1. Predstojeći izazovi i mogućnosti za hrvatske uzgajivače
Mirta Novak
MP -Uprava ribarstva
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

2. Uzgoj u Republici Hrvatskoj
Marikultura (cca t/876 mil.kn)
Bijela riba (lubin, komarča) – oko 5000t godišnje
Mlađ (lubin, komarča) – oko kom godišnje - nedostatno
Plava riba (tuna) – 2000 – 4000 t godišnje (30% ukupne marikulture)
Školjke (dagnje, kamenice) – 2000t, 1 milijun kom.
Slatkovodna akvakultura (cca.6200t)
Uzgoj hladnovodnih (salmonidi, pastrve) vrsta ribnjaka, m2
Uzgoj toplovodnih (ciprinidi, šaran) vrsta – 27 ribnjaka, ha
Uzgoj bijele ribe najzastupljeniji u Zadarskoj županiji
Tržište za bijelu ribu – domaće tržište i EU (ITA)
Mlađ se uvozi iz Ita i Fra
Tune – Zadarska i ST-dalm županija, za Japan
Školjke – Malostonski zaljev i malo more, zapadna obala Istre, ušće Krke i Novigradskog mora (nema mrijestilišta, mlađ se sakuplja iz prirode)
Pastrve – kalifornijska i malo potočna
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

3. Proizvodnja – marikultura (2001-2011.)
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

4. Uzgoj bijele ribe, tune i školjaka (županije)
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

5. Uzgoj mlađi (županije)
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

6. Proizvodnja – slatkovodna akvakultura (2001-2011.)
Razvidno je da je
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

7. Slatkovodna akvakultura (županije)
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

8. RH u odnosu na države EU – ukupna proizvodnja
RH će se u ulaskom u EU u ukupnoj proizvodnji u akvakulturi među državama članicama EU naći na nekom 13. mjestu, između Mađarske i Finske, dakle negdje na polovici.
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

9. RH u odnosu na EU – lubin i orada
Ovdje smo u dobroj poziciji, ovi podaci nisu potpuno precizni, no nisu netočni i daju okvirnu sliku Potencijal razvoja proizvodnje lubina i orade je očit i, uzimajući u obzir potrebe EU tržišta, može se reći da RH u ovom segmentu može samo napredovati, kroz dostupna sredstva i dugoročne planove.
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

10. RH u odnosu na EU – dagnje
Potencijal postoji jer se uzgojem dagnji ne bavi većina zemalja EU, a RH raspolaže sa pogodnim lokacijama i kvalitetnom tehnologijom.
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

