1. Fleksibilni putovi učenja i cjeloživotno obrazovanje
Republic of Croatia Negotiating team Working group on chapter 25. Science and Resarch and chapter 26. Education and culture
Fleksibilni putovi učenja i cjeloživotno obrazovanje
Prof. dr. sc. Pero Lučin
UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE U NOVOJ HRVATSKOJ ŠKOLI Dubrovnik, veljače 2007.

2. Kvalifikacijski okvir Izgradnja institucija
Reforma tercijarnog obrazovanja
Dva ciklusa
preddiplomski, diplomski, specijalistički, stručni, studentsko opterećenje, ECTS krediti
Treći ciklus
doktorski studiji, istraživačka profesija i karijera
Osiguranje kvalitete
kultura kvalitete, sustav, unaprijeđenja, tunning
Akreditacija
europski kontekst, model državnog nadzora, tipologija
Accountability transparentnost, javna odgovornost
Kvalifikacijski okvir
kompetencije, ishodi učenja, reforma javnog sektora, legislativne promjene
Lump sum financiranje
ishodi, racionalnost
Zaposlenici
Politika napredovanja, radne obaveze, nagrade i poticaji, sustavno učenje, korporativna kultura, suradnja i timovi
Izgradnja institucija
Integracija, strateški menađžment
legislativni okvir,
rukovođenje (leadership)
Lifelong learning 12,5% benchmark, financijski i fiskalni instrument, kultura učenja
Inovacije
intelektualno vlasništvo, kapaciteti, instrumenti, SME
Fleksibilizacija
Fleksibilni putovi učenja, akademski i stručni profili
Studenti
Školarine, studentski standard, organiziranje
Mobilnost
interna i eksterna
Služenje zajednici
razvoj zajednice i društva, NGOs, politika na temelju činjenica
Istraživanje
profiliranje, kolaborativne mreže

3. Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju u posljednjih godinu dana (2003)
% stanovništva

4. Participacija u cjeloživotnom učenju
2,3
Progress towards the Lisbon objectives in education and training Report. European Commission
2,3

5. Benchmark indikator
2.3
Progress towards the Lisbon objectives in education and training Report. European Commission

6. Sudjelovanje u cjeloživotnom učenju i relativni prihodi

7. ? Očekivano trajanje obrazovanja u državama OECD godine Hrvatska? 21
Prosječan broj godina koje može jedan 5-godišnjak očekivati da će biti formalno uključen u obrazovanje tijekom svojeg života. Očekivano trajanje izračunavano na temelju upisa (enrollment) za svaku pojedinu godinu života od pete nadalje. Trajanje, intenzitet i kvaliteta različiti. 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12
Velika Britanija (20,7), Australija (20,7), Švedska (20,3)
Finska (20,0)
Island (19,7), Belgija (19,6)
Novi Zeland (19,1), Danska (19,0)
Norveška (18,4)
Mađarska (17,6), Nizozemska i Njemačka (17,4)
Irska i Španjolska (17,2), Portugal 17,1), Poljska, Italija i Republika Češka (17,0)
Grčka i USA (16,9), Francuska i Švicarska (16,8)
Brazil (16,7), Koreja (1,6) Austrija (16,3)
Izrael i Slovačka (15,7)
Ruska federacija i Čile (15,0)
Luksemburg (14,2)
Meksiko (13,4)
Turska (12,6) ?
Hrvatska?
Education at a Glance OECD

8. Education and Training 2010 Različiti sustavi, zajednički ciljevi
3 cilja, 13 zadataka
2001.
program za 10 godina
( )
E&T Programme
Lisabon 2000
Open Method of Coordination
Working groups
Education and Training of Teachers and Trainers
Key Competences
Language Learning
Information and Communication Technologies
Maths, Science and Technology
Making the best use of resources
Mobility and European cooperation
Open Learning Environment; Making Learning Attractive, Strengthening Links with Working Life and Society
Active citizenship and social cohesion
Reforming guidance and counselling
Recognising non-formal and informal learning
Measuring progress through indicators and benchmarks
Standing Group on Indicators and Benchmarks
Copenhagen process
Bologna process
poboljšati kvalitetu i učinkovitosti obrazovnih sustava u EU;
osigurati da su dostupni svima;
otvoriti obrazovanje prema svijetu.
European Qualifications Framework for Lifelong Learning

