1. Uvod u projektni pristup i financiranje
Upravljanje projektnim ciklusom
Uvod u projektni pristup i financiranje
Ranko Milić, M.Sc.E.E., Cluster CEDRA Split & Eupolis grupa d.o.o.
Hvar, 27. svibnja 2014.

2. Ciljevi edukacije
Shvatiti prirodu EU fondova i načine na koji funkcioniraju
Razumjeti vrste projekata i programa, te mogućih prijavitelja za natječaje
Naučiti se snalaziti po informacijama na Internetu
Razumjeti pojam upravljanja projektnim ciklusom i načine kako ga koristiti
Razumjeti važnost i modele suradnje i partnerstva na projektima
Naučiti osmišljavati projektne ideje prema zahtjevima EU natječaja
Uspostaviti bazu/zalihu projektnih ideja prihvatljivih za EU i dr. fondove
Stvoriti kriterije prioritizacije
Uspostaviti modele i alate podrške realizaciji prioritetnih projekata LAG-a
Pomoći privlačenju što više novca za projekte LAG-a

3. Stručni tim
Voditelji edukacije: Tonći Lučić, Metaconsulting Split i Ranko Milić, Eupolis grupa Split
Ranko Milić, mag. inž., direktor, savjetnik za inovacijski, projektni i strateški razvoj, od 1995.
CEDRA Split, osnovan odlukom LPZ SDŽ, rezultat više EU projekata
Koordinator pripreme EU projekata LPZ SDŽ, 4 nagrade i priznanja za projekte Northland, PETRA (najbolji projekti), Stella Polaris (najbolja udruga, primjer dobre prakse EU projekata)
Tim od 20-ak stručnih suradnika iz svih sektora
Više od 550 milijuna kuna ukupne vrijednosti projekata u obradi
Preko 250 milijuna Kn odobreno za financiranje (inovacijski, socijalni, projekti turističke i poduzetničke infrastrukture, poslovni sektor…)
EU fondovi, državna sredstva, Svjetska banka, privatni ulagači

4. Upoznavanje sudionika
Ime i prezime
Mjesto boravka
JLS/institucija/organizacija/tvrtka/OPG/udruga/zadruga
Dosadašnje iskustvo u EU fondovima
Očekivanja od današnje radionice
Interesi/potrebe/projekti za pripremu i realizaciju

5. Što su EU fondovi? Sredstva poreznih obveznika građana EU
Dio zajedničkog proračuna EU
Namjenski programi
EU – davatelj sredstava (RH – sufinanciranje)
Prosječno godišnje: do sada oko 150 milijuna EUR, sada 1,12 milijarda EUR
IPA: priprema i vježba za strukturne fondove
Razdoblje : ukupno 11,7 milijardi eura samo za Hrvatsku
Služe javnom interesu, ali privatni interes se može uklopiti u javni

6. EU fondovi: sinonimi
programi, instrumenti, fondovi, darovnice, grantovi
financijske alokacije => pomoć usmjerena na određene teme, odnosno prioritete

7. Dvije vrste koristi od fondova
Grants (darovnice): za specifične projekte po objavi poziva za projektne prijedloge (Call for Proposals), dio sredstava ide iz EU, dio iz drugih izvora
Public contracts (javni ugovori): za kupovinu roba, usluga i radova za potrebe EU institucija i poslovanja => ugovori se dobivaju na osnovi javnih natječaja (Call for Tenders) za studije, IT opremu, tehničku podršku, obuku, savjetovanje, organizacije konferencija i sl.

