1. Pisanje znanstvenog rada zasnovano na dokazima
Prof. dr. sc. Ana Marušić
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Croatian Medical Journal

2. Kako časopis odabire članak za objavu

3. Što želi urednik časopisa? (R. Smith, BMJ)
Uzbuđenje (“Wow!”)
Važnost
Originalnost
Važnost za čitateljstvo
Istinitost
Jasno napisan članak
Zanimljivo napisan članak

4. Postupak recenzije: primjer BMJ-a
6000 radova godišnje
1000 odbija jedan urednik: neoriginalni, previše specijalistički, nisu novi, metodologija nije dobra, nerazumljivi
2500 odbijaju dva urednika
2500 se šalju jednom recenzentu (“open peer review”)
Rasprava na uredničkom odboru (“hanging committee”)
1000 odbijaju urednici i recenzent

5. Postupak recenzije: primjer BMJ-a
200 se prihvaća kao kratko priopćenje, nakon odobrenja statističkog urednika
1500 ide na 2-3 urednička odbora
Urednički odbor ima dva istraživača/kliničara, jednog urednika i jednog statističara
300 se prihvaća, redovito nakon popravka

6. Postupak recenzije: primjer BMJ-a
Dozvoljeno je prigovoriti na uredničku odluku (“appeal”).
Prvi prigovor se uvijek razmatra – ali se članak mora preraditi i dati argumentiran odgovor na primjedbe; nije dovoljno reći da je tema članka važna.
Oko 20% radova se prihvaća nakon prigovora
Nema drugog prigovora jer gotovo “uvijek završi u suzama”, a ima dovoljno drugih časopisa.

7. Hoće li se uredniku svidjeti vaš članak?
U (velikim) časopisima, urednici, a ne recenzenti, su ti koji odlučuju što će se objaviti u časopisu
Urednici općih časopisa vole članke koji su zanimljivi širem čitateljstvu
Kako urednici (velikih) časopisa donose odluke?

8. Trijaža članaka zaprimljenih u časopis
Idetificirati “dobre” članke i što prije ih poslati recenzentima
Identificirati članke koji nisu prikladni za časopis i napisati autorima valjane razloge odbijanja članka
Identificirati članke koji nisu dovoljno dobri za časopis i odmah ih odbiti

9. Urednikov pristup I:
Čita popratno pismo
Ali zna da se u njemu hvalite

10. Popratno pismo uz članak koji šaljete u časopis:
naslov članka i imena autora
izjava da rezultati iz članaka nisu nigdje drugdje objavljeni (osim sažetka do 400 riječi) i da članak nije u postupku recenzije ili publiciranja u nekom drugom časopisu
razlozi zbog kojih smatrate da bi članak bio zanimljiv čitateljima časopisa
(opis doprinosa pojedinih autora istraživanju i članku – “contributions”)

11. Popratno pismo uz članak koji šaljete u časopis I:
We enclose our manuscript entitled “Curricular and Extracurricular Activities of Medical Students during War” for possible publication in the section “Institutional Issues” of your Journal. The manuscript has not been published and is not for consideration in the same or substantially similar form in any other journal. All colleagues listed as authors on the byline are qualified for authorship and all who are qualified to be authors are listed as authors on the byline. To our knowledge, there is no conflict of interest regarding this manuscript.

12. Popratno pismo uz članak koji šaljete u časopis II:
We believe that the topic described in our article would be of interest to your readers – we have entered the new millennium with new challenges to medical education because of technological advancement in medicine, but the medicine in the new millennium will face small scale wars and enormous numbers of refugees and war victims all over the world. We described in our manuscript the specific role of medical education in times of prolonged humanitarian crisis and destruction.

13. Urednikov pristup II: Znakovi potpuno neupotrebljivog rada:
Biblijski citati
Lijek za rak ili shizofreniju
Nerazumljiva prva dva odjeljka teksta

14. Urednikov pristup III:
Naslovna stranica članka:
Originalna studija – ili nešto drugo?
“Nepoznati” autori redovito šalju dobre članke. “Poznati” autori ponekad šalju očajne članke.

