1. Prof.dr.sc. Ivan Štefanić
Kreditiranje MSP
Prof.dr.sc. Ivan Štefanić 1 1

2. Definicije i klasifikacije vezane uz kredit
Mjesto kredita u financijskoj strukturi gospodarstva
Kredit u funkciji agrarne politike
Smijemo li uopće uzeti kredit?
Gdje i kako dobiti kredit u Hrvatskoj? 2 2

3. Odabir poslovne prilike
Prilike na tržištu
Poslovni ciljevi
Resursi i kapaciteti

4. POZITIVNOG RAZLIKOVANJA ZADOVOLJAVANJU POTREBA
KUPCI
POSTIZANJE
MAKSIMALNOG
POZITIVNOG RAZLIKOVANJA
OD KONKURENCIJE U
ZADOVOLJAVANJU POTREBA
KUPACA
EKONOMSKO
OKRUŽENJE
POLITIČKO
OKRUŽENJE
TVRTKA
KONKURENCIJA
SOCIJALNO
OKRUŽENJE
TEHNOLOŠKO
OKRUŽENJE

5. Definicija kredita
Kredit (lat. creditum - zajam, dug, od credere - povjeriti) imovinskopravni odnos između vjerovnika (zajmodavca, kreditora) i dužnika (zajmoprimca, debitora), u kojem prvi ustupa potonjem svoj novac, robu ili druge stvari i usluge na određeno vrijeme i uz određene uvjete, a ovaj se obvezuje da će ugovorom predviđene dužnosti uredno ispunjavati i nakon isteka roka dugujući iznos novca ili robe vratiti odnosno platiti Izvor: Dragičević, A.: Ekonomski leksikon 3 3

6. Klasifikacije kredita
Prema roku otplate kratkoročni srednjoročni dugoročni
Prema namjeni investicijski proizvodni potrošački
Prema predmetu kreditiranja robni novčani 4

7. Prema načinu osiguranja. - neosigurani. - osigurani. 1. hipotekarni. 2
Prema načinu osiguranja neosigurani osigurani hipotekarni lombardni ostali
Prema vrsti institucije koja kredit daje - krediti komercijalnih banaka - krediti osiguravajućih zavoda - krediti štedno-kreditnih zadruga - novčani i robni krediti integratora, trgovaca, prerađivača i proizvođača inputa 5

8. Štedno-kreditno zadrugarstvo u Hrvatskoj
1864. Blagajna uzajamne vjeresije u Korčuli
1873. Štedno-kreditna zadruga u Brdovcu
1879. Brašćina za štednju i međusobnu potporu u Filip Jakovu
1882. Zadruga za štednju i međusobnu pomoć u Kaštel Starom
1893. Seoska blagajna u Grablju, otok Hvar
1898.Hrvatska Slavonska seljačka štedna i pripomoćna udruga u Končanici

9. 1900. Promicateljski odbor za osnivanje Reifeisenovih zadruga
1902. Hrvatska poljodjelska banka Krajem XIX stoljeća u Hrvatskoj djeluje 1511 zadruga, od kojih je 970 isključivo ili pretežito štedno-kreditnog tipa Zakonom o bankarskom i kreditnom sistemu iz godine zadružni štedno-kreditni sustav Hrvatske je likvidiran.
Izvor: Kurbel, 1976., Marković i suradnici, 1986, Mataga, 1991.

10. Elementi kredita iznos glavnice kamatna stopa rok otplate
način otplate
garancija
razdoblje počeka
dodatni administrativni troškovi
ulaganje vlastith sredstava u projekt
formalni uvjeti (državljanstvo, nekažnjavanje, imovina, i sl.)

11. O čemu ovisi kamatna stopa?
O visini inflacije
O roku otplate
O namjeni kredita
O rizičnosti poduhvata
O načinu obračuna kamata, fiksno-varijabilno 9

12. Mjesto kredita u financijskoj strukturi
Mogući izvori financijskih sredstava za MSP
Prednosti i nedostaci 4 12

13. Pokazatelji o kojima moramo voditi računa!
Mjere profitabilnosti Stopa povrata na uložena sredstva - Stopa povrata na uloženu imovinu - Trošak duga Neto prihod prije poreza
Mjere likvidnosti Operativni kapital Omjer kratkoročne imovine i obveza (Currrent ratio) -Omjer operativnog kapitala i vrijednosti proizvodnje
Mjere solventnosti Omjer duga i imovine Omjer duga i ukupnih sredstava - Omjer imovine i ukupnih sredstava 20

14. Ušteđevina (+pokloni i nasljedstva)
Izvori sredstava
Kredit
Obiteljski
aranžmani
Ušteđevina
(+pokloni i
nasljedstva)
Vertikalna
integracija
Udruživanje
Kupoprodajni
ugovori
Najam i lizing

15. Kredit u funkciji agrarne politike
Kredit je prvorazredna mjera agrarne politike kod koje
kombiniranjem visine kamata, roka otplate, udjela vlastitih
sredstava, vrste garancije, namjene korištenja I sl. možemo:
- potaknuti opći razvitak poljoprivrede
- ubrzati razvitak određenih grana proizvodnje
- sačuvati ili promjeniti strukturu proizvodnje
- uvesti nova sredstva i tehnologiju
- povećati kvalitetu proizvoda
- ubrzati razvitak određenih područja
- ublažiti utjecaj elementarnih nepogoda
- privesti nova zemljišta kulturi
- poboljšati plodnost već korištenih površina -
Izvor: Štefanić, 1993.

