1. DEPRESIJA I DIJABETES
Sinopsis baziran na izdanju “Depression and Diabetes”, WPA
(Katon W, Maj M, Sartorius N, eds. – Chichester: Wiley, 2010)

2. Epidemiologija depresije i dijabetesa
U osoba sa dijabetesom, prevalenca klinički relevantnih depresivnih simptoma je 31%, a simptoma velike depresije je 11% (Anderson et al., 2001).
Osobe sa depresivnim poremećajima imaju 65% veći rizik za pojavu dijabetesa (Campayo et al., 2010).
Prognoza dijabetesa i depresije (u pogledu komplikacija, rezistencije na terapiju i mortaliteta) lošija je kada su ova dva oboljenja u komorbiditetu nego kad se javljaju neovisno jedan o drugome.
Iz Lloyd CE et al. The epidemiology of depression and diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

3. Osobe koje imaju depresiju i dijabetes imaju sve lošije zdravlje, o čemu sami izvještavaju, od onih sa depresijom i nekim drugim hroničnim oboljenjem (Mussavi et al., Lancet 2007;370: ). Iz Lloyd CE et al. The epidemiology of depression and diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

4. Korištenje zdravstvene zaštite znantno je veće u depresivnih nego u nedepresivnih pacijenata sa dijebetesom (podaci iz SAD-a, 1996). Iz Egede LE. Medical costs of depression and diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

5. Troškovi zdravstvene zaštite znatno su veći u depresivnih nego u nedepresivnih pacijenata sa dijabetesom (podaci iz SAD-a, 1996). Iz Egede LE. Medical costs of depression and diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

6. Komplikacije depresije i dijabetesa
Dokumentirana je prospektivna udruženost između prethodno postojećih depresivnih simptoma i početka oboljenja koronarne arterije kod osoba sa dijabetesom (Orchard et al., 2003).
Prospektivna udruženost nađena je između depresije i početka retinopatije u djece sa dijabetesom (Kovacs et al., 1995).
Depresivni simptomi češći su u pacijenata oboljelih od dijabetesa sa makro- i mikrovaskularnim problemima, kao što su erektilna disfunkcija i bolest dijabetičkog stopala, iako je njihova uzročna povezanost nejasna (Thomas et al., 2004).
Iz Lloyd CE et al. The epidemiology of depression and diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

7. Dijabetička populacija
Nedijabetička populacija
Izrazitija udruženost depresivnih simptoma (prema procjenama Center for Epidemiological Studies - Depression Scale, CES-D) i veće smrtnosti nađena je u osoba sa dijabetesom, ali ne i u osoba bez dijabetesa, prilagođavanjem na socio-demografske i faktore životnog stila (Zhang et al., Am. J. Epidemiol. 2005;161: ). Iz Lloyd CE et al. The epidemiology of depression and diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

8. Povezanost depresije i dijabetesa: bihejvioralni faktori
Depresija je udružena sa smanjenom fizičkom aktivnosti, što povećava rizik za gojaznost i posljedično za diabetes tip 2.
Depresija je udružena sa slabijom brigom o sebi u vezi sa dijabetesom (uključujući oralno uzimanje lijekova, dijetalne modifikacije, vježbanje i praćenje vrijednosti šećera u krvi).
Emocionalni problemi povezani sa dijabetesom mogu dovesti do razvoja depresije.
Iz Lloyd CE et al. The epidemiology of depression and diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

9. Povezanost depresije i dijabetesa – biološki faktori
Depresija je fenotip za veći broj uz stres-vezanih poremećaja koji dovode do aktivacije hipotalamo-pituitarno-adrenalne osovine, disregulacije autonomnog nervnog sistema i oslobođanja pro-inflamatornih citokina, u konačnici rezultirajući inzulinskom rezistencijom.
Metaboličko programiranje na genetskoj razini i pothrajenost (in utero i u djetinjstvu) može predisponirati osobu i za dijabetes i za depresiju.
Iz Ismail K. Unravelling the pathogenesis of the depression-diabetes link. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