8. Tko sve može koristiti EU fondove?
Male tvrtke: mogu dobiti darovnice, kredite i garancije
Nevladine organizacije/organizacije civilnog društva: mogu koristiti darovnice ako djeluju na realizaciji EU politika (npr. zapošljavanje, okoliš, ljudska prava itd.)
Lokalne, regionalne i nacionalne uprave i javne institucije: ulaganje u infrastrukturu, izgradnju kapaciteta, rješavanje ključnih razvojnih pitanja
Mladi ljudi: mogu dobiti potporu za cjeloživotno obrazovanje (Erasmus) i mladi na djelu (Youth in Action) sufinanciranje projekata mladih i za mlade (aktivizam, volontiranje, multikulturalnost)
Istraživači: poticanje suradnje, istraživanje, razvoj i komercijalizacija inovacija, razvoj kapaciteta i sl.
Poljoprivrednici: poticaji => potrebno poštivanje standarda zaštite okoliša, sigurnost životinja i hrane, itd.

9. Upravljanje fondovima
Više od 76% EU proračuna upravljaju zemlje članice
Programima upravljaju različita tijela upravljanja – tzv. ugovorna tijela => cilj je decentralizacija i približiti novac krajnjim korisnicima

10. Kako se planiraju sredstva za EU fondove za RH?
Okvir za korištenje sredstava po ulasku RH u Europsku uniju:
EU kohezijska politika i njezini instrumenti (strukturni fondovi i kohezijski fond)
PROGRAMIRANJE
Postupak izrade strateških i programskih dokumenata koji predstavlja osnovu za korištenje ESI fondova u idućoj sedmogodišnjoj financijskoj perspektivi. Njime se utvrđuju:
• Nacionalni razvojni ciljevi
• Prioritetna područja ulaganja
• Financijske alokacije
• Odgovorna tijela za upravljanje EU fondovima

11. Zašto programiranje?
EU sufinancirani projekti trebaju biti dio ili usuglašeni s:
Nacionalnim razvojnim politikama
Vladinim programima i mjerama
EU i državnim razvojnim strateškim dokumentima
Razvojnim prioritetima i programima nevladinih aktera (npr. organizacija civilnog društva kao sektora, gospodarstva, strukovnih udruženja...) 2’

12. Programiranje
Tri operativna programa: 1) OP radnog naziva „Konkurentnost i kohezija” - pokriva ulaganja Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda (prvenstveno tematski ciljevi 1-7) 2) OP radnog naziva „Ljudski resursi” - pokriva ulaganja Europskog socijalnog fonda (prvenstveno tematski ciljevi 8-11) 3) OP „Tehnička pomoć” (svi tematski ciljevi) - slijedi utvrđivanje prioriteta i mjera u okviru pojedinih OP EK

15. Grupiranje ideja Napraviti bazu projektnih ideja
Odabrati projekte na kojima ćemo raditi u malim timovima ili samostalno
Definirati ciljeve projekata
Tijekom prezentacija dostupnih fondova razmisliti o mogućim izvorima financiranja

16. Vrste pomoći Pomoć trećim zemljama
CARDS : Community Assistance For Reconstruction, Development and Stabilisation (Zapadni Balkan: – 5 milijardi EUR-a)
EIDHR: European Initiative for Democracy and Human Rights
CBC: Cross-Border Cooperation
Pomoć zemljama kandidatkinjama - pretpristupna pomoć
Pomoć zemljama članicama

17. Pomoć zemljama kandidatkinjama
Phare: Pologne Hongrie Aide à la reconstruction économique, Poljska i Mađarska - pomoć za ekonomsku obnovu koje su koristile zemlje srednje i istočne Europe od : u HR i ukupno 167 milijuna eura
ISPA: Instrument for Structural Policies for Pre-Accession - instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju => prioritetni problemi vezani uz okoliš i promet u državama srednje i istočne Europe za RH ukupno 60 milijuna eura
SAPARD: Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development – Posebni pretpristupni program za poljoprivredu i ruralni razvitak , u HR povučeno 25 milijuna eura
IPARD: Instrument for pre-accession assistance for rural development ( ) 

18. EU FONDOVI – Pregled dosadašnjeg korištenja sredstava
CARDS
PHARE
ISPA
SAPARD
2004. – 2006.
229,6 mil €
2007. – 2013.
910,20 mil €
IPA
STRUKTURNI
FONDOVI I
KOHEZIJSKI
FOND
Izazovi pred nama su: čim bolje iskoristiti pretpristupnu pomoć za pripremu naših kapaciteta, jačati stručnost i sustavno informirati moguće korisnike
>10 mlrd €

