2. JOŠ O KISELINAMA I BAZAMA ... (U SVJETLU BRØNSTED-LOWRYJEVE DEFINICIJE)

3. KW = [H+]·[OH–] = 1,0 · 10–14 mol2 dm–6, pri 25 °C
Još o jakosti kiselina i baza...
Autoionizacija vode
(Izvor: M. Silberberg, Chemistry – The Molecular Nature of Matter and Change, 2nd edition, McGraw-Hill, Boston, USA, 2000, str. 764.)
H2O(l) H2O(l) H3O+(aq) OH−(aq)
− autoionizacija vode − kvantitativno se opisuje ionskim produktom vode, KW:
KW = [H+]·[OH–] = 1,0 · 10–14 mol2 dm–6, pri 25 °C
→ u čistoj vodi [H3O+] = [OH−] = 1,0 · 10−7 mol dm−3, pri 25 C

4. Još o jakosti kiselina i baza...
Izražavanje koncentracije oksonijevih i hidroksidnih iona
pH = − log
mol dm− 3 ] [
H O +
– za jake kiseline: [H3O+] = cuk.(kis.)
– za slabe kiseline: [H3O+] se računa pomoću Ka
− Søren Sørensen ( ), danski kemičar
→ uveo pH
(Izvor: pristupljeno: )

5. Izračunaj pH razrijeđene klorovodične kiseline gdje je ukupna koncentracija kiseline 0,10 mol dm−3.

6. Koncentracija oksalne kiseline, H2C2O4, u nekoj vodenoj otopini iznosi 0,10 mol dm−3. Koliki je pH takve otopine ako su poznate vrijednosti konstanti ionizacije za oksalnu kiselinu: Ka1= 6,5  10−2 mol dm−3, Ka2= 6,1  10−5 mol dm−3?

10. ] [ OH− pOH = − log mol dm− 3 – za jake baze: [OH–] = c(baze)
Još o jakosti kiselina i baza...
pOH = − log
mol dm− ] [ 3
OH−
– za jake baze: [OH–] = c(baze)
– za slabe baze: [OH–] se računa pomoću KSO (za hidrokside), odn. Kb

11. Izračunaj pH natrijeve lužine u kojoj je koncentracija natrijeva hidroksida 0,10 mol dm−3.

12. Koncentracija slabo bazičnog dimetilamina, (CH3)2NH, u vodenoj otopini iznosi 0,020 mol dm−3. Konstanta ionizacije tog spoja iznosi Kb = 5,9  10−4 mol dm−3. Izračunaj pH takve otopine.

14. – iz izraza [H+]·[OH–] = 1,0 · 10–14 mol2 dm–6 → pH + pOH = 14
Još o jakosti kiselina i baza...
BAZIČNO
KISELO
BAZIČNOST RASTE
KISELOST RASTE
NEUTRALNO
(Izvor: M. Silberberg, Chemistry – The Molecular Nature of Matter and Change, 1st edition, WCB McGraw-Hill, Boston, USA, 1996, str. 746.)
– iz izraza [H+]·[OH–] = 1,0 · 10–14 mol2 dm–6
→ pH + pOH = 14

15. Još o jakosti kiselina i baza...
Kristalno ljubičasto
Timol modro
2,4-dinitrofenol
Bromfenol modro
Bromkrezol zeleno
Metiloranž
Alizarin
Bromtimol modro
Fenolftalein
Alizarin žuto R
Fenolno crveno
(Izvor: M. Silberberg, Chemistry – The Molecular Nature of Matter and Change, 2nd edition, McGraw-Hill, Boston, USA, 2000, str. 815.)
→ neki česti kiselo-bazni indikatori (okvirni rasponi pH promjene boje)

16. − kiselo-bazni indikatori − slabe organske kiseline;
HIn(aq) + H2O H3O+(aq) + In−(aq)
Struktura fenolftaleina: kiseli i bazični (deprotonirani) oblik

17. Relativna jakost Brønstedovih kiselina i baza
Još o jakosti kiselina i baza...
JAKOST KISELINA
JAKOST BAZA
KISELINE BAZE
JAKO
SLABO
ZANEMARIVO
(Izvor: M. Silberberg, Chemistry – The Molecular Nature of Matter and Change, 2nd edition, McGraw-Hill, Boston, USA, 2000, str. 771.)
Relativna jakost Brønstedovih kiselina i baza