16. Tehnika realizacije
Krediti specijalizirane poljoprivredne banke (po povlaštenim uvjetima i sa strogo određenom namjenom)
Regres kamata za kredite komercijalnih banaka (MPŠ)
Krediti specijaliziranih domaćih i stranih banaka realizirani preko komercijalne banke (po povoljnijim uvjetima i uz stroga ograničenja) 6 16

17. Smijemo li uopće uzeti kredit?
Komponente financijskog managementa
Financijski pokazatelji na koje moramo obratiti pažnju
Kako povećati profitabilnost?
Možemo li upravljati rizikom?
Kako kredit može djelovati na gospodarstvo? 8 17

18. Komponente financijskog managementa
Račun dobiti i gubitka
Bilanca
Protok gotovine 19

19. Izvor: Barry i suradnici, 1995.
Mjere pokrivenosti i kapaciteta otplate - Omjer pokrivenosti kamata Omjer pokrivenosti dugoročnih obveza i unajmljenog kapitala
Mjere financijske učinkovitosti Koeficijent obrta sredstava Omjer operativnih troškova Omjer troška amortizacije Omjer troška kamata Neto prihod od poljoprivrede
Izvor: Barry i suradnici, 1995. 21

20. DUPONT ANALIZA
Vrijedan alat financijske analize koji objašnjava međusobni
odnos pokazatelja uspješnosti proizvodnje
Povrat na uložena sredstva : Vrijednost proizvodnje (1)
Vrijednost proizvodnje : Koeficijent obrta sredstava (2)
Stopa povrata na uložena sredstva = 1 x (3)
trošak kamata : Uložena sredstva (4)
Uložena sredstva : Uložena Imovina (5)
Stopa povrata na uloženu imovinu = ( ) x 5
Izvor: Barry i suradnici, 1995. 12 22

21. Mogući putovi povećanja profitabilnosti proizvodnje
Snižavanje troškova
Ubrzani obrt sredstava
POVEĆANA
PROFITABILNOST
Povećanje duga/obujma proizvodnje
Manji troškovi posuđenih sredstava
Manje povlačenje profita 10 23

22. Možemo li upravljati rizikom?
Zadružno
tržište
Diverzifikacija
realizacije,
sekvencijalno
tržište
Osiguranje
proizvodnje,
održavanje likvidnih
rezervi 11 24

23. Kako kredit može djelovati na gospodarstvo?
Izvor: The leverage game by Arnold W. Oltmans, 1995. 25

24. Nepoznati autor prema Arnoldu W. Oltmansu
Stvar koja je učinila najviše u stvaranju bogatstva u SAD je posuđen novac
Nepoznati autor prema
Arnoldu W. Oltmansu 26

25. Nema čarolije glede kredita
Nema čarolije glede kredita. To je moćan instrument dobra u rukama onih koji ga znaju koristiti. Tako se govori. No isto tako je i opasan u rukama onih koji ga ne razumiju.
T.N. Carver 27

26. Preporučena literatura
Barry,P.J., Ellinger, P.N., Hopkin, J.A., Baker, C.B.: Financial Management in Agriculture . Fifth edition, Interstate Publishers, Inc. , Danville, Illinois, 1995.
Dragičević, A.: Ekonomski leksikon. Informator, Zagreb, 1995.
Penson, Jr, J.B., Lins, D.A.: Agricultural Finance. An introduction to micro and macro concepts, Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, N.J
Perišin, I., Šokman, A.: Monetarno-kreditna politika. Informator, Zagreb, 1992.
Van Horne, J.C.:Financijsko upravljanje i politika (Financijski menedžment). Deveto izdanje, Mate, Zagreb, 1993.
Štefanić, I.: Kreditiranje poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske. Magistarski rad. Ekonomski fakultet Osijek, 1993.
Štefanić, I.: Ekonomski model proizvodnje mlijek a na obiteljskom gospodarstvima istočne Hrvatske. Disertacija, Agronomski fakultet Zagreb, 1996.
Moja farma. Revija za poljoprivredu, br. 2, Zagreb, 1997. 14 31

27. Ne zaboravite provjeriti!
Podržava li Vaša profitna stopa kamatnu stopu?
Možete li poduhvat koji financirate sam otplaćivati kredit?
Kakvi su skriveni troškovi Vašeg kredita?
Želite li zaista tako dugo otplaćivati Vaš kredit? 32