9. Education and Training 2010
Povećanje kvalitete i učinkovitosti obrazovnih sustava u Europskoj uniji
Zadatak 1.1.: Poboljšati obrazovanje i osposobljavanje nastavnika (3 + 5)
Zadatak 1.2.: Razvijati vještine za društvo znanja (6 + 2)
Zadatak 1.3.: Omogućiti svima pristup ICT (3 + 4)
Zadatak 1.4.: Povećati upise u studije prirodnih i tehničkih znanosti (4 + 2)
Zadatak 1.5.: Osigurati najučinkovitiju uporabu svih resursa (1 + 2)
Olakšavanje ulaska u sustave obrazovanja i osposobljavanja
Zadatak 2.1.: Stvoriti otvoreno okruženje za učenje (1 + 4)
Zadatak 2.2.: Učiniti učenje atraktivnijim (3 + 3)
Zadatak 2.3.: Podržavati aktivno građanstvo, jednake mogućnost i socijalnu koheziju (1 + 3)
Strategic objective 1: Improving the quality and effectiveness of education and training systems in the
EU, in the light of the new requirements of the knowledge society and the changing patterns of teaching and
learning:
Otvaranje sustava obrazovanja i osposobljavanja
Zadatak 3.1.: Jačati povezanost s radom istraživanjem i društvom u cjelini (1 + 6)
Zadatak 3.2.: Razvijati poduzetnički duh (2 + 3)
Zadatak 3.3.: Poboljšati učenje stranih jezika (2 + 3)
Zadatak 3.4.: Povećati mobilnost i razmjene (3 + 7)
Zadatak 3.5.: Jačati suradnju na razini Europe (3 + 4)

10. Europski kvalifikacijski okviri za cijeloživotno učenje
European Qualifications Framework for Lifelong Learning
Alat za prevođenje i uspoređivanje kvalifikacija
Neutralna referentna točka koja se temelji na ishodima učenja
Povezivanje nacionalnih kvalifikacijskih okvira na EQF
Dugoročni proces reforme
Kvalifikacije koje se temelje na ishodima učenja
Nacionalni kvalifikacijski okvir
Fokus na ishodima učenja
EQF
Neformalno učenje
Informalno učenje
Formalno učenje
Ishodi učenja
Šire osobne i profesionalne kompetencije
Znanje
Vještine
Za svaku razinu EQF

11. Nacionalni kvalifikacijski okviri Irske

12. Europski kvalifikacijski okviri za cjeloživotno učenje

13. Nacionalni kvalifikacijski okvir

14. Instrumentalne kompetencije
Sposobnost (kapacitet) analize i sinteze
Sposobnost organiziranja i planiranja
Temeljno opće znanje
Temeljno poznavanje profesije
Usmeno i pismeno komuniciranje na materinjem jeziku
Poznavanje drugog jezika
Temeljne vještine računanja
Vještina upravljanja informacijama (sposobnost prihvaćanja i analize informacija iz različitih izvora)
Rješavanje problema
Donošenje odluka
Pero Lucin, September 2004.

15. Interpersonalne kompetencije
Kritičnost i samokritičnost
Timski rad
Međuljudske vještine
Sposobnost rada u interdisciplinarnom timu
Sposobnost komuniciranja s ekspertima drugih područja
Prihvaćanje raznolikosti i multikulturalnosti
Sposobnost rada u međunarodnom okruženju
Etičnost
Pero Lucin, September 2004.

16. Sistemske kompetencije
Sposobnost (kapacitet) primjene znanja u praksi
Istraživačke vještine
Sposobnost (kapacitet) učenja
Sposobnost (kapacitet) prilagodbe novim situacijama
Sposobnost (kapacitet) stvaranja novih ideja (kreativnost)
Liderstvo
Razumijevanje kultura i običaja u drugim državama
Sposobnost samostalnog rada (autonomnost)
Oblikovanje i upravljanje projektima)
Inicijativa i poduzetnički duh
Svijet o kvaliteti (kultura kvalitete)
Želja za uspjehom
Pero Lucin, September 2004.

17. Kompetencija za učenje
Razina I
Prihvaća vođenja kroz učenje II
Traži vođenja kroz učenje
III
Preuzima odgovornost za vlastito učenje IV
Iskazuje samo-usmjerenost u učenju V
Vrednuje vlastito učenje i prepoznaje potrebu za daljnjim učenjem VI
Konzistentno vrednuje vlastito učenje i identificira potrebu za učenjem
VII
Autonoman u učenju i dobro razumije procesa učenja
VIII
Razvija nove ideje ili procese te vrlo dobro razumije proces učenja