10. Praktični problemi kao posljedica komorbiditeta depresije i dijabetesa - I
Utjecaj
Simptomi depresije i dijabetesa se preklapaju
Simptomi depresije oponašaju simptome dijabetesa
Pacijent i kliničar mogu biti nesvjesni prisustva depresije i promjene stanja mogu prvenstveno pripisati pogoršanju vlastite brige o sebi u dijabetesu
Depresija može biti udružena sa početkom ili pogoršavanjem tjelesnih simptoma
Pacijent /ica može osjećati da ga njegov/njezin kliničar ne shvata ili ne podržava u potpunosti u toku posjeta zdravstvenim službama, kada rezultati somatskog pregleda ili laboratorijskih nalazi ne odgovaraju subjektivnim tegobama
Depresija je često udružena sa teškoćama u samoliječenju dijabetesa i pridržavanju tretmana
Pacijent se može osjećati rezigniranim u vezi sa sposobnošću da nešto promijeni, npr. : “Znam šta bi trebalo , a šta ne bi trebalo da činim, ali ja još uvijek griješim , a ne znam zašto!”
Kliničar se može osjećati obeshrabrenim u vezi sa sposobnošću pacijenta da napravi relevantne promjene u vlastitoj brizi o sebi
Iz Hellman R, Ciechanowski P. Diabetes and depression: management in ordinary clinical conditions. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

11. Praktični problemi kao posljedica komorbiditeta depresije i dijabetesa - II
Utjecaj
Osobe sa depresijom mogu pokušati da reguliraju emocije hranom ili supstancama
Kliničar koji ne shvata depresivne simptome koji su u osnovi i očajničke pokušaje pacijenta da regulira emocionalnu bol, može ostaviti dojam osobe koja kritizira zbog stigme i pratećih reakcija na ovakve obrasce ponašanja
Stresori koji se upliću u strategije samo-liječenja i pogoršavaju dijabetično stanje mogu također precipitirati ili pogoršati depresiju
Pacijent i kliničar loš ishod dijebetesa mogu pripisati smanjenju vlastite brige o sebi zbog brzog životnog stila, ali ne smiju podcijeniti podmukli razvoj depresije i njene posljedice
Depresija može smanjiti sposobnost osobe da vjeruje drugima ili da bude zadovoljna zdravstvenom zaštitom
Depresija je često udružena sa promjenama u zdravstvenoj zaštiti koje zahtijevaju određene obrasce i praćenje putem zakazanih pregleda
Pacijent može nerado zakazivati preglede, pojaviti se u dogovoreno vrijeme za pregled, tražiti podršku zdravstvenog osoblja ili surađivati sa davaocima zdravstenih usluga u toku dogovorenog pregleda
Iz Hellman R, Ciechanowski P. Diabetes and depression: management in ordinary clinical conditions. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

12. Praktični problemi kao posljedica komorbiditeta depresije i dijabetesa - III
Utjecaj
Depresija može biti udružena sa lošom kontrolom šećera u krvi bez obzira na ponašanje
Ovo može voditi osjećanju beznadežnosti, krivnje, gubitka snage ili smanjenjom osjećanju kontrole bolesti , i može utjecati na motivaciju pacijenta da se angažira u daljim preporukama kliničkog tretmana
Kliničari koji nisu sumnjičavi mogu nesvjesno okrivljavati pacijenta za situaciju nad kojom on/ona sada ima vrlo malo kontrole
Depresija je često udružena sa problemom organiziranja zadataka
Ono što se moglo lako razumjeti u prošlosti , možda je potrebno da se napiše, ponovi i da se provjeri razumijevanje istog dok je pacijent depresivan
Depresija vodi pesimističnijem pogledu na budućnost
Kliničari bi mogli pomoći depresivnom pacijentu da podijeli zadatke na izvodljive aktivnosti koje bi se kratkoročnije mogle isplatiti
Depresija je često udružena sa anksioznošću
Kliničari treba da razmotre prisustvo anksioznosti koja povećava pacijentovu nesigurnost u vezi sa donošenjem odluka i povećava opći osjećaj straha o vjerovatnoći uspijeha
Iz Hellman R, Ciechanowski P. Diabetes and depression: management in ordinary clinical conditions. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

13. Studije efikasnosti psihoterapije za depresiju u dijabetesu
Studija
Intervencije
Ishod
Lustman et al., 1998
Kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT) plus edukacija o dijabetesu vs. samo edukacija o dijabetesu
Poboljašnje depresije i kontrole glikemije u KBT vs. kontrolna grupa
Huang et al., 2002
Antidijabetici + edukacija o dijabetesu + psihološki tretman + relaksacija i muziko terapija vs. samo antidijabetici
Poboljšanje depresije i kontrola glikemije u tretmanu vs. kontrolna grupa
Li et al., 2003
Antidijabetici + edukacija o dijabetesu + psihološki tretman vs. samo antidijabetici
Lu et al., 2005
Edukacija o dijabetesu i cerebrovaskularnom zbivanju + elektromiografski tretman + psihološki tretman vs. Uobičajeno liječenje
Simson et al., 2008
Individualna suportivna psihoterapija vs. Uobičajeno liječenje
Poboljšanje depresije i kontrola glikemije u suportivnoj psihoterapiji vs. kontrolna grupa
Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment of depression in patients with diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