20. Pomoć zemljama članicama
Strukturni fondovi
Kohezijski fondovi
Programi zajednice

21. Strukturni fondovi Ulaskom RH u EU, umjesto pretpristupnih fondova
Za razliku od financijskog okvira za IPA, strukturni fondovi osim što su više od 10 puta izdašniji, biti će i mnogo širi po obuhvatu (prihvatljivim projektima) i po korisnicima (prihvatljivim podnositeljima prijedloga)
Strukturni fondovi u službi su Kohezijske politike Europske unije, čiji je cilj ostvarenje gospodarske i društvene kohezije, odnosno ujednačenog razvoja Europske unije.
Financiraju se razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva.

22. SF: obujam i ciljevi
Ukupna financijska alokacija za instrumente je 308 milijardi eura od 864 miljardi eura ukupnog proračuna EU. 
Ciljevi instrumenata su:
konvergencija
regionalna konkurentnost i zapošljavanje te
teritorijalna suradnja.

23. SF - vrste Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika EU jesu:
Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF)
Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund, ERDF)
Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF)
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD)
Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF)

24. Europski socijalni fond
Europski socijalni fond (ESF) - glavni instrument EU usmjeren na poticanje poduzetništva, pružanje pomoći posloprimcima u pronalaženju boljih radnih mjesta i uspostavi pravednijih mogućnosti zapošljavanja za sve građane EU-a
temelji se na ulaganju u ljudske resurse – posloprimce, mlade ljude i one koji su u potrazi za poslom
godišnje 10 milijardi eura za poboljšanje izgleda građana za pronalaženje posla, a naročito onima koji se teško zapošljavaju
prioriteti: unapređenje zapošljivosti ciljnih skupina, pružanje pomoći poduzećima u uvođenju novih načina poslovanja, bolji pristup zapošljavanju prilagodbom i uvođenjem novih programa obrazovanja i cjeloživotnog učenja radi stjecanja novih vještina, podrška zapošljavanju osoba iz skupina u nepovoljnom položaju. Taj se aspekt odvija u sklopu jačanja „socijalne uključenosti“ => zapošljavanje igra značajnu ulogu u boljoj integraciji ljudi u društvo i svakodnevni život. 

25. Europski fond za regionalni razvoj
Cilj: jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU-a. Fond pridonosi svim trima ciljevima regionalne politike:
1. U sklopu cilja Konvergencija, usredotočen na modernizaciju i diverzifikaciju gospodarskih struktura te očuvanje ili otvaranje novih, održivih radnih mjesta.   
2. U sklopu cilja Regionalna konkurentnost i zapošljavanje, pruža potporu strategijama održivog razvoja, s naglaskom na zapošljavanje. Glavni prioriteti su:
 jačanje regionalnih kapaciteta za istraživanje i tehnološki razvoj, podržavanje inovativnosti i poduzetništva
 čišćenje zagađenih područja, povećavanje energetske učinkovitosti, promicanje čistog javnog prijevoza u gradovima
 bolje usvajanje i učinkovita upotreba ICT-a, naročito od strane MSP
3. U sklopu cilja Europska teritorijalna suradnja, pruža potporu za izradu transnacionalnih zajedničkih strategija za održivi teritorijalni razvoj prekograničnih područja.

26. Kohezijski fond
Uspostavljen za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša – vrijednost oko 55 milijardi eura.
Proračun:
Do kraja 2013., za HR: 655 milijuna eura - kroz OP Okoliš do kraja ,8 milijuna eura, a u razdoblju od do 2020., oko 8 milijardi eura iz ovog fonda. 
Korisnici:
Uglavnom financiranje velikih nacionalnih projekata čiji su korisnici tijela javne vlasti, prilike za poslovni sektor kroz sudjelovanje u postupcima javne nabave za isporuku dobara i usluga, obavljanje građevinskih radova, izradu studija i slično. 
Aktivnosti:
Potpore prema ekonomiji s niskom razinom ugljičnog dioksida 
Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanje rizika 
Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa 
Promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u infrastrukturnim mrežama

27. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
Cilj: jačanje EU politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe.
Razdoblje: : Proračun: 96,4 milijardi eura
Prioriteti:
jačanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima, zaštita okoliša izvan urbanih područja,
poticanje diverzifikacije ruralnog gospodarstva.
Aktivnosti koje se podupiru povezane su s mjerama grupiranim oko četiri osi:
konkurentnost (strukovno osposobljavanje i informativne aktivnosti, programi koji promiču pomaganje mladim poljoprivrednicima, modernizacija poljoprivrednih i šumskih posjeda i povećavanje njihove komercijalne uspješnosti, poticanje poljoprivrednika da sudjeluju u programima koji promiču kvalitetu hrane itd.),
okoliš, kvaliteta života (aktivnosti usmjerene na obnavljanje i razvoj sela te očuvanje i najbolje korištenje ruralne baštine),
LEADER - poticanje ruralnog stanovništva i lokalnih čimbenika, uključujući i lokalnu upravu, na mobilizaciju u svrhu razmatranja potencijala područja u kojem žive te njihovo pretvaranje u izradu i primjene razvojnih strategija.

28. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj:korisnici
Poljoprivredni gospodarski subjekti
Poljoprivredne organizacije
Udruge u poljoprivredi i ruralnom razvoju
Sindikati
Udruge za zaštitu okoliša
Organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije
Udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi…

29. Europski ribarski fond
osigurava sredstva ribarskoj industriji i priobalnim zajednicama s ciljem njihove prilagodbe promjenjenim uvjetima u sektoru i postizanja gospodarske i ekološke održivosti.
Razdoblje: : proračun: 4,3 milijardi eura
Ciljevi
jačanje konkurentnosti i sposobnosti opstanka u ribarskom sektoru
promicanje ekološkog ribarstva i metoda proizvodnje
poticanje održivog razvoja u ribarskim područjima

30. Europski ribarski fond
Aktivnosti koje zadovoljavaju kriterije za potporu
prilagodba flote (npr. potpora odbacivanju neupotrebljivih ribarskih brodica),
akvakultura, prerada i marketing te ribarenje u unutrašnjim vodama (npr. potpora prijelazu na ekološke metode proizvodnje),
mjere od zajedničkog interesa (npr. za poboljšanje sljedivosti ili etiketiranja),
održivi razvoj ribolovnih područja (npr. za potporu diverzifikacije gospodarstva),
tehnička pomoć financiranju administracije fonda.
Tko ima pravo zatražiti sredstva
Gospodarski subjekti i udruge u državama članicama

31. PROCES PLANIRANJA PROGRAMA
Pretpristupni programi Strukturni fondovi
Veće stope sufinanciranja
Značajna uključenost EK u pripremu programa i projekata
Sadržaj: pretpristupni prioriteti i “mini” strukturni fondovi
Nacionalno sufinanciranje svih projekata. Integriranje procesa planiranja sa nacionalnim razvojnim planiranjem i pripremom državnog proračuna.
Sadržaj: projekti koji potiču gospodarski i socijalni razvoj (Smjernice EK za koheziju, Lisabonska agenda).
Pregovori s EK o operativnim programima. Detalji provedbe na državi članici.
Obveza ex-ante evaluacije

32. VRSTE PROJEKATA Pretpristupni programi Strukturni fondovi i
Pravovremena priprema infrastrukturnih projekata!
CARDS/PHARE/IPA 1
Tehnička pomoć (usklađivanje propisa)
Twinning (jačanje institucija)
Nabavka opreme (acquis)
Izvođenje radova (acquis)
ISPA/IPA 3
Izgradnja prometne i okolišne infrastrukture, bespovratna sredstva
IPA 2/IPA 4
Dodjela bespovratnih sredstava i tehnička pomoć
SAPARD/IPARD
Financiranje poduzetničkih projekata u poljoprivredi
Kohezijski fond/ERDF
Izgradnja prometne, okolišne i energetske infrastrukture
ESF/ERDF
Dodjela bespovratnih sredstava i lokalna/regionalna infrastruktura
EAFRD i EFF
Financiranje poduzetničkih projekata u poljoprivredi i ribarstvu