11. RH u odnosu na EU – kamenice
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

12. RH u odnosu na EU – pastrva i šaran
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

13. UJEDINJENA KRALJEVINA
Uvoz 2012.
proizvod
količina (T)
vrijednost(USD)
količina ukupno(T)
SAD
SMRZNUTI SLEĐEVI (HARINGE) "CLUPEA HARENGUS", "CLUPEA PALLASII"
6083
,00
6714
ZAMRZNUTE LIGNJE "LOLIGO SPP." (OSIM "LOLIGO VULGARIS, PEALEI I
631
,00
ŠPANJOLSKA
ZAMRZNUTE LIGNJE "LOLIGO PATAGONICA"
1985
,00
4401
ZAMRZNUTE SKUŠE VRSTE "SCOMBER SCOMBRUS" I "SCOMBER JAPONICUS"
914
,00
ZAMRZNUTA MORSKA RIBA, JESTIVA (OSIM SALMONIDE, RIBE PLOSNATICE
484
,00
ZAMRZNUTI ARGENTINSKI OSLIĆ (OSLIĆ JUGOZAPADNOG ATLANTIKA)
406
,00
SMRZNUTA VELIKOOKA TUNA (THUNNUS OBESUS), ZA INDUSTRIJSKU PROIZ
310
,00
DAGNJE I OSTALI MEKUŠCI, PRIPREMLJENI ILI KONZERVIRANI
302
,00
ŠVEDSKA
3265
,00
FALKLANDI (MALVINI)
2220
,00
ARGENTINA
ZAMRZNUTI FILETI OD ARGENTINSKOG OSLIĆA (OSLIĆA JUGOZAPADNOG AT
1180
,00
1859
354
,00
TOTANI (LIGNJUNI) "ILLEX SPP.", ZAMRZNUTI
325
,00
MAROKO
ZAMRZNUTE SRDELE "SARDINA PILCHARDUS"
1082
,00
TAJLAND
PRIPREMLJENE ILI KONZERVIRANE TUNE, TRUPAC PRUGAVAC, CIJELI ILI
1044
,00
NOVI ZELAND
LIGNJE "OMMASTREPHES SPP.", "NOTOTODARUS SPP.", "SEPIOTEUTHIS S
545
,00
1004
ZAMRZNUTE LIGNJE "OMMASTREPHES SPP.", "NOTOTODARUS SPP." I "SEP
459
,00
KOREJA, REPUBLIKA
600
,00
967
367
,00
POLJSKA
ZAMRZNUTE PAPALINE ILI SRDELICE "SPRATTUS SPRATTUS"
722
,00
UJEDINJENA KRALJEVINA
339
,00
637
ZAMRZNUTI ŠKAMPI (NORVEŠKI RAKOVI) "NEPHROPS NORVEGICUS"
298
,00
BOSNA I HERCEGOVINA
INĆUNI "ENGRAULIS SPP.", SOLJENI ILI U SALAMURI (OSIM FILETA)
612
,00
KINA
ZAMRZNUTI FILETI OD ALJAŠKE KOLJE (THERAGRA CHALCOGRAMMA)
515
,00
ISLAND
ZAMRZNUTA ŠKARPINA "SEBASTES MARINUS"
512
,00
ESTONIJA
RIBA, PRIPREMLJENA ILI KONZERVIRANA (OSIM CIJELE RIBE ILI U KOM
482
,00
NJEMAČKA
380
,00
VIJETNAM
ZAMRZNUTI FILETI OD PANGASIUSA (PANGASIUS SPP.)
346
,00
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

14. Uvoz 2012. – količina/vrijednost
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

15. Izvoz 2012. Zadar, 6-7 lipanj 2013. FAO TCP/RER/3301(D) proizvod
proizvod
količina (T)
vrijednost(USD)
količina ukupno(T)
ITALIJA
INĆUNI "ENGRAULIS SPP.", SOLJENI ILI U SALAMURI (OSIM FILETA)
5686
,00
20101
SVJEŽE ILI RASHLAĐENE SRDELE VRSTE "SARDINA PILCHARDUS"
3693
,00
SVJEŽI ILI RASHLAĐENI INĆUNI "ENGRAULIS SPP."
3307
,00
SVJEŽE ILI RASHLAĐENE PLAVOPERAJNE TUNE "THUNNUS THYNNUS" 4
42.929,00
ZAMRZNUTE SRDELE "SARDINA PILCHARDUS"
1687
,00
SVJEŽI ILI RASHLAĐENI LUBIN "DICENTRARCHUS LABRAX", IZ UZGOJA
1586
,00
SVJEŽA ILI RASHLAĐENA MORSKA RIBA, JESTIVA (OSIM SALMONIDE
1546
,00
SVJEŽA ILI RASHLAĐENA KOMARČA (LOVRATA) "SPARUS AURATA", IZ UZG
667
,00
ŽIVA RIBA IZ PORODICE ŠARANA (CYPRINUS CARPIO, CARASSIUS CARASS
215
,00
ZAMRZNUTE LIGNJE "LOLIGO PATAGONICA" 18
,00
SVJEŽI ILI RASHLAĐENI LISTOVI (SOLEA SPP.)
237
,00
ŽIVE SLATKOVODNE RIBE (OSIM UKRASNIH RIBA, PASTRVA, JEGULJA
209
,00
ŽIVA, SVJEŽA ILI RASHLAĐENA HOBOTNICA "OCTOPUS SPP."
228
,00
ŠNJUR (ŠARUN) "CARANX TRACHURUS", "TRACHURUS TRACHURUS", SVJEŽI
187
,00
SVJEŽI ILI RASHLAĐENI OSLIĆ RODA "MERLUCCIUS" (OSIM JUŽNOAFRIČK
165
,00
OSTALE RIBE, SOLJENE ALI NESUŠENE ILI DIMLJENE I RIBE U SALAMUR
164
,00
ŽIVI, SVJEŽI ILI RASHLAĐENI MEKUŠCI, UPORABLJIVI ZA LJUDSKU PREHRANU
159
,00
ZAMRZNUTI INĆUNI "ENGRAULIS SPP."
125
,00
SVJEŽE ILI RASHLAĐENE SRDELE VRSTE "SARDINOPS SPP." I VELIKE SR
113
,00
PRIPREMLJENI I KONZERVIRANI INĆUNI, CIJELI ILI U KOMADU
105
,00
JAPAN
3197
,00
BOSNA I HERCEGOVINA 51
48.228,00
2557
1227
,00 21
26.041,00 11
72.595,00
SARDINE, PRIPREMLJENE ILI KONZERVIRANE, CIJELE ILI U KOMADU
967
,00
50.023,00 13
91.346,00
174
,00
72.397,00 32
33.803,00 1
7.010,00
ŽIVI, SVJEŽI ILI RASHLAĐENI MEKUŠCI, UPORABLJIVI ZA LJUDSKU PRE 34
50.589,00
4.673,00
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

16. Izvoz 2012. Zadar, 6-7 lipanj 2013. FAO TCP/RER/3301(D) ŠPANJOLSKA
INĆUNI "ENGRAULIS SPP.", SOLJENI ILI U SALAMURI (OSIM FILETA)
449
,00
2256
ZAMRZNUTE SRDELE "SARDINA PILCHARDUS"
1759
,00
ZAMRZNUTI INĆUNI "ENGRAULIS SPP." 44
49.857,00
PRIPREMLJENI I KONZERVIRANI INĆUNI, CIJELI ILI U KOMADU (OSIM M 4
33.676,00
SRBIJA
SVJEŽE ILI RASHLAĐENE SRDELE VRSTE "SARDINA PILCHARDUS" 2
2.738,00
2059 12
17.498,00
SVJEŽI ILI RASHLAĐENI LUBIN "DICENTRARCHUS LABRAX", IZ UZGOJA 21
,00
SARDINE, PRIPREMLJENE ILI KONZERVIRANE, CIJELE ILI U KOMADU
1583
,00
SVJEŽA ILI RASHLAĐENA MORSKA RIBA, JESTIVA (OSIM SALMONIDE
22.960,00
SVJEŽA ILI RASHLAĐENA KOMARČA (LOVRATA) "SPARUS AURATA", IZ UZG 14
,00
ŽIVA RIBA IZ PORODICE ŠARANA (CYPRINUS CARPIO, CARASSIUS CARASS 56
80.612,00
ZAMRZNUTE LIGNJE "LOLIGO PATAGONICA" 23
89.947,00
ŽIVE SLATKOVODNE RIBE (OSIM UKRASNIH RIBA, PASTRVA, JEGULJA
232
,00
ŠNJUR (ŠARUN) "CARANX TRACHURUS", "TRACHURUS TRACHURUS", SVJEŽI 1
1.417,00
ŽIVI, SVJEŽI ILI RASHLAĐENI MEKUŠCI, UPORABLJIVI ZA LJUDSKU PREHRANU 15
19.712,00
PRIPREMLJENI I KONZERVIRANI INĆUNI, CIJELI ILI U KOMADU
50.819,00
ZAMRZNUTI OSLIĆ RODA "MERLUCCIUS" (OSIM JUŽNOAFRIČKOG OSLIĆA 94
,00
ALBANIJA
1201
,00
1282 3
1.873,00 57
45.776,00 18
52.295,00
OSTALE RIBE, SOLJENE ALI NESUŠENE ILI DIMLJENE I RIBE U SALAMUR
6.476,00
SVJEŽE ILI RASHLAĐENE SRDELE VRSTE "SARDINOPS SPP." I VELIKE SR
1.282,00
SLOVENIJA 90
,00
1145
SVJEŽI ILI RASHLAĐENI INĆUNI "ENGRAULIS SPP." 13
38.184,00
140
,00
,00
339
,00
SVJEŽA ILI RASHLAĐENA MORSKA RIBA, JESTIVA (OSIM SALMONIDE, RIB
93.531,00 51
,00
375
,00
SVJEŽI ILI RASHLAĐENI LISTOVI (SOLEA SPP.)
18.819,00
ŽIVA, SVJEŽA ILI RASHLAĐENA HOBOTNICA "OCTOPUS SPP."
14.388,00
2.959,00
SVJEŽI ILI RASHLAĐENI OSLIĆ RODA "MERLUCCIUS" (OSIM JUŽNOAFRIČK 22
,00 28
50.785,00
24.719,00
29.838,00
GRČKA 89
,00
792
3.928,00 31
,00 39
57.279,00
631
,00
FRANCUSKA
481
,00
570
,00
NJEMAČKA
4.105,00
537
7.660,00 6
12.113,00
459
,00
6.372,00
15.828,00 63
,00
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

17. Izvoz 2012. – količina/vrijednost
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

18. Što je prepoznato u marikulturi?
Prednosti
Slabosti
Tradicija u uzgoju i suradnji između industrije i znanosti
Proizvodnja zdrave hrane visoke prehrambene vrijednosti
Poštivanje svih propisanih standarda zaštite okoliša i prirode (sustav u potpunosti u sustavu procjene utjecaja na okoliš)
Izuzetno povoljni okolišni uvjeti i kakvoća mora
Raspoloživost prostora za daljnji razvoj
Mogućnosti edukacije stručnih kadrova
Blizina glavnog tržišta za bijelu ribu i školjkaše
Uspostavljen informacijski sustav u ribarstvu
Nedostatni kapacitet postojećih mrjestilišta
Slaba diversifikacija vrsta i proizvoda
Potreba za uvozom opreme i mlađi i hrane
Nedostatak institucija za poslovni razvoj te nedostatno financiranje
Neriješena obalna infrastruktura za daljnji razvoj
Nedefinirani minimalni standardi kvalitete proizvoda
Nedostatak dugoročne razvojne strategije, uključujući marketinšku
Nedovoljna organiziranost unutar sektora
Nedostatak suradnje sa potrošačima
Prilike
Prijetnje
Mogućnost trajnog opskrbljivanja tržišta ujednačenom količinom i kvalitetom proizvoda
Uzgoj novih vrsta i razvoj novih proizvoda i tehnologija te povezivanje sa sektom prerade
Razvoj organskog i ekološkog uzgoja ribe
Dostupnost fondova EU
Nova tržišta (uključujući i razvoj domaćeg tržišta)
Intenzivni uzgoj školjkaša
Uvođenje tehnika upravljanja kvalitetom
Uvođenje ICZM
Uključivanje u trendove zdrave prehrane
Doprinos razvoju otočnih zajednica
Kompeticijski konflikti u prostoru (naročito sa turizmom)
Visoka cijena opreme i troškovi proizvodnje
Restrikcije u ulovu tune
Povećane štete od predatora
Nove tržišne okolnosti nakon ulaska u EU
Pad cijena ribe iz uzgoja zbog povećane konkurencije na tržištu Rast cijena sirovina i energenata
Sve stroži zahtjevi u pogledu zaštite prirode i okoliša, zdravstvene higijene i sigurnosti
Degradacija prirode i okoliša
Ono što je prepoznatu u segmentu marikulture odražava se jednako i na EU te su izazovi koje ima i EU: limitirani pristup područjima pogodnima za uzgoj, fragmentacija industrije, rizik poslovanja, pritisak uvoza, manjak cjepiva, dok s druge strane, EU propisi o zaštiti okoliša generiraju sve više obveza što u konačnici, opet rezultira bržim razvojem akvakulture u zemljama Azije i Južne Amerike.
EU mora investirati u svjetsko tržište, prodavati know how tehnologiju kako bi doprinijela globalnoj održivosti i izazovima vezanim za sigurnost hrane. Industrija akvakulture je još uvijek relativno nepoznata investitorima i potrebno ju je približiti na najbolji mogući način jer prostora za razvoj ima.
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

19. Što je prepoznato u slatkovodnoj akvakulturi?
Prednosti
Slabosti
Tradicija u uzgoju i suradnji između industrije i znanosti
Proizvodnja hrane visoke prehrambene vrijednosti
Raspoloživost prostora za uzgoj
Velika prirodna vrijednost poluintenzivnih toplovodnih ribnjaka
Izuzetno povoljni okolišni uvjeti i kakvoća vode
Postojanje domaćeg tržišta
Mogućnosti edukacije stručnih kadrova
Uspostavljen informacijski sustav u ribarstvu
Zastarjela tehnologija uzgoja
Slaba diversifikacija vrsta i proizvoda
Neujednačena kvaliteta i nedovoljna količina dostupne vode u pojedinim razdobljima proizvodnog ciklusa
Visoki fiksni troškovi
Izloženost uvozu, te ograničen izvoz (bescarinske kvote)
Nedostatak institucija za poslovni razvoj te nedostatno financiranje
Neistraženo domaće tržište
Nedefinirani minimalni standardi kvalitete proizvoda
Nedostatak dugoročne razvojne i marketinške strategije
Neregistrirani mali ribnjaci
Nedovoljna organiziranost unutar sektora
Prilike
Prijetnje
Mogućnost opskrbljivanja tržišta ujednačenom količinom i kvalitetom proizvoda
Uzgoj novih vrsta i razvoj novih proizvoda i tehnologija te povezivanje sa sektorom prerade
Razvoj organskog i ekološkog uzgoja ribe
Doprinos zaštiti okoliša i očuvanju bioraznolikosti
Doprinos razvoju ruralnih prostora i ruralnog turizma, uključujući ribolov i akvakulturu
Dostupnost fondova EU i otvaranje tržišta EU
Povećanje proizvodnje uvođenjem malih ribnjaka u sustav
Uvođenje tehnika upravljanja kvalitetom
Uključivanje u trendove zdrave prehrane
Brandiranje proizvoda
Udruživanje radi okrupnjavanja ponude i osiguranja bolje cijene
Kakvoća i raspoložive količine voda
Prijenos bolesti (uzgojeni i divlji resursi, u oba smjera)
Povećane štete od predatora
Nove tržišne okolnosti nakon ulaska u EU, konkurencija uvoznih proizvoda niže cijene
Sve stroži zahtjevi u pogledu zaštite prirode i okoliša, zdravstvene higijene i sigurnosti
Degradacija prirode i okoliša
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

20. Akvakultura - položaj u EU i svijetu
EU – gotovo 20 % proizvodnje u ribarstvu, zapošljava oko ljudi
EU tržište proizvodima ribarstva (25% ulov; 10% uzgoj; 65% uvoz)
EU potrošnja 13.2 mil tona, a proizvodnja 1,26 mil tona!
Proizvodnja u EU u odnosu na svijet stagnira, posebno slatkovodni uzgoj i školjke
Povećanje proizvodnje u ostalim državama – za 1/3 (Azija, Južna Amerika)
FAO procjene – više od 50% ukupne svjetske potrošnje ribe potjecat će iz akvakulture
Akvakultura EU nudi kvalitetan proizvod koji poštuje stroge zahtjeve zaštite okoliša i potrošača vrijednost akvakulture u EU bila je 3.1. bilijun EUR za oko 1,26 mil tona. Europsko tržište proizvodima ribarstva je opskrbljeno s oko 25% od europskog ribarstva, 65% iz uvoza, a samo 10% iz akvakulture.
Razlika između proizvodnje i potrošnje je ogromna, procjenjuje se na nekih 8 milijuna tona. Svaki postotak kojim bi smanjili tu razliku između proizvodnje i potrošnje omogućio bi zaposlenje 3 do 4000 ljudi. Ovo samo pokazuje potencijal razvoja akvakulture. Za to je potrebna i suradnja s industrijom prerade.
Akvakultura je jedan od stupova Europske plave strategije koja može doprinijeti ostvarenju EU 2020 Strategije.
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

21. Smjernice razvoja akvakulture EU i višegodišnji plan razvoja akvakulture
Smjernice objavljene kako bi državama pomogle u definiranju vlastitih ciljeva uzimajući u obzir njihova polazišta, okolnosti i preduvjete
Višegodišnji plan razvoja 2014 – 2020, dostaviti zajedno s OP za EMFF do travnja 2014
Četiri cilja :
Pojednostavniti administrativni postupak
Prostorno planiranje
Konkurentnost
Jednaka pravila za sve proizvode na tržištu EU (level playing field)
Prijedlog reforme ZRP Tima za cilj promovirati akvakulturu te su donesene strateške smjernice i višegodišnji strateški plan koji identificira zajedničke ciljeve i indikatore kojima se može mjeriti napredak u ostvarenju zadanih ciljeva. Akvakultura nije dio ZRP u smislu propisa ali je vrlo važan dio u smislu strategije, radi čega su doneseni i navedeni dokumenti.
Dokumenti se izrađuju nacionalno i mi očekujemo maksimalni doprinos sektora u tom smislu.
Troškovi administrativnog postupka su u mnogim državama prepreka razvoju akvakulture, kao i vrijeme potrebno za ishođenje potrebnih dozvola (negdje čak 2-3- godine).
Prostorno planiranje omogućava smanjivanje nesigurnosti i povećanje investicija i u konačnici, brži razvoj akvakulture.
Postizanje konkurentnosti ultimativni je cilj EU pa tako i reforme Zajedničke organizacije tržišta. Mehanizmi dostupni za ostvarenje ovog cilja su OP kroz EMFF (sredstva dostupna za izradu planova, za R&D, edkaciju..). Planovi proizvodnje i marketinga, zajedno s EUMOFA platformom omogućit će proizvođačima da identificiraju svoje mogućnosti i adaptiraju svoje planove.
Visoki standardi zaštite okoliša, zdravlja životinja i zaštite potrošača jedni su od glavnih faktora akvakulture EU i moraju biti bolje i više iskorišteni u smislu reklamiranja označavanja, dobrovoljnog certificiranja i kontrole što će rezultirati većom konkurentnošću EU proizvoda.
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

22. Ciljevi reforme ZRP u dijelu tržišta
osigurati da se tržišnim mehanizmima doprinese ostvarenju ciljeva ZRP
jačanje konkurentnosti ribarske industrije EU
poboljšanje transparentnosti tržišta
osiguranje ravnopravnog natjecanja za sve proizvode koji se stavljaju na tržište EU
modernizacija sustava intervencija (moguće samo za skladištenje)
veća uloga OP u zajedničkom upravljanju, monitoringu i kontroli
preciznija informacija potrošačima
EK je u drugoj polovici prošle godine izradila prijedlog nacrta reforme (trenutno 104/2000, u prijedlogu je nova COM 416/2011) koji sadrži reformu tržišta, reformu temeljne uredbe i reformu odredbi o fondu. Prema prijedlogu, nova uredba o tržištu ima za cilj osigurati da tržišni mehanizmi služe ostvarivanju ciljeva reforme, što su prije svega dugoročna održivost i ekološka zaštita živih bogatstava mora. Kroz uređenje tržišta EK predlaže omogućiti i provedbu nekih mjera upravljanja, i to na način da se na OP prenese odgovornost provedbe nekih mjera. Dosadašnja ZOT je uključivala tržišne intervencije koje se ne odnose na uzgoj.
OP u uzgoju nisu nalik OP u segmentu ulova, te je njihova uloga vezana za postizanje konkurentnosti vlastitog proizvoda kroz promotivne kampanje, brandiranje proizvoda i sl.
Uredba o ZOT se izravno primjenjuje u RH te je uloga svake države članice propisati nadležnost, izvještavanje i prekršajne odredbe radi implementacije.

23. Organizacije proizvođača u uzgoju
Ciljevi OP:
Poticanje planiranja proizvodnje (vrsta, količina,vrijeme, lokacija, članovi) i njezino prilagođavanje potražnji
Poticanje koncentracije ponude, planiranje plasmana na tržište (poboljšanje kvalitete, promocija, brendiranje i sl.)
Stabilizacija cijena
Poticanje načina ribolova/uzgoja koji doprinose dugoročnoj održivosti
Upravljanje aktivnošću i resursima
OP u uzgoju u RH
administrativni okvir za priznavanje i djelovanje OP uspostavljen
komunikacija sa sektorom i znanošću - konstantna
analiza potreba i mogućnosti (kroz službene podatke, poslovne planove)
zajednički iznaći najbolja moguća rješenja
Uzgoj, uvjet za priznavanje OP – najmanje 25% ukupne proizvodnje vrste ili skupine vrsta na području za koje OP traži priznanje, područje određuje svaka država članica, može biti nacionalno ili regionalno.
Komisija, a napose i RH, bi trebala osigurati promociju onih proizvoda ribarstva koji proizlaze iz održivog gospodarenja. Loše stanje resursa i velika ovisnost EU tržišta o uvozu, postepeno je istisnula mehanizam intervencija. COM će u narednoj reformi imati i dalje mogućnost izravnih potpora cijenama, ali s puno većim naglaskom na osnaživanje načina organiziranja proizvođača samih. Za očekivati je i vidljivo je iz trenutnih prijedloga Komisije, da će OP imati sve veću ulogu i obveze, ali i sve bolje mogućnosti. Strategija koja je prihvatljiva je strategija „fishing to sell“ („loviti za prodaju“) i cilj joj je omogućiti proizvođačima, fokusiranjem na kvalitetu njihovih proizvoda, veću cijenu za njihov proizvod. OP će zasigurno u narednom razdoblju igrati veliku ulogu u zajedničkom upravljanju resursima, nadzoru i kontroli.
U RH priznavanje OP je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
Inicijativa za priznavanjem mora doći iz sektora. Planiranje mora biti dugoročno. Trenutno ne postoji ni jedna OP u RH pa tako ni u uzgoju.
Administracija mora pružiti informacije o analizama utjecaja na tržištu pojedinih vrsta, kako na domaćem tako na vanjskom, mora pružiti podršku proizvođačima kako bi u svojim poslovnim planovima mogli dugoročnije planirati. Komunikacija administracija – znanost – proizvođači nije zadovoljavajuća i postoji puno prostora za njeno poboljšanje.
Brandiranje – kamenica?
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

24. Gdje pronaći informacije?
EUR – LEX
Službene stranice Komisije
EUMOFA
EAPO
EAS (european aquaculture society) -
Službena stranica Uprave ribarstva
EUMOFA is an online tool developed by the European Commission for enhancing market intelligence, useful for all: producers, processors, importers, retailers, consumers, markets' analysts and policy makers.
EUMOFA enables direct monitoring of the volume/value/price of fishery and aquaculture products in all EU countries. It facilitates informed decision-making and contributes to a better understanding of the market for fishery and aquaculture products.
European Association of Fish Producers Organisations
Founded, 2 december 1980
Membres of the bureau
President: Sean O'Donoghue
Secretary: Jacques Pichon
Treasurer: Niels Wichmann
Secretary-general: Emiel Brouckaert
The objectives of the Association are:
to improve relationship between all the European producers' organisations and, by frequent meetings, solve the European fish marketing problems
to govern together resource and to contribute to put in operation the control measurers of this government
to adapt and harmonise the common rules in the fisheries sector
to put in operation the rule of "extension of discipline"
to coordinate the actions with the producers' organisations of the community
to promote common consultation between the different professional structures
to obtain recognition by the European Economic Community as the official representative of the European producers' organisations
and more generally, to favour the harmonisation and the development of the actions of producers' organisations
the Association shall try to realize the objectives by means of publications, letters, conferences and meetings with the national and international authorities especially the E.E.C.-authorities qualified in fishery affairs
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

25. Zaključno IZAZOV – otvaranje tržišta
MOGUĆNOSTI – rast potrošnje i uvoza u EU, te mjesto i uloga RH u tome (koji proizvodi, kamo, s kojim ciljem, planom)
ZAJEDNIČKI CILJEVI:
plasirati na tržište kvalitetan, konkurentan i prepoznatljiv proizvod
povećati domaću potrošnju
Zajednički cilj podrazumijeva proizvođače i administraciju, kvalitetan da poštuje sve relevantene propise sigurnosti hrane, označavanja, zaštite okoliša i potrošača, a prepoznatljiv da akvakultura RH bude priznata kao visokovrijedna industrija najmodernije tehnologije koja potječe iz kvalitetnog i čistog okoliša i koja ima svoj status, cijenu i vrijednost.
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)

26. HVALA NA PAŽNJI!
Zadar, 6-7 lipanj 2013.
FAO TCP/RER/3301(D)