18. Autonomija i odgovornost
Obavlja posao pod izravnim nadgledanjem, djeluje u jednostavnom i stabilnom okruženju II
Preuzima ograničenu odgovornost za poboljšanje izvođenja posla u jednostavnom i stabilnom okruženju
III
Preuzima odgovornost za izvršavanje zadataka i pokazuje ograničenu nezavisnosti u radu u stabilnom okruženju koje se malo mijenja IV
Preuzima ulogu rukovođenja u predvidivom i stabilnom okruženju. Predlaže inovacije u svrhu poboljšanja ishoda. Nadgleda rutinski rad drugih i preuzima ograničenu odgovornost za osposobljavanje drugih V
Nezavisno upravljanje projektima koji zahtijevaju rješavanje problema u kojima ima mnogo faktora pri čemu neki međusobno djeluju jedni na druge i vode do nepredvidive promjene. Pokazivanje kreativnosti u razvijanju projekata. Upravljanje ljudima i revizija vlastite izvedbe kao i izvedbe drugih. Obučavanje drugih i razvijanje izvedbe tima. VI
Odgovornosti u administriranju resursima i upravljanju timom u kontekstu rada i proučavanja u nepredvidivim situacijama koje zahtijevaju da se rješavaju kompleksni problemi s mnogo međusobno povezanih faktora
Iskazivanje kreativnosti u razvijanju projekata i inicijativnosti u upravljanju procesima koji uključuju osposobljavanje drugih kako bi se razvijala izvedba tima
VII
Pokazivanje liderstva i inovativnosti u nepoznatom, složenom i nepredvidivom kontekstu rada i proučavanja, koji zahtijeva rješavanje problema korištenjem mnogih međusobno povezanih faktora
Revizija strateške izvedbe tima
VIII
Pokazivanje naglašenog liderstva, inovativnosti i autonomnosti u radu i proučavanju u novom kontekstu koji zahtijeva rješavanje problema s mnogim međusobno povezanim faktorima

19. Ishodi učenja, učenje i kvalifikacija
Modularni studijski program
Kvalifikacija
Znanje
Vještine
Instrumentalne
Interpersonalne
Opće kompetencije
Sistemske

20. Fleksibilizacija – Što je fleksibilizacija?
Fleksibilnost:
pristupa visokom obrazovanju
okruženja za učenje
curriculluma
organizacije obrazovanja
akreditacija prethodnog informalnog učenja
akreditacija prethodnog formalnog i neformalnog učenja
e-learning
neformalno i informalno učenje
razvijanje individualnih putova studiranja
fleksibilno formiranje akademskih profila
napuštanje sustava studijskih godina
sustav koji omogućuje napredovanje kroz studij nakupljanjem kredita
Pero Lucin, September 2004.

21. Fleksibilnost curriculuma
Studijske jedinice
Kvalifikacija
Priznavanje (akreditacija) prethodnog učenja na temelju dokazivih ishoda (APU) + +
3 ECTS
10 ECTS
Priznavanje (akreditacija) organiziranog i certificiranog učenja (AOCU)
Sustav cjeloživotnog učenja

22. Fleksibilnost curriculuma, organizacije obrazovanja, pristupa obrazovanju
Formalni sveučilišni programi
Programi cjeloživotnog učenja
Univ
Non-Univ
Akreditacija:
Sveučilište
Akreditacija:
Agencija za obrazovanje odraslih
30% 60
III 60 60 60 II 60 60 I 60 60

23. Kakvu kvalifikaciju treba industrija?
Dubina kvalifikacije
Inženjer
Preusko da bi mogao biti inženjer
Specijalist
Širina kvalifikacije
Dr. Kruno Hernaut, Challenges, Concepts and Good Practice, Berlin, 7th and 8th May 2004

24. Preširoko da bi mogao biti inženjer
Kakvu kvalifikaciju treba industrija?
Dubina kvalifikacije
Inženjer
Preširoko da bi mogao biti inženjer
Generalist
Širina kvalifikacije
Dr. Kruno Hernaut, Challenges, Concepts and Good Practice, Berlin, 7th and 8th May 2004

25. Kakvu kvalifikaciju treba industrija?
Inženjer
Dubina kvalifikacije
Širina kvalifikacije
Kombinacija
Specijalist
Generalist
Inženjer
Dr. Kruno Hernaut, Challenges, Concepts and Good Practice, Berlin, 7th and 8th May 2004

26. Inženjerski kurikulum – preporuke industrije
Dubina kvalifikacije
Širina kvalifikacije
Završni rad (Projekt)
Osnovi primjene &
Metodologija za sustavna rješenja
Praksa u industriji
~25 %
Osobne i poslovne vještine
Znanstvena osnova
~15 %
Tehnologijska osnova
~30 %
~30 %
Dr. Kruno Hernaut, Challenges, Concepts and Good Practice, Berlin, 7th and 8th May 2004

27. Teorijske / Apstraktne kompetencije Praktične / Konkretne kompetencije
Udjeli teoretskih i praktičnih kompetencija koje treba industrija (primjer SIEMENSA) – fleksibilno stvaranje akademskih profila
Istraživanje &
razvoj
Razvoj proizvoda,
dizajn
Proizvodnja,
instalacije,
servisi
Projektiranje,
prodaja,
marketing
5 %
20 %
35 %
Total:
Profili usmjereni teoriji
Kombinirani profili
Profili usmjereni preksi
Teorijske / Apstraktne kompetencije
Praktične / Konkretne kompetencije
Dr. Kruno Hernaut, Challenges, Concepts and Good Practice, Berlin, 7th and 8th May 2004