33. Pretpristupni programi Strukturni fondovi
PROVEDBENI SUSTAV
Pretpristupni programi Strukturni fondovi
Prenošenje ovlasti za provedbu na države članice, uz strogu revizorsku kontrolu
Nacionalna akreditacija i ocjena usklađenosti (compliance assessment) moguća i nakon početka provedbe
Primjena domaćih pravila o javnoj nabavi
Važnost odbora za nadzor nad provedbom programa
Plaćanja po ovjerenim računima (povrat troškova)
N+3/N+2 pravilo
DIS/EDIS sustav provedbe
Akreditacija prije provedbe programa (kontrola revizora EK)
Primjena PRAG pravila pri provođenju natječajnih i ugovornih postupaka (unaprijed definirani obrasci)
Plaćanja po potpisu ugovora i odobrenim izvješćima (predfinanciranje)
Rok za ugovaranje i plaćanje. N+3 pravilo (IPA)

34. Diskusija
Koja je razlika između programa, projekta i svakodnevnog djelovanja? 5’

35. Projekt definicije
Vremenski određeno nastojanje da se proizvede jedinstven proizvod, usluga ili rezultat. (PMI)
Skup različitih aktivnosti obavljenih u logičkom nizu kako bi se došlo do određenoga rezultata.
Svaka aktivnost kao i cijeli projekt imaju definiran početak i kraj. (Kleim i Ludin) 3’

36. Projekt prema EK
Skup aktivnosti usmjerenih postizanju jasno određenih ciljeva unutar određenog vremenskog razdoblja i u okviru određenog proračuna. 2’

37. Politike, strategije, programi i projekti
Nacionalne i sektorske politike
EU i državne razvojne
politike i strategije
Programi
vlade
Prioriteti i programi nevladinog sektora 5’
Projekt 1
Projekt 2
Projekt 3
Projekt 4
....

38. Program vs. Projekt Program Projekt
Program je načelno općenitiji pojam, odnosno pojam više hijerarhijske razine, tako da jedan program može sadržavati veći broj projekata koji doprinose ostvarenju ciljeva tog programa.
Program
Projekt
Okvir za provedbu strategija i politika u određenim područjima/sektorima
Programski tim radi na planiranju, koordinaciji i nadzoru
Mjeri se godinama (2 ili više)
Širi popis dugoročnih ciljeva, prioriteta i uvjeta za implementaciju/provedbu
Proračun je okviran i promjenljiv
U evaluaciji, fokus je na učinkovitost i utjecaj (effectiveness+impact)
Konkretna akcija unutar jednog sektora ili programskog područja/programa
Projektni tim ga provodi u konkretnim organizacijama/institucijama
Mjeri se mjesecima (3-36 mjeseci)
Uži popis kratkoročnih ciljeva i prioriteta za sektor/područje
Proračun je definiran i teško promjenljiv
Fokus je na djelotvornost, izlaze i ishode (efficiency, outputs, outcomes) 7’

39. Program vs. Projekt (vs. Akcija)
Svaki donator ima svoju terminologiju => treba je upoznati kako bi lakše mogli komunicirati
U EU natječajima, ponekad se umjesto projekta koristi i riječ “akcija” => konkretna projektna intervencija, “akcija” = odgovor na konkretnu definiranu potrebu/programske ciljeve natječaja
Projekti = dio akcijskog plana strategije=>akcije
Projekt i akcija tada znače istu stvar 5’

40. Projekt vs. Svakodnevni posao
Nije projekt
Jest projekt
Prodaja turističkih aranžmana
Uvođenje novog sustava prodaje putem Interneta
Rad na poljoprivrednom imanju
Izgradnja pogona za preradu
Redovna nabava sirovina
Održavanje traktora
Nabava novog traktora
Vođenje i administriranje LAG-a
Uvođenje novog online sustava za prijavu i praćenje projekata LAG-a 4’

