1. Pravila igre za razvoj poduzetništva
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Institucije i razvoj
Pravila igre za razvoj poduzetništva

2. Izvori (ekonomskog) prosperiteta
Velike razlike između zemalja u ekonomskom rastu i razvoju: neravnomjerna (regionalna) raspodjela dohotka dohodak po glavi stanovnika u svijetu.
Tipični ekonomski odgovori: razlike u proizvodnim faktorima
Fizički kapital (siromašne zemlje ne štede dovoljno)
Ljudski kapital (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u obrazovanje i razvijanje vještina i znanja)
“Tehnologija” (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u R&D, organizacija proizvodnje je neefikasna)

3. Ekonomski odgovori upućuju na proksimativne uzroke razlika u ekonomskom prosperitetu:
Zašto neke zemlje ne štede i investiraju više u ljudski i fizički kapital?
Zašto neke zemlje ne usvajaju nove tehnologije i organiziraju proizvodnju učinkovitije?
Odgovori na ova pitanja su vezani uz fundamentalne razloge razloga u ekonomskom prosperitetu.
Potencijalni odgovori:
Zemljopis – egzogene razlike u okolini
Institucije – pravila ponašanja koja je iznašao čovjek

4. Zemljopisna hipoteza
1. Klima je važna determinanta rada, poticaja za rad pa čak i produktivnosti: Montesquieu (1784.) (povijesni aspekt)
2. Zemljopis određuje tehnologiju raspoloživu društvu, posebice u poljoprivredi: Jered Diamond (1997.): važnost geografskih i ekoloških razlika u poljoprivrednoj tehnologiji i raspoloživosti usjeva i životinja; Jeffrey Sachs (2001.): zemljopisne prednosti uključuju pristup glavnim prirodnim resursima, obalama i morima ... pozitivno se odražavaju na poljoprivredu, zdravlje ljudi, itd.
3. Siromaštvo se veže uz ‘teret bolesti’: Jeffrey Sachs (2000.): npr. malarija koja ubija milijune ljudi smanjila je godišnju stopu rasta u Sub-Saharskoj Africi za više od 1.3% godišnje (1950-te je dohodak po glavi stanovnika bio dva puta veći nego danas)

5. Održivost zemljopisne hipoteze?
Suvremeni primjeri:
Najsiromašnije zemlje svijeta danas su u blizini ekvatora (npr. Uganda, Somalija, Kongo...);
Najslabija poljoprivredna proizvodnja je u tropskim dijelovima jer nema smrzavanja, a time i pročišćavanja tla, te dolazi do odrona zemlje uslijed kiša;
Prema WHO (2001.) tropska područja i dalje pate od bolesti koje su u Europi i SAD-u odavno ‘izumrle’
Ipak, je li to dostatno za potvrdu zemljopisne hipoteze?
Statistika dokazuje korelaciju između zemljopisa i prosperiteta, ali ne i uzročnost; nekoliko povijesnih primjera.
Održivost hipoteze (?!):
Malarija
Kolonizacija

6. Institucionalna hipoteza
Institucije – pravila igre u ekonomskim, političkim i društvenim interakcijama:
određuju ‘društvenu organizaciju’
D.C. North (2003): “Institucije, institucionalna promjena i ekonomska uspješnost”:
“Institucije su pravila ponašanja u određenom društvu ili, formalnije rečeno, ograničenja koja je čovjek iznašao kako bi oblikovao ljudske interakcije”.
Ključne točke: ‘proizvod’ su čovjeka; skup ograničenja; strukturiraju poticaje
Institucije vs. organizacije

7. I. Institucije prema stupnju formalnosti
Klasifikacija institucija 1
I. Institucije prema stupnju formalnosti
Institucije prema stupnju formalnosti se oslanjaju na Northovu definiciju:
Formalne institucije: ustav, statuti, običajno pravo, regulativa i druge državne odluke i propisi
politički sustav: struktura vlasti, građanska prava, itd.
ekonomska struktura: imovinska prava, ugovori, itd.
sustav prisile: zakonodavstvo, policija --- kažnjavanje, zatvaranje, pogubljenje

8. Klasifikacija institucija 2
Neformalne institucije: tradicija, običaji, moralne vrijednosti, religijska vjerovanja i sve druge norme ponašanja usvojene tijekom vremena
utjelovljuju prevladavajuće strahove i viđenja zajednice o svijetu, skupljeno znanje iz prošlosti i vladajući niz vrijednosti
dio su zajedničkog naslijeđa koji se naziva kultura
neformalni sustav prisile: izbacivanje iz zajednice, kritiziranje, gubitak poštovanja
Razlike između ‘bogatih’ i ‘siromašnih’ zemalja: oba
tipa institucija prisutna u svim zemljama, ali su
neformalne izraženije u ‘siromašnim’ jer su formalne
slabije razvijene ili ne postoje.

