posebnim okolnostima, misli i želje koje nas na neki način plaše, sramimo ih se, izazivaju anksioznost, pa smo ih potisnuli
!!!!!! Ovo je i danas široko prihvaćeno

29. Nesvjesno se predstavlja najviše kroz snove
Nesvjesno utječe na svjesno ponašanje i očituje se:
omaškama u govoru, osjećaju anksioznosti, naizgled iracionalnom ponašanju ili osjećaj prema nekome, kao fizički simptom i sl.

30. Struktura ličnosti
Id – nesvjesni dio, izvor energije nagona, traži oslobađanje uzbuđenja, napetosti i energije- „ razmaženo dijete”
Ponašanje učenika kojem prevladava Id: impulzivno, ne poštuje pravila i dogovore, pokazuje veliku nestrpljivost, sve mora biti odmah i sad, neustrajan prilikom učenja, uloga nastavnika: KONTROLA, JASNO DEFINIRANA PRAVILA

31. Struktura ličnosti
Superego – idealno ja, moralnost, unutarnja predodžba onoga što smatramo ispravnim i moralno prihvatljivim, kontrolor ponašanja- „roditelj”
Razvija se oko 5.-te godine nadalje
Ponašanje učenika kojem prevladava Superego: visoka samokontrola, osjeća krivnju ako nešto ne radi onako kako se od njega očekuje, često perfekcionisti, nesigurni- uloga nastavnika PODRŠKA

32. Struktura ličnosti
Ego –racionalni, svjesni dio, djeluje u skladu s realitetom, razvija strategije rješavanja problema, usklađuje id i superego

33. primjer
Situacija pismenog ispita Id: prepisat ću od koga mogu, baš me briga Ako mi ne da da prepišem, gnjavit ću dok ne popusti, a poslije će vidjeti! Superego: učila sam dugo, ali nisam sigurna je li to dovoljno Rado bih pogledala što je napisala učenica pored mene, ali što ako me nastavnica otkrije, to nije dozvoljeno

34. Ego: učila sam dovoljno, ali kad nastavnica bude malo dalje, bacit ću pogled susjedi za ovo pitanje za koje nisam sigurna, bit ću brza, valjda neće primijetiti- mogu li to učiniti dovoljno brzo bez posljedica?

35. Razvoj ličnosti: psihoseksualne faze
Oralna faza (rođenje do 18 mj.) – zadatak: odvikavanje od sisanja- ostatci u životu: žvakanje žvakaće, pušenje, narcisoidnost
2. Analna faza (18. mj. do 3. god.) zadatak: samokontrola- ostatci u životu: pedanterija, škrtost, tvrdoglavost
3. Falusna faza (3. do 5. god.) zadatak:potiskivanje Edipovog/Elektrinog konflikta i identifikacija s roditeljem vlastitog spola- ostatci u životu: mačo, Barbi žene

36. Razvoj ličnosti: psihoseksualne faze
4. Faza latencije (6. god. do puberteta) zadatak: stjecanje sposobnosti i vještina
5. Genitalna faza (od puberteta nadalje)- značenje pokazuju mnoge kulture kroz obrede inicijacije
Uspješno napredovanje kroz faze i svladavanje karakterističnih zadataka vodi psihološkoj zrelosti- osobnost koja može voljeti i raditi

37. Obrambeni mehanizmi Mentalne strategije za smanjenje anksioznosti
Ima “lakših” i “težih” obrana
Svatko ih ponekad koristi
Zdravi/ nezdravi?

38. Obrambeni mehanizmi
Svaki je učinkovita obrana neko vrijeme, nakon toga više ne, ako frustracija dalje traje uključuje se novi
Npr. student padne ispit prvi put: nisam imala vremena učiti, polagala sam i drugo, nema veze, ima rokova… (racionalizacija)
Zaboravi pad i sprema drugo (potiskivanje)

39. Isti ispit padne drugi put: Profesorica me zbilja mrzi, namjerno mi postavlja pitanja koja su koma (projekcija) Padne treći put: Odustat ću od tog faksa, ne mogu ja to, idem na nešto lakše (regresija) ŠTO UMJESTO OBRANA?- suočavanje usmjereno na rješavanje problema

40. Obrambeni mehanizmi Potiskivanje Racionalizacija Projekcija
Reaktivna formacija (formirana reakcija)
Premještanje (pomaknuta agresija)
Regresija
Sublimacija

41. Potiskivanje (represija)
Neugodne misli, događaje i obaveze jednostavno potisnemo, zaboravimo, maknemo „u stranu”, negiramo
Učenik se boji testa iz matematike, pa uči sve drugo, a matematiku „ će kasnije, nema puno”
Odgađanje, zaboravljanje
Učenik koji je zaboravio da danas treba odgovarati ( a ne laže!)

42. Racionalizacija “kiselo grožđe”, “slatki limun”, “isprike”
Nalazimo prihvatljive razloge za posljedice koje nisu društveno prihvatljive
Učenik se ne spremi za ispite državne mature, ne uspije se upisati na fakultet kojeg je želio, nego nešto što je rangirao nisko: nije važno, bolje mi je da nisam to upisala, s time nikad ne bih dobila posao
Učenik dobije slabu ocjenu: nema veze, bolje da se nisam iscrpila na taj predmet, imat ću više vremena i snage za druge

43. Projekcija Projiciramo ono što nam se ne sviđa u nekog drugoga
Npr. učenik ima slabu ocjenu iz predmeta: krivi nastavnika ( ne zna objašnjavati, ne daje dovoljno šansi za popravak ocjene, prestrog je)
I nastavnik može kriviti jedino učenika, jer ništa ne radi

44. Reaktivna formacija Ponašanje upravo obrnuto od onog što bi Id želio
Npr. nastavnik je vrlo ljut na učenika, izrazito mu je nesimpatičan- prema njemu pokazuje izrazitu ljubaznost i toleranciju
Češće obratno: kad učenika poznajemo ili nam je jako simpatičan, pa smo prema njemu stroži

45. Premještanje
Ako je izvor frustracije moćniji, jači, agresivni impuls se premješta na drugu metu,a da toga osoba nije svjesna
Nastavnik nakon konflikta s ravnateljem ili kolegom nenajavljeno i strogo ispituje učenike

46. Regresija Nezrelo ponašanje
Npr, učenik ne uspijeva ispraviti negativnu ocjenu iz matematike, te napušta školu i program koji mu se sviđa

47. Sublimacija
Pretvaranje nepoželjnih instinkata u društveno prihvatljivo ponašanje
Prema Freudu je to najprihvatljiviji obrambeni mehanizam
Npr. Učenik umjesto da izražava agresiju prema vršnjacima i nastavnicima ide na borilačke vještine i tu „ispucava” negativnu energiju

48. Neki ljudi koriste pretežito neki tip obrane, što ukazuje na tip ličnosti- npr. potiskujuća ličnost, potiskujući način suočavanja s problemima