41. Programi/projekti u javnom/privatnom sektoru
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
LAG Škoji
Program razvitka seoskog prostora
Program razvoja održivog turizma
Projekt I: Strategija ruralnog razvoja
Projekt II: Uspostava informativno-sajvetodavnog centra
Projekt I: Projekt razvoja turističke infrastrukture za aktivni, kulturni i eko-turizam
Projekt II: Osmišljavanje i promocija inovativnih zajedničkih turističkih proizvoda i usluga 4’

42. Programi i projekti kao alati promjene
Programi i projekti čine dio akcijskog plana promjene
Analiza stanja
(gdje smo sada)
Strateške opcije
Vizija
(gdje želimo biti)
Strateški ciljevi
Strateški plan
Programi i mjere 5’
Promjena
Operativni/
akcijski plan
Projekti

43. Projekt kao most 4’

44. Diskusija
Koji su vam se projekti tijekom studijskog putovanja činili najzanimljivijima? Zašto?
Što mislite zašto su navedeni projekti odobreni za financiranje?
Kada bi bili u komisiji za procjenu projekata u Briselu, koje karakteristike bi trebali imati projekti da bi im dali dobru ocjenu? 5’

45. Kvalitetan/ uspješan projekt
Ima dobru/ inovativnu
ideju i viziju
Ima jasno definirane korisnike
Dobro planiranje
i sustav praćenja
Usmjeren na stvarne probleme zajednice
Kompetentan
i motiviran
projektni tim
Kvalitetan/
uspješan
projekt
Organizacijski
kapacitet i odgovornost
Ostvaruje konkretne ciljeve kroz jasne aktivnosti 8’
Djelotvorno projektno
upravljanje
Raspolaže sredstvima na održiv način

46. Upravljanje projektnim ciklusom
Razvijen je od strane praktičara - dionika koji se na terenu bave razvojem i poticanjem razvoja koji su bili nezadovoljni postojećim metodologijama i alatima.
Slijedi tijek projekta od početne ideje sve do njezine provedbe
Daje okvir koji osigurava konzultacije sa svim dionicima te definira ključne odluke, zahtjeve za informacijama i odgovornosti u svakoj od faza, kako bi tijekom trajanja projekta bilo moguće donijeti odgovarajuće odluke
Sastoji se od nekoliko faza koje logički proizlaze jedna iz druge
Različiti dionici imaju različite modele prikaza projektnog ciklusa, ali u naravi oni su vrlo slični 7’

47. Karakteristike UPC-a
Temeljni pristup pružanju financijske pomoći u razvojnim nastojanjima
Kao temeljni alat dizajna i upravljanja projektima koristi “logičku matricu”
Potiče uključenje dionika u donošenje odluka na svim razinama
Ugrađuje pojam “održivosti” na svim razinama
Koristi standardiziran i transparentan format za prezentaciju opsežnih dokumenata 4’

48. Što je pjesnik htio reći?
10’

49. Projektni ciklus (Model EK)
Programiranje
Analiza opće situacije;
Prigode i prepreke;
Programi razvoja i strategije
Identifikacija
Evaluacija i revizija
Identifikacija i analiza dionika; Analiza potreba/problema/ ciljeva; SWOT analiza
Izvješća;
Vrednovanje izvedbe i učinkovitosti projekta, te zakonske usklađenosti
Projektni ciklus (Model EK)
Implementacija
Formuliranje
Upravljanje projektom;
Administriranje i praćenje provedbe ; Prikupljanje dokazne dokumentacije 7’
Izrada logičke matrice;
Pisanje projektnog prijedloga;
Izrada studije izvodljivosti

50. Još nekoliko verzija grafikona
0,5’

51. MPMM Projektni ciklus
0,5’

52. Projektni ciklus prema Svjetskoj banci2