9. II. Institucije prema području
Klasifikacija institucija 3
II. Institucije prema području
Razlika institucija prema područjima koja ‘uređuju’:
Ekonomske institucije: tržišta, vlasnička prava, provedbe ugovora, različiti sustavi poticaja …
Političke institucije: izbori, pravila izbora, tipove političkih sustava, struktura opozicije u vladi…
Pravne institucije: pravni sustav, provedbe i prisile…
Društvene institucije: pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama, rodna jednakost, opći odnosi između ekonomskih subjekata, religija …

10. Institucionalna ekonomija
Institucionalna ekonomija ‘izaziva’ neoklasičnu ekonomsku teoriju i njezine premise o savršenim informacijama i racionalnosti.
Na temelju toga prepoznaje potencijalne prednosti institucija da riješe posljedice nesavršenih informacija i ograničene racionalnosti.
Uz to, uvodi u svoja objašnjenja teoriju igara (tj. strateške kalkulacije): pojedinci kod maksimiziranja svoje koristi nisu obazrivi već oportunistički, tj. svoje interese (često) pokušaju ostvariti na temelju prevare (npr. pitanje moralnog hazarda i asimetrije informacija).
Uloga institucija:
smanjuju nesigurnost tako što daju strukturu svakodnevnom životu;
institucionalna ograničenja uključuju djelovanje koje je pojedincima zabranjeno i definiraju okolnosti u kojima je pojedincima dozvoljeno poduzimanje određenih akcija

11. Institucionalna ekonomija: izabrani ključni elementi
Vlasnička (imovinska) prava:
odnosi pojedinaca koji nastaju zbog postojanja oskudnih dobara i nadzora nad njihovim korištenjem;
vrste: pojedinačna vlasnička prava, zajednička vlasnička prava, državna ili javna dobra;
što pojedinac ima više vlasničkih prava na dobra, njegovi su osobni troškovi bliži društvenim troškovima korištenja dobara i skloniji je traženju najveće vrijednosti za korištenje svoje imovine

12. Transakcijski troškovi:
nužni kod prijenosa vlasničkih (imovinskih) prava s jednog ekonomskog subjekta na drugi;
uključuju: troškove mijenjanja (npr. otkrivanja, mogućnosti mijenjanja, potrebno pregovaranje, nadziranje i provedba); troškove očuvanja i zaštite institucionalnog sustava (sudstva, policije, oružanih snaga i sl.)
North: transakcijski troškovi su troškovi mjerenja i provođenja dogovora.

13. Institucije, poticaji i transakcijski troškovi
Institucije imaju vlastite koristi i troškove: predvidivost ljudskog ponašanja (korist) vs. ograničenje u osobnom ponašanju (trošak):
zakoni koji zabranjuju određeno ponašanje stvaraju crno tržište tog ponašanja;
pravo na prisvajanje cjelokupnog profita od vlastitog ulaganja pojačava investicije i inovacije koje podrazumijevaju rizik;
ograničenje i nadzor nad stanarinama smanjuje poticaje za iznajmljivanje privatnih stambenih objekata;
previše izdašni sustav za novčane naknade za nezaposlene (npr. iznos ili dužina) mogu vrlo lako poticati nastojanje da se dugo vremena ostane nezaposlen, a što se negativno odražava na mikro razini (npr. opada znanje i stručnost osobe) ili makro razini (npr. fiskalna opterećenja za državu, povećava transakcijske troškove provjere statusa, rješavanja žalbi i sl.)

14. Institucionalne promjene i ekonomski učinci
Institucionalne promjene se događaju kada korist od ostvarivanja određene djelatnosti koja zahtjeva određenu institucionalnu promjenu nadilazi troškove savladavanja otpora promjeni:
npr. promjena ideoloških stavova prema ulozi žena u društvu
npr. ukidanje ropstva u SAD-u
Institucionalne promjene mogu biti potrebne jer:
postojeća pravila zabranjuju određenu djelatnost;
nova pravila smanjuju transakcijske troškove ostvarivanja djelatnosti
Ako pravila utječu na igru, onda i promjena pravila mora promijeniti igru.

