1. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI
Hrvoje Gold
Fakultet prometnih znanosti
Zagreb, 2003.

2. Sadržaj INFORMATIČKA INFRASTRUKTURA ITS-a
TEHNIČKI SUSTAVI UMJETNE INTELIGENCIJE
NEIZRAZITA LOGIKA U PROMETU I TRANSPORTU
GENETIČKI ALGORITMI U PROMETU I TRANSPORTU
INTELIGENTI AGENTI U ITS-u

3. INFORMATIČKA INFRASTRUKTURA ITS-a
Hrvoje Gold
Fakultet prometnih znanosti
Zagreb, 2003.

4. Telekomunikacije i informatika
INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI
ITS
Transport i promet
Telekomunikacije i informatika
TELEMATIKA U PROMETU

5. PRIJENOS INFORMACIJA NA DALJINU ELEKTRONIČKIM SREDSTVIMA
TELEKOMUNIKACIJE
PRIJENOS INFORMACIJA NA DALJINU ELEKTRONIČKIM SREDSTVIMA
TELEFON
TELEFAX

6. INFORMATIKA - UNOS OBRADA POHRANA PREDAJA OBJAVA PRISTUP RAZMJENA
INFORMACIJA

7. TELEMATIČKI SUSTAV ITS INTERNET/ INTRANET TRANSPORT WORLD WIDE WEB
GIS +GPS

8. SVEPRISUTNO RAČUNALSTVO
Pervasive = koji prožima
Ubiquitous = svudašnji
INFORMACIJA – BILO KADA, BILO GDJE
Informacijsko društvo – Društvo znanja

9. Decentralizacija energije
Strojevi i obrada energije su pokrenuli industrijsku “revoluciju”
Prvotno proizvodnja i potrošnja energije na jednom mjestu
Decentralizacija proizvodnje i potrošnje energije – motor s unutrašnjim sagorijevanjem, električna energija
Razvoj novih primjena

10. Decentralizacija računalne snage
Strojevi pojačavaju snagu čovjeka
Računala pojačavaju mentalne, intelektualne, sposobnosti čovjeka
Doba velikih računala
Statička okolina
Središnje upravljanje uređajima, aplikacijama i korisničkim sučeljem
Doba osobnih računala
Doba sveprisutnih računala

11. Razvoj sveprisutnih računala
1960
1980
2000
DOBA VELIKIH RAČUNALA
DOBA OSOBNIH RAČUNALA
(PC, Notebook)
DOBA SVEPRISUTNIH RAČUNALA
(PDA, HHA, Table PC, Grid)

12. Grid
Visoki stupanj integracije računalnih sustava brzim komunikacijskim mrežama
Na zahtjev:
Procesna moć
Memorijski prostor
Podaci
Programi
Sveopća virtualizacija (prikrivenost izvedbe sustava) računalnih usluga
Računalni ekosustav – proizvodnja, razdioba i potrošnje

13. Okolina sveprisutnog računalstva
UREĐAJI / TEHNOLOGIJE
NOVE VRSTE UREĐAJA
INTERNET / BEŽIČNE MREŽE
POKRETLJIVOST
SVEPRISUTNO RAČUNALSTVO
USLUGE S DODANOM VRIJEDNOŠĆU
POVEZANOST
BEZ GRANICA
DIGITALNI SADRŽAJI
UGRAĐENI SUSTAVI
SVEPRISUTNOST
INFORMACIJA
RASTUĆA RAČUNALNA ZAJEDNICA
PRIMJENE / USLUGE

14. Konvergencija računala, komunikacija, sadržaja i usluga
TERMINALNI UREĐAJ
TVORBA I PRISTUP
RADNA STANICA UREĐIVANJE I RUKOVANJE
POSLUŽITELJ POHRANA I OBRADA
USLUGE
Infrastruktura
Sadržaj
Komunikacije
Pristup
STANDARDI HTML GSM XML WAP Java SQL Bluetooth IrDA HTTP

15. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA
Tehnologija za tvorbu, pohranu, razmjenu i upotrebu informacija u svim njezinim oblicima (poslovni podaci, govorna komunikacija, fotografije, video zapisi, multimedijski prikazi, …)
Obuhvaća telekomunikacijsku i računalnu tehnologiju – telekomunikacije, računala, integracija računala i komunikacija

16. ELEKTRONIČKO RAČUNALO
Računalo je uređaj sastavljen od elektroničkih i elektromehaničkih sklopova koji prihvaća informacije i njima rukuje prema programu (prethodno zadanim uputama rukovanja podacima) koji opisuje način obrade podataka
Računalo raspolaže uređajem za pohranu podataka i programa (također predstavlja vrstu podataka)

17. ELEKTRONIČKO RAČUNALO
Sklopovska oprema (Hardware)
Programska oprema (Software)
Operacijski sustav (OS – Operating System)
Sustav upravljanja bazom podataka (DBMS – Data Base Management System)
Grafičko korisničko sučelje (GUI – Graphics User Interface)
Namjenski programi (aplikacije) i programski jezici