14. Studije efikasnosti lijekova za depresiju u dijabetesu
Studija
Intervencije
Ishod
Lustman et al., 1997
Obuka za mjerenje glikemije glukometrom+ nortriptilin vs. placebo
Poboljšanje depresije ali ne i kontrole glikemije sa nortrptilinom vs. placebo
Lustman et al., 2000
Fluoxetin vs. placebo
Poboljšanje depresije ali ne i kontrole glikemije sa fluoxetinom vs. placebo
Paile-Hyvärinen et al., 2003
Paroxetin vs. placebo
Nakon incijalnog poboljšanja u paroxetin grupi u toku 3 mjeseca, nema signifikantnog poboljšanja u ishodu na kraju praćenja
Xue et al., 2004
Poboljšanje depresije ali ne i kontrole glikemije sa paroxetinom vs. placebo
Gülseren et al., 2005
Fluoxetin vs. paroxetin
Obje grupe pokazale su signifikantno poboljšanje depresije ali ne i kontrole glikemiije
Paile-Hyvärinen et al., 2007
Nema signifikantnog poboljšanja u ishodu depresije i kontroli glikemije
Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment of depression in patients with diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

15. Liječenje depresije u pacijenata sa dijabetesom: 1. korak
Tražiti:
Depresiju sa Patient Health Questionnaire - 9 (PHQ-9)
Bespomoćnost/”odustajanje” ili osjećanje preopterećenosti samoliječenjem bolesti
Komorbiditet paničnih ataka i posttraumatskog stresnog poremećaja
Nesposobnost razlikovanja simptoma anksioznosta od simptoma dijabetesa (npr., hipoglikemija)
Prateći problemi sa ishranom/jedenjem
Emocionalno jedenje kao reakcija na tugu/usamljenost/ljutnju
Prejedanje/čišćenje
Noćno jedenje
Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment of depression in patients with diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

16. Liječenje depresije u pacijenata sa dijabetesom: 2. korak
Poboljšanje samoliječenja:
Eksplorirati “gubitak kontrole” nad samoliječenjem bolesti
Eksplorirati razumijevanje dvosmjerne povezanosti između stresa i suboptimalnog samoliječenja bolesti i ishoda
Definirati depresiju i kako se to preklapa sa i razlikuje od “stresa”
Pregled simptoma depresije i kako se ovi simptomi preklapaju sa ili oponašaju simptome dijabetesa
Razgovarati o pogoršanju medicinskih simptoma povezanih sa depresijom
Podijeliti zadatke u samoliječenju dijabetesa, depresije, drugih bolesti
Pomoći pacijentu da napravi prioritete prema značaju specifičnih zadataka
Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment of depression in patients with diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

17. Liječenje depresije u pacijenata sa dijabetesom: 3. korak
Podrška:
Razmotriti adjunktivnu kratku psihoterapiju za:
emocionalno jedenje (kognitivno-bihejvioralna terapija)
analiza problema (terapija razrješenja problema)
bolje pridržavanje preporuka za liječenje (motivacioni intervju)
Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment of depression in patients with diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

18. Liječenje depresije u pacijenata sa dijabetesom: 4. korak
Razmotriti medikamentozni tretman:
Komorbiditet depresije i anksioznosti: SSRI ili SNRI
Seksualna disfunksija: upotreba bupropiona ili, ako već postoji odgovor na SSRI, dodati buspiron
Izražena neuropatija: dati bupropion, venlafaxin ili duloxetin zbog djelotvornosti u liječenju neuropatske boli
Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment of depression in patients with diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

19. Intenzivnije liječenje depresije u pacijenata sa dijabetesom udruženo je sa manjim troškovima zdravstvene zaštite tokom dvogodišnjeg perioda. Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment of depression in patients with diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

20. Zahvalnost
Ovaj sinopsis je dio programa Svjetske psihijatrijske asocijacije (WPA) koji ima za cilj podizanje svijesti o prevalenci i prognostičkim implikacijama depresije u osoba sa tjelesnim oboljenjima. Veoma cijenimo podršku ovom programu koju su dali Fondacija Lugli, Italijansko društvo biološke psihijatrije, Eli-Lilly i Bristol-Myers Squibb. WPA zahvaljuje dr. Andrea Fiorillo-u iz Napulja, Italija, za njegovu pomoć u pripremi ovog sinopsisa.
Prijevod: Dr. Amra Delić, Klinika za psihijatriju, Univerzitetski klinički centar Tuzla, Bosna i Hercegovina.