15. Urednikov pristup IV: Sažetak (strukturirani?):
Pokazuje li jasno o čemu se u članku radi?
Ako ne, nije dobro.

16. Urednikov pristup V:
Je li članku postavljeno pitanje čiji nas odgovor stvarno zanima?
Ili je pitanje previše
specijalističko
nevažno
dobro poznato (premda za većinu stvari koje dobro poznamo nema dokaza da je tomu tako)

17. Urednikov pristup VI:
Članci sa zanimljivim pitanjima i “negativnim” odgovorima mogu biti zanimljivi.
Važnije je istraživačko pitanje nego odgovor.
Jesu li istraživači uporabili odgovarajuću metodologiju za odgovor na pitanje?

18. Trijaža: studija upitnikom
Ako govori o tome što ljudi kažu da su radili umjesto o tome što stvarno rade – odbiti.
Govori li nam nešto važno što vjerojatno ne bi mogli istražiti na bilokoji drugi način?
Ako je postotak odgovora (response rate) manji od 55%, većina časopisa će najvjerojatnije članak odbiti.
References
Liam Smeeth and Astrid E Fletcher Improving the response rates to questionnaires BMJ, May 2002; 324:
Increasing response rates to postal questionnaires: systematic review
Phil Edwards, Ian Roberts, Mike Clarke, Carolyn DiGuiseppi, Sarah Pratap, Reinhard Wentz, and Irene Kwan BMJ 2002; 324: 1183

19. Trijaža: Prikaz slučaja (case report)
Dobar prikaz slučaja mora biti:
ne tako čest da ga svatko zna
ne tako rijedak da nije ni važno o njemu nešto znati
zanimljivo štivo.
Ako ne – odbiti.

20. Kako pisati za dobar znanstveni časopis

22. Znanstveni rad
novo znanje
prvi puta

23. Philosophical Transactions of the Royal Society of London
1665
Journal des Scavans
Philosophical Transactions of the Royal Society of London

24. A naturalist’s life would be a happy one if he had only to observe and never to write.
–Sir Charles Darwin

25. The man of science appears to be the only man who has something to say just now, and the only man who does not know how to say it.
–Sir James Barrie

26. Obilježja komunikacije u znanosti
jasnoća točnost
jednostavnost razumljivost
Beauty of style and harmony and grace and good rhythm depend on simplicity.
–Plato

27. Pisanje zasnovano na dokazima (Evidence-based writing)
Zasniva se na istraživanjima iz:
kognitivne psihologije
grafičkog dizajna i tipografije
instrukcijskog dizajna
lingvistike
istraživanja čitanja
retorike

28. Evidence-based writing
Gunning Fog Index: mjera čitljivosti pisanoga teksta
Robert Gunning. The Techniques of Clear Writing. New York: McGraw-Hill, 1968.
Interpretacija:
Lagano čitanje 6-10.
Prosječna osoba čita na razini 9.
Sve iznad 17. razine je teško za studente.
Dječje knjige
Dnevne novine
Medicinski časopisi 14-16
Pravni časopisi
Police osiguranja 18-20

29. Evidence-based writing
Majčin govor djetetu
Novinski članak
Članak u časopisu Nature
Nature 2003;423:376-8.
Lexical difficulty indeks (Donald Hayes): riječi na osnovu čestoće uporabe u udžbenicima, romanima, časopisima i encikopedijama (American Heritage Word Frequency Book).
1. pojam: “the”; 10,000. pojam: “whooping”; neuron – 23,595. pojam

30. Evidence-based writing
Nature
Science
Lex ratings:
Nature +35
New Scientist +7
Time +2
US/UK newspapers 0
Ranger Rick -18
TV (prime show) -36
Farmer talking -56 to cows
Nature 2003;423:376-8.
LEX score

31. Introduction Što sam htio? Method Kako sam radio?
Results Što sam dobio?
And
Discussion Što to znači?

32. Why whip egg whites in copper bowls?
NASLOV
Why whip egg whites in copper bowls?
Nature 1984;308

33. Naslov mora biti razumljiv:
čitatelji imaju prethodna iskustva i znanje
odgovarajući naslov pomaže stvaranje korisnih asocijacija
Pranje rublja u perilici
“Postupak je zapravo jako jednostavan. Prvo se stvari rasporede u različite skupine ovisno o njihovoj vrsti i građi. Naravno, može biti dostatna i jedna skupina ako …”

34. SAŽETAK Klasični Strukturirani Aim Objective Method Setting
Results Participants
Conclusions Design
Intervention
Main outcome measure
Results
Conclusions

35. UVOD Pišite Uvod krećući od općeg, širokog konteksta vašeg
rada, recite čitatelju što je već poznato pa
onda ono što se još ne zna,
koji su problemi,
te što ste vi
odlučili
raditi

36. TVORIVA I POSTUPCI
daju informacije koje omogućuju znanstvenicima/čitateljima:
– ponavljanje pokusa
– procjenu vrijednosti pokusa

37. TVORIVA I POSTUPCI Pediat Res 1972;6:26
Krv za analizu uzeta je od 48 osoba koje smo upoznali s pokusom i koje su pristale na istraživanje (informed and consenting subjects); dob ispitanika bila je od 6 mjeseci do 22 godine.

38. REZULTATI
tekst
tablice
slike

39. Slike i tablice bi trebale:
Rezultati
Slike i tablice bi trebale:
Dodati nove podatke
Štediti prostor
Biti razumljive same za sebe
Ne biti pretrpane brojkama ili crnilom

40. REZULTATI

41. REZULTATI

42. Dođite brzo do glagola Pisati za čitatelja
duge rečenice nisu nužno nerazumljivije nego kratke
dužina nije problem nego složena sintaksa
kad pročitamo subjekt rečenice, očekujemo odmah i glagol
informacija između subjekta i glagola slabo se zadržava u radnoj memoriji

43. Pišite “scenarij” - subjekt, aktivni glagoli
Pisati za čitatelja
Pišite “scenarij” - subjekt, aktivni glagoli
aktivne rečenice su obično razumljivije od pasivnih, posebice ako govore o ljudima
ne mora svaka rečenica biti u aktivnom obliku

44. Brojke prikazujte da ih čitatelj može bolje razumjeti
Grafički prikaz podataka
Brojke prikazujte da ih čitatelj može bolje razumjeti
ne pišite previše decimalnih brojki
napišite i frakciju uz postotak, a samo brojeve za male uzorke
budite svjesni da ljudi nemaju dobar pojam o velikim brojevima (> )

45. Brojke prikazujte da ih čitatelj može bolje razumjeti
Grafički prikaz podataka
Brojke prikazujte da ih čitatelj može bolje razumjeti
izbjegavajte rimske brojeve (osim za kranijalne živce, čimbenike zgrušavanja i svjetske ratove)
u tablici na lijevu stranu stavite ono što čitatelj već zna
ako ne stavite 0 u grafikon, čitatelj može misliti da je rezultat veći nego što jest

46. RASPRAVA Nakon sažimanja rezultata, identificirajte ograničenja i
otklone,usporedite ih s drugim
nalazima i raspravite teorijske i praktične
posljedice vašeg istraživanja; oprezno izvedite
zaključke iz opisanih istraživanja i predložite buduća istraživanja, pokažite što je novo i kako se Vaši rezultati uklapaju u šire područje koje ste opisali na početku Uvoda.

47. Obilježja komunikacije u znanosti
jasnoća točnost
jednostavnost razumljivost

48. Scientific jargon:
From the time immemorial, it has been known that the ingestion of an “apple” (i.e., the pomme fruit of any tree of the genus Malus, said fruit being usually round in shape and red, yellow, or greenish in color) on a diurnal basis will with absolute certainty keep a primary member of the health care establishment absent from one’s local environment.

49. An apple a day keeps doctor away.

50. The Six Honest Serving Men R. Kipling
I keep six honest serving men
(They taught me all I know):
Their names are What and Why and When
And How and Where and Who.
A survey of the writer’s personal methodology in general inquiry has been carried out, and the results analyzed to determine components of the interrogatory technique. Six distinct forms of question were isolated, as tabulated below. It is claimed that responses evoked by these were responsible for the total quantity of knowledge acquired by the author (3).