18. OSNOVNE SKLOPOVKSE KOMPONENTE RAČUNALA
Procesor
Memorija
Sabirnice
Priključnice
Vanjski uređaji (disk jedinica, video jedinica, tipkovnica, miš, tiskalo, …)

19. Pametna (Smart) kartica
SPJ
8 (16, 32) bita
5 MHz, 5 V
Kripto-koprocesor
ROM (16 KB)
Operacijski sustav
Komunikacija
Zaštita (DES, RSA)
RAM (4 KB)
EEPROM (16 KB)
Datotečni sustav
Datoteke programa
Ključevi
Lozinke
Aplikacije

20. Sklopovi za izvođenje programa
Programsko brojilo pokazuje na sljedeću naredbu programa koja će se izvesti
Dekoder naredbi prepoznaje naredbu i priprema aritmetičko-logičku jedinicu za izvođenje naredbe
Programi i podaci smješteni u ispisno/upisnoj (RAM) memoriji
Taktom se pokreću operacije dohvata (fetch) i izvođenja naredbe (execute)

21. Ispisno/upisna memorija (RAM) Aritmetičko-logička jedinica
CIKLUS RADA RAČUNALA
Ispisno/upisna memorija (RAM)
Programsko brojilo
Dekoder naredbi
Aritmetičko-logička jedinica
Takt
Podaci e f +1
PROCESOR

22. 1. Dohvat naredbe – f +1 (A) Programsko brojilo
Naredba se iz memorijske lokacije (A) prenosi u dekoder naredbi
Programsko brojilo
Dekoder naredbi
Aritmetičko-logička jedinica
Takt
Podaci e f +1
(A)
PROCESOR

23. 2. Izvođenje naredbe - e +1 Programsko brojilo
Podaci se iz memorije prenose u aritmetičko-logičku jedinicu
Programsko brojilo
Dekoder naredbi
Aritmetičko-logička jedinica
Takt
Podaci e f +1
PROCESOR

24. PROGRAMSKA OPREMA Upravlja radom računala
Programiranje pomoću programskih jezika
Naredbe zapisane programskim jezikom se prevode u jezik računala (strojni jezik)
Izvodi različite zadatke

25. Primjeri programskih zadataka
Prikupljanje podataka
Praćenje vozila
Usmjeravanje vozila
Grafički prikaz
Upravljanje bazom podataka
Obrada teksta
Proračunske tablice

26. PROGRAMSKA OPREMA Sistemski programi Aplikacijski programi
Operacijski sustav
Sustavi upravljanja bazama podataka
Grafička korisnička sučelja
Aplikacijski programi

27. Programski slojevi uređaja
KORISNIČKO SUČELJE Grafičko (GUI)
Prepoznavanje rukopisa
Tekst u govor
Prepoznavanje govora
OSNOVNE KOMPONENTE Pristup bazama podataka
Zaštita podataka
(elektroničko plaćanje, digitalni potpis)
KOMUNIKACIJSKE
Poruke
Protokoli
Usluge
INDUSTRIJSKE
Smart Card API
Telefon API
GPS API
OPERACIJSKI SUSTAV
SKLOPOVSKA OPREMA
APLIKACIJE

28. OPERACIJSKI SUSTAV (OS)
Operacijski sustav upravlja svim ostalim programima računala
Ostali programi se nazivaju aplikacijama
Aplikacije daju zahtjev za uslugama operacijskog sustava putem utvrđenog sučelja aplikacijskih programa (API)
Korisnici izravno djeluju korištenjem upravljačkog jezika

29. ZADACI OS-A Upravlja korištenjem memorije (gdje se što pohranjuje)
Upravlja ulazom i izlazom podataka između računala i vanjskih jedinica (disk, tiskalo, …)
Obaviještava korisnika i aplikacijske programe o stanju sustava i pogreškama u sustavu

30. VIŠEZADAĆNI OS Istovremeno izvođenje više programa
Operacijski sustav određuje koji se program treba izvoditi
Određuje trajanje izvođenja pojedinog programa
Određuje prikaz izlaznih podataka aplikacije

31. VIŠEZADAĆNI OS Operacijski sustav Aplik.1 Aplik.2 Aplik.n
Memorija (RAM)
Ulaz
Video
Disk
Podaci za aplikaciju
API
Naredbe za prijenos podataka

32. NAJZASTUPLJENIJI OS-I
Stariji sustavi – Amiga, Apple II, Atari, CP/M i DOS
Microsoft: Windows 3.x, Windows 95, Windows 98, Windows NT, Windows 2000, Windows XP, Windows CE
Unix: Unix, Ultrix, HP-UX, AIX, SCO Unix, Solaris
Ostali sustavi: Linux, MacOS