18. Veza između Ka i Kb (za konjugiranu kiselinu i bazu) Ka · Kb = KW
Još o jakosti kiselina i baza...
Veza između Ka i Kb (za konjugiranu kiselinu i bazu)
Ka · Kb = KW
CH3COOH(aq) + H2O(l) H3O+(aq) + CH3COO(aq) Ka = 1,8 · 105 mol dm3
CH3COO(aq) + H2O(l) CH3COOH(aq) + OH Kb = ?
Rj.: Kb = KW / Ka = 5,6 · 1010 mol dm3

19. OSNOVE NOMENKLATURE ANORGANSKIH KISELINA I BAZA

20. Osnove nomenklature anorganskih kiselina i baza
Nazivi kiselina − izvode se dodavanjem sufiksa i/ili prefiksa na osnovu koju predstavlja naziv središnjeg atoma nemetala:
SUMPORNA KISELINA
SUMPORASTA KISELINA

21. Osnove nomenklature anorganskih kiselina i baza

22. –nazivi nekih anorganskih kiselina
Osnove nomenklature anorganskih kiselina i baza
–nazivi nekih anorganskih kiselina

23. − Nazivi oksida i hidroksida:
Osnove nomenklature anorganskih kiselina i baza
− Nazivi oksida i hidroksida:
− naziv središnjeg atoma u obliku posvojnog pridjeva (uz naznaku valencije ako taj element u spojevima poprima više od jednog oks. stanja) + “oksid” ili “hidroksid”
ugljikov(IV) oksid
(prije: ugljik(IV)-oksid)
natrijev hidroksid
(prije: natrij-hidroksid)
željezov(II) hidroksid
(prije: željezo(II)-hidroksid)
...

24. kovalentni akceptori protona
Po Arrheniusu: POVEĆAVAJU KONC. H3O+
Po Brønsted-Lowryju: DONORI PROTONA
Po Lewisu: AKCEPTORI ELEKTRONA
Po Arrheniusu: POVEĆAVAJU KONC. OH–
Po Brønsted-Lowryju: AKCEPTORI PROTONA
Po Lewisu: DONORI ELEKTRONA
KISELINE
BAZE
kovalentni hidridi i sl.
anhidridi hidr.
anhidridi kis.
hidroksidi
metala
oksokiseline
kovalentni akceptori protona
karboksilne kiseline
NH3 i
derivati
JAKE
Ka > 1 mol dm–3
SLABE
Ka < 1 mol dm–3
JAKE
Neki hidroksidi metala 1. i 2. skupine PSE
SLABE
Ostali hidroksidi i kovalentni akceptori prot.

26. Prisjetimo se gdje se u svakodnevnom životu (u kućanstvu i
Kiseline i baze u svakodnevnom životu
Prisjetimo se gdje se u svakodnevnom životu (u kućanstvu i
sl.) susrećemo s kiselinama ili bazama? Koji su takvi spojevi i
u kojim najpoznatijim proizvodima prisutni u
a) prehrani
b) sredstvima za čišćenje
c) lijekovima?

27. Kiseline i baze u svakodnevnom životu

28. Kiseline i baze u svakodnevnom životu

29. acidum acetylsalicylicum acidum ascorbicum
Kiseline i baze u svakodnevnom životu
acidum acetylsalicylicum
acidum ascorbicum

30. o-acetilsalicilna kiselina
Kiseline i baze u svakodnevnom životu
Ka1
Ka2
C9H8O4
o-acetilsalicilna kiselina
Ka = 3,0 · 10–4 mol dm–3
C6H8O6
askorbinska kiselina
Ka1 = 1,0 · 10–5 mol dm–3
Ka1 = 5 · 10–12 mol dm–3
Aspirin, Andol
Vitamin C

31. Kiseline i baze u svakodnevnom životu

32. Kiseline i baze u svakodnevnom životu

33. → nastajanje kiselih padalina
Kiseline i baze u svakodnevnom životu
(Izvor: M. Silberberg, Chemistry – The Molecular Nature of Matter and Change, 2nd edition, McGraw-Hill, Boston, USA, 2000, str. 833.)
→ nastajanje kiselih padalina