28. Modularni studijski programi (stvaranje kurikuluma)
5 %
20 %
35 %
Istraživanje & razvoj
Razvoj proizvoda,
dizajn
Proizvodnja,
instalacije,
servisi
Projektiranje, prodaja, marketing
Total: 11 12 13 14 16 17 18 19 11 12 15 18 20 11 12 15 11 12
Profil studija prema teorijskim znanjima 2 1 3 5 6 7 8 2 1 4 5 6 7 2 1 4 6
Profil studija prema primjenjenim znanjima 1

29. Kvalifikacijski okvir Izgradnja institucija
Reforma tercijarnog obrazovanja
Dva ciklusa
preddiplomski, diplomski, specijalistički, stručni, studentsko opterećenje, ECTS krediti
Treći ciklus
doktorski studiji, istraživačka profesija i karijera
Osiguranje kvalitete
kultura kvalitete, sustav, unaprijeđenja, tunning
Akreditacija
europski kontekst, model državnog nadzora, tipologija
Accountability transparentnost, javna odgovornost
Kvalifikacijski okvir
kompetencije, ishodi učenja, reforma javnog sektora, legislativne promjene
Lump sum financiranje
ishodi, racionalnost
Zaposlenici
Politika napredovanja, radne obaveze, nagrade i poticaji, sustavno učenje, korporativna kultura, suradnja i timovi
Izgradnja institucija
Integracija, strateški menađžment
legislativni okvir,
rukovođenje (leadership)
Lifelong learning 12,5% benchmark, financijski i fiskalni instrument, kultura učenja
Inovacije
intelektualno vlasništvo, kapaciteti, instrumenti, SME
Fleksibilizacija
Fleksibilni putovi učenja, akademski i stručni profili
Studenti
Školarine, studentski standard, organiziranje
Mobilnost
interna i eksterna
Služenje zajednici
razvoj zajednice i društva, NGOs, politika na temelju činjenica
Istraživanje
profiliranje, kolaborativne mreže

30. Strategija i strateško planiranje
Ciljevi
(5-7)
Zadaci
(5-10)
Indikatori
(1-2)
Definiranje misije
(mission statement)
Zadatak 1
Indikator 1
Zadatak 2
Indikator 2
Instrumenti
i kapaciteti
Vizija
(identificiranje željenih ishoda)
Definiranje
procesa i ishoda
Zadatak 3
Indikator 3
Zadatak 4
Indikator 4
Akcijski planovi
Implementacija
Tko?
Kada?
Kako?
Evaluacija
Odgovornosti

31. Nemojmo zaboraviti da smo u 21. stoljeću

32. Razvoj znanja Društvo Znanje Novi koncepti učenja Pojedinac Vrijeme
Izgradnja
Poučavanje
Društvo
Znanje
Novi koncepti učenja
Pojedinac
Vrijeme
1500
2000

33. Što nas čeka?

34. Jeli nešto krenulo naopako?

35. Nova evolucijska sila

36. Homo Zappiens Generacija za koju je učenje igra Generacija koja:
Igra igrice
Grand Theft Auto, World of Warcraft, PS2, Xbox, LAN Parties
Komunicira 24/7
SMS, MSN, chat rooms, mobile
Integrira f2f i virtualne prijatelje
Nikad ne čita upute
Nije zainteresirana za tehnologiju

37. Oni su svjesni razvoja znanja!
“DOK ZAVRŠIMO DRUGI RAZRED SVE ŠTO SMO NAUČILI BITI ĆE ZASTARJELO”

38. “Nemojte me gnjaviti s novim idejama, vidite da moram u boj!”
Prijetnje
“Nemojte me gnjaviti s novim idejama, vidite da moram u boj!”

39. Zašto su neandertalci izumrli?

42. Reality ? Mi
Očekivanja
Možemo li mi to?
Ima li tko drugi?

43. Mijenjanje navika i ponašanja
Ako nastavite raditi ono što ste uvijek radili,
dobit ćete ono što ste uvijek dobivali.
If you keep doing what you have always done,
you're going to get what you always got.
Roderick G. W. Chu became Chancellor of the Ohio Board of Regents on January 1, His primary responsibility is to challenge and guide Ohio’s higher education system toward new levels of performance and achievement in serving students, Ohioans, and the nation.

44. Zahvaljujem na pažnji! perol@medri.hr
UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE U NOVOJ HRVATSKOJ ŠKOLI Dubrovnik, veljače 2007.
Zahvaljujem na pažnji!