33. Sustavi upravljanja bazama podataka
Sustav upravljanja bazama podataka (DBMS) je aplikacijski program
Podržava izgradnju baza
Podržava pristupe bazama
Upravlja zahtjevima korisnika i ostalih programa
Oslobađa korisnika od poznavanja fizičke organizacije i položaja podataka

34. Baza podataka kao tablica
Zaposlenici
ID oznaka
Ime
Prezime
Odjel
Zanimanje 1
Ivan
Ivanek
Vozač 4
Marko
Markov 2 5
Luka
Lukov
Mehaničar 7
Josip
Josek 3 11
Mislav
Mislek …

35. PODJELA DBMS-A Relacijski DBMS (RDBMS) – najčešća primjena
Raspodjeljeni DBMS (DDBMS) - ITS aplikacije
Objektu osmjereni DBMS (OODBMS) – relativno nova tehnologija

36. Dohvat podataka iz baze - SQL
SQL (Structured Query Language) – Jezik strukturiranih upita – standardni jezik za dohvat informacija i obnavljanje podataka u bazi
SQL standardizirani jezik ISO, ANSI
Većina sustava baza podataka podržava SQL s vlastitim proširenjima standardnog jezika
Upravljačkim jezikom se tvore zahtjevi (upiti) za izbor, umetanje, obnavljanje i lociranje podataka

37. RELACIJSKA BAZA PODATAKA
Skupina podataka, ustrojena u vidu tablica, kojoj se može pristupiti i presložiti je na različite načine bez potrebe reorganizacije tablica
Između tablica se uspostavljaju veze (relacije) preko kojih se može pristupiti traženim podacima

38. Ralacija Zaposlenici - Odjel
ID oznaka
Ime
Prezime
Odjel
Zanimanje 1
Ivan
Ivanek
Vozač 4
Marko
Markov 5
Luka
Lukov 2
Mehaničar 7
Josip
Josek 3 11
Mislav
Mislek …

39. Baza Odjel
Odjel
Opis
Lokacija 1
Garaža
Zagreb 2
Servis 3
Zadar

40. RASPODJELJENA BAZA PODATAKA
Podaci su fizički odvojeni (raspodjeljeni)
Podaci su obično smješteni na izvoru (mjestu gdje su nastali)
Dohvat podataka (SQL) bez poznavanja mjesta njihovog smještaja
Primjenljiva u ITS sustavima - održavanje podataka provodi posrednik koji ih prikuplja i unosi u sustav

41. Zagrebačkizaposlenici
RASPODJELJENI DBMS
SQL upit
Izvještaj
DDMBS
Zagrebačkizaposlenici
Zadarski zaposlenici
Zagreb
Zadar

42. Objektu usmjerena baza podataka
OODBMS je DBMS koji podržava modeliranje i stvaranje podataka kao objekata
Podaci se zadaju u obliku objekata i njihovih značajki
OODBMS odgovara objektu usmjerenom programiranju

43. Grafičko korisničko sučelje - GUI
Najvidljiviji element sustava
Određuje djelotvornost uzajamnog djelovanja korisnika i računala
Prilagođuje se vrsti korisnika:
dispečer,
operater,
vozač, …

44. KOMPONENTE GUI-A Ikone Potezni izbornici Prozori Izvještaji
Posebni prikazi
Alarmi,
Detaljni dijagrami, …

45. ZADAVANJE GUI-A Boja i oblik Mogućnosti povećanja, smanjenja, …
Mogućnosti upotrebe (pop-up prikazi, maskiranje, postavljanje ispred/iza …)
Podloga
Sučelja između prikaza
Učestalost obnavljanja

46. OBLIKOVANJE GUI-A Brzim stvaranjem prototipova (rapid prototyping)
Tokom oblikovanja prototipa dolazi se do zahtjeva na sučelje

47. Brzo stvaranje prototipa
Razvoj
Korisnik
Prototip
Povratna veza

48. APLIKACIJSKI PROGRAMI
Programi prilagođeni zahtjevima korisnika
Različite namjene
Nadzor prometa
Praćenje vozila
Naplata cestarine, …
Vlastiti razvoj i programiranje ili preuzimanje gotovih programa

49. Sučelja aplikacijskih programa - API
Nadzirana od operacijskog sustava
Za podršku u radu često koriste baze podataka
Pribavljaju podatke korisničkom sučelju
Sadrže sučelja (upravljački program – driver) za komunikaciju s vanjskim uređajima
Sadrže zaštitne mehanizme protiv neovlaštenog pristupa podacima

50. Aplikacijski programi
PROGRAMSKI SUSTAV
Aplikacijski programi
Driveri
Operacijski sustav
GUI
DBMS
API-i
Disk
Tipkovnica
Zaslon
Vanjski uređaji

51. Internet kao telematička infrastruktura ITS-a
Hrvoje Gold
Fakultet prometnih znanosti
Zagreb, 2003.

52. INTERNET
Svjetska mreža računalnih mreