1. Trendovi i modeli financiranja visokog obrazovanja
Prof.dr.sc. Vesna Vašiček
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2. SADRŽAJ
Strategija razvoja visokog obrazovanja i njegova uloga u društvu
Trendovi u financiranju visokog obrazovanja u Europi
Modeli financiranja visokog obrazovanja
Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj

3. Strategija razvoja visokog obrazovanja i njegova uloga u društvu
Nedjeljivost visokog obrazovanja i znanstveno-istraživačke djelatnosti
Strategija EU
Niz strateških dokumenta *
Naglasak na:
Znanosti, istraživanju i novim tehnologijama
Obrazovanju
Strateški ciljevi visokog obrazovanja:
realno ostvarenje cjeloživotnog učenja i mobilnosti,
poboljšanje kvalitete i učinkovitosti obrazovanja i izobrazbe,
unapređivanje ravnopravnosti i dostupnosti obrazovanja,
poboljšanje kreativnosti i inovacija uključujući i poduzetništvo
______________________
*Europa 2020 – Strategija za inteligentni, održivi i uključivi rast (Horizon The Framework Programme for Research and Innovation)
strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i stručnog usavršavanja (Education and Training 2020)

4. Obilježja visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj
Republika Hrvatska počela je s razvojem binarnog (sveučilišnog i stručnog) sustava te s policentričnim razvojem visokog obrazovanja,
uspostavom 7 javnih sveučilišta dosegnut je maksimum koji je ostvariv s obzirom na znanstveno nastavni potencijal i u idućih godina,
osnivanjem triju novih privatnih sveučilišta odstupilo se od prakse osnivanja sveučilišta prisutne u Europskoj uniji gdje se tek nakon što postojeće visoko učilište postane spremno za izvođenje doktorskog studija ono preoblikuje u sveučilište,
novije utemeljena sveučilišta imaju samo društvene i humanističke programe,
osnivanjem većeg broja javnih veleučilišta u studijima pretežito u području društvenih znanosti policentrični razvoj dobio je svoje konačno obilježje,
gotovo polovica svih stručnih studija još se razvija na sveučilištima,
pojedina sveučilišta izvode dislocirane studije,
privatne visoke škole osnovane su na području ekonomije i većinom su smještene u Zagrebu,
prisutan je paralelizam i preklapanje studijskih programa između sveučilišta, veleučilišta i unutar pojedinih sveučilišta,
širenje mreže visokih učilišta nije pratilo sustavno financiranje te je izražena pojava redistribucije postojećih sredstava na veći broj visokih učilišta i programa, iako je proračunsko financiranje u apsolutnim iznosima poraslo ta sredstva nisu mogla pokrivati potrebe pa se pristupilo participacijama studenata u troškovima studija, a prevelike upisne kvote narušile su kvalitetu studija.
______________________________
* izvor: Mreža visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj. Dokument je pripremljen od strane Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, a raspravljan i usvojen na Saboru Republike Hrvatske godine

5. Obilježja visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj
Razvoj sustava kvalitete *
Strategija razvoja Republike Hrvatske i strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje definira ciljeve s naglaskom na:
razvoj i osiguranje sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja,
poticanje obrazovanja odraslih,
poticanje inkluzivnog obrazovanja,
razvoj učinkovitog sustava studentskog standarda u svrhu poboljšanja dostupnosti obrazovanja,
promijene sustava upravljanja u visokom obrazovanju,
jačanje ljudskih potencijala u znanosti i inovacijama,
poticanje povezivanja znanstvenog potencijala na sveučilištima i institutima, kao i mobilnost te međunarodna suradnja hrvatskih znanstvenika.
Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije (travanj 2012.) - okvir javne rasprave
Nesklad ocjene zatečenog stanja, smjernica razvoja i razine financiranja
_____________________________
* Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Nar.nov. broj 45/2009.)

6. Izvori financiranja visokog obrazovanja
Izvori financiranja visokog obrazovanja u europskim zemljama prosječno imaju slijedeću distribuciju:
72,8% javno financiranje
9,1% studentske participacije
6,5% financiranje u suradnji s privatnim sektorom
4,5% financiranje kroz donacije
4,1% financiranje kroz pružanje usluga
3,0% međunarodno javno financiranje.
___________________
European University Association (2011)“ Financially Sustainable Universities II: European Universities Diversitfying Income Streams“ – EUDIS, Brussels, str. 27

7. Trendovi u financiranju visokog obrazovanja i znanstveno-istraživačke djelatnosti
Razlike u izvorima financiranja između zemalja su značajne
U razdoblju izražen je trend pada javnog financiranja prouzročen financijskom krizom i drugim nepovoljnim kretanjima javnih financija
Tri grupe zemalja:
pad javnog financiranja preko 10% /Latvija, Litva, Češka Republika, Grčka, Mađarska, Italija, Irska, Island, Portugal, Španjolska, Nizozemska/
pad javnog financiranja do 10% /Engleska, Škotska, Irska, Estonija, Nizozemska, Island/
razina financiranja nepromijenjena /Belgija i Finska/
povećano javno financiranje visokog obrazovanja i znanosti /Austrija, Njemačka, Švicarska, Francuska, Danska, Norveška, Švedska, Poljska i Slovačka/
Prema podacima iz studije Republika Hrvatska imala je pad financiranja %, financiranje se stabilizira, a prema projekciji 2012.bilježi se ponovni pad.
Školarine i participacije u troškovima studija
___________________________
Public Funding Observatory

8. Modeli financiranja
Od proračuna po stavkama do proračuna u ukupnom iznosu s različitim kriterijima alokacije
U kontekstu visokog obrazovanja uglavnom se razmatraju tri načina dodjeljivanja proračunskih sredstava:
dodjeljivanje u cjelovitom iznosu (lump-sum allocations)
određivanje na temelju formule (formula based appropriations)
određivanje na temelju utvrđenih ciljeva/rezultata (appropriations by target agreement) – navedeni model ima manje ili više inačica kao: funding agrrement, performance agreement, management by objecitives.
_________________
Frank Ziegele (2008) Management of Financial Re-sources, ed.M.Knust, Faculty I Education, Division of Continuing Educationa and Educational Management, University of Oldenburg, Germany, str. 63

9. Pretpostavke implementacije financiranja na modelu programskih ugovora
Promjena fokusa - napušta se sustav proračuna po stavkama i izravnog nadzora potrošnje – prelazi se na financiranje u ukupnom iznosu uz uvođenje odgovornosti za rezultate
Pretpostavke i ograničenja:
Normativni okvir
Stanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta
Upravljački kapaciteti
Poslovno –informacijski sustav i baze podataka
Odraz na sveučilišta:
Odlučivanje o potrošnji sredstava se decentralizira - Upravljanje je višerazinsko pri čemu su upravljačke strukture na razini sveučilišta orijentirane na strategiju, utvrđivanje ciljeva i indikatora za praćenje napretka u postizanju ciljeva, a niže upravljačke razine na operativna pitanja.
Potrebni su profesionalni upravljački instrumenti - novi javni menadžment, upravljačko i troškovno računovodstvo, sustav unutarnjih kontrola
Sveučilišta moraju imati razvijenu internu komunikaciju i naći odnos između autonomije i odgovornosti za rezultate.

10. Zaključna razmišljanja
Dostupnost visokog obrazovanja – trend povećanja broja studenta
Promjene uvedene bolonjskom reformom
Promjena strukture izvora financiranja i smanjeno javno financiranje uz promjenu načina i modela financiranja – prijelaz na financiranje ishoda i rezultata
Pitanje: je li visoko obrazovanje javno dobro ?
Promjene upravljačkog pristupa:
novi javni menadžmenta
akademsko/poslovno