15. Utjecaj institucija na ekonomski prosperitet: Slučaj Koreje
Institucionalna ekonomija ne nudi mogućnost kontroliranog prirodnog eksperimenta (npr. aspirin vs. placebo).
Povijest nudi mogućnost prirodnih eksperimenata u institucionalnoj ekonomiji.
Slučaj Koreje:
ekonomski, kulturno i etnički homogenizirana do kraja II. svjetskog rata
Sjever industrijaliziraniji od Juga
“Egzogeno” odvajanje Sjevera i Juga 15. kolovoza 1945.
Sjever: Sovjetski savez podržao Kim Il Sung-a i komunizam s pratećim institucijama (npr. centralno upravljanje, ukidanje privatnog vlasništva nad zemljom i kapitalom, komunističko državno uređenje, itd.)
Jug: SAD podržao Syngmana Rhee-a i kapitalizam s pratećim institucijama (npr. tržište, privatno vlasništvo, itd.)
Divergentni ekonomski razvoj:
Južna Koreja: $ BDP/per capita (2013.)
Sjeverna Koreja: 1.800$ BDP/per capita (2013.)

16. Institucije vlasničkih prava vs. ekstraktivne institucije: zaključno
Neka društva su organizirana na način da podržavaju vladavinu prava, podržavaju investicije u strojeve, bolju tehnologiju, ljudski kapital i olakšavaju stanovništvu intenzivno sudjelovanje u ekonomskom i političkom životu. Kažemo da takva društva imaju ‘dobre institucije’:
provedba vlasničkih prava - poticaj za investiranjem i sudjelovanjem u ekonomskom životu;
ograničenja akcija elite, političara i drugih moćnih grupa – onemogućavanje eksproprijacije profita i stvaranja nejednakosti u raspodjeli (dohotka, dobara…)
izjednačavanje mogućnosti za cijelo stanovništvo – omogućavanje investiranja, posebice u obrazovanje i sudjelovanje u produktivnim ekonomskim aktivnostima

17. Kako institucije utječu na rast/razvoj?
Indirektan utjecaj
Direktan utjecaj
Investicije
Integracija/ trgovina
Socijalni kapital
Politička (ne)stabilnost
Upravljanje (etničkim) konfliktima
Razvoj javnih politika
Dohodak i rast

18. Gusari i institucije: nekada
Gusari ako racionalni ekonomski agenti
uhodana organizacija:
formalne i neformalne institucije
ekonomska motivacija postati gusarom: trgovački vs. gusarski brod
pravni sustav:
demokracija (vijećanje), ‘zakonske’ odredbe, ugovori
pravila borbe:
zastave, ‘pravilo milosti’
ograničavanje zlouporabe moći:
položaj zapovjednika (borba) i upravitelja (raspodjela) odnos gusara i vlade:
suradnički vs. ograničavajući
Jolly Roger je naziv za tradicionalnu
zastavu europskih i američkih pirata
tijekom 18. stoljeća. 

19. Gusari i institucije: danas
Utjecaj institucija na razvoj modernog gusarstva:
Suvremena gusarska organizacija potpuno drugačija od one u 17. stoljeću;
Ekonomski rezon: profit kao motivacija;
Manjak mogućnosti za zaradu kroz ribarenje za obalno stanovništvo;
Građanski sukobi, pravna nesigurnost, korupcija, neučinkovita birokracija, nedovoljna učinkovitost međunarodnih zakona
...

20. Poduzetništvo, gospodarstvo i razvoj: institucionalna hipoteza
Broj subjekata: subjekata malog gospodarstva, od čega:
92% mikro poduzeća
6,3% mala poduzeća
1,2% srednje velika poduzeća
Preko zaposlenih (2010.) odnosno 71,5% ukupne zaposlenosti, od čega:
mikro poduzeća 30%,
mala poduzeća 25%,
srednje velika 16%
Broj SME u RH od do godine povećan 23%
Uslužne djelatnosti čine 52% ukupnog broja SME (trgovina 24%, ugostiteljstvo 10,7%)

21. Institucionalni okvir za razvoj poduzetništva
Zakoni i propisi:
Ustav
... iz nadležnosti Ministarstva poduzetništva i obrta
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva te njegove izmjene i dopune (provedbeni dokumenti);
Strategija razvoja poduzetništva u RH
Strategija razvoja klastera u RH
... iz nadležnosti relevantnih ministarstava
ostali zakoni u ingerenciji Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija
Poduzetničke potporne organizacije:
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG)
Poslovno inovacijska agencija RH (BICRO)
HBOR, regionalne razvojne agencije – poduzetnički centri/inkubatori
Institucije poduzetničkog obrazovanja

22. Namjera je... ciljevi su ... povećanje zapošljavanja,
povećanje izvoza i prilagodba svjetskom tržištu,
povećanje učinkovitosti, kvalitete i konkurentnosti malog gospodarstva,
istraživanje, razvoj i primjena suvremenih tehnologija i inovacija,
povećanje broja subjekata u malom gospodarstvu,
poticanje djelatnosti koje ne zagađuju okoliš.
Izvor: Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, NN 29/02, osnovni tekst

23. Poslovno okruženje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u RH (2015
TOP 10
Otvaranje poduzeća: 86
Singapur
Novi Zeland
Danska
Južna Korea
Hong Kong
Velika Britanija
SAD
Švedska
Norveška
Finska
Ishođenje građevinske dozvole: 127
Dobivanje električne energije: 63
Registriranje imovine: 67
Dobivanje kredita: 61
(od ukupno 189 zemalja)
RANG U SVIJETU:
Zaštita investitora: 27
Rješavanje insolventnosti: 57
UKUPNA OCJENA: 40
Izvor: World Bank Group,

24. Global Entrepreneurship Monitor (GEM, 2012-2015)
Uzroci niske poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj:
Nedovoljna znanja i vještine za poduzetništvo
Nekordiniranost vladinih politika
Administrativne prepreke
Nerazvijenosti financijskih tržišta
Prepreke za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj:
Obrazovanje
Vladine politike i programi
Kultura i društvene norme
Prepreke
institucionalne prirode

25. Percepcija o društvenom statusu 2014. (2008): HRV EU
Dobar izbor karijere 63% (70)
Visok status u društvu* 47 (54)
Medijska pažnja 40 (61)
*Hrvatska je ZADNJA od svih zemalja u GEM 2014
Pitanje: Uloga obrazovanja i medija u stvaranju
stimulirajuće društvene atmosfere za
poduzetničko djelovanje? 25

26. Percepcija o društvenom statusu, 2014.
Poduzetnici uživaju najviši status:
Finska 84%, Njemačka 79%, Irska 77%
Poduzetnici imaju probleme sa statusom:
Hrvatska 47 %, Španjolska 49 % – najmanji broj ljudi smatra da poduzetnici imaju visoki društveni status 26

27. Regionalne razlike traju, izjednačavanje u niskoj motiviranosti, 2014.
TEA Prilika/Nužnost
Zagreb i okolica , ,7
Sjeverna Hrvatska , ,1
Lika i Banovina , ,7
Istra, Primorje i Gorski Kotar , ,4
Dalmacija , ,9
Slavonija i Baranja , ,4 27

28. Obrazovanjem do poduzetničkih kompetencija
Preporuke za institucije – više proaktivnosti, inovativnosti i odgovornosti prema građanima
Suradnja i istovremenost politika, strategija, programa, instrumenata – inače, bačen novac poreskih obveznika (hrvatskih i/ili EU)
Pojednostavljenje regulatornog okvira – PRIORITET – onemogućava iskorištenje “prozora prilika” – dinamičnost promjena na domaćem tržištu
Obrazovanjem do poduzetničkih kompetencija
Državni fond rizičnog kapitala + porezne olakšice za poslovne anđele 28

29. 6. Statističko praćenje aktivnosti MSP
5. Transparentni mehanizmi praćenja i vrednovanja vladinih politika i programa
6. Statističko praćenje aktivnosti MSP
- povezivanje statističke baze o poslovanju poduzeća, vlasništvu,
uvozno-izvoznim aktivnostima, inovativnosti
7. Raznovrsnije i sofisticiranije usluge za pokretanje i rast poslovnog pothvata
- uočavanje prilika, financijska pismenost, competitive intelligence,
dizajn...
8. Odgovornost medija i obrazovanja za promjenu razine društvenih i kulturoloških normi poduzetničkog djelovanja 29

30. Ključne prepreke za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj: zaključno
Administrativne barijere – dugotrajne i skupe procedure za pokretanje i likvidaciju poduzeća
Neefikasnost pravosuđa
Dugotrajne procedure registracije vlasništva
Opći društveni „mindset” prema poduzetnom načinu razmišljanja i djelovanja
Javni vs. državni(čki) sektor
Medijsko zanemarivanje uloge i značaja poduzetništva (jedina zemlja s nižom medijskom pažnjom je Grčka – GEM istraživanje)
Problem financiranja StartUp-ova i općenito malih i srednjih poduzeća (tzv. mikrofinanciranje  poslovni anđeli, fondovi rizičnog kapitala i sl.)
Poduzetništvo kao vid demokratizacije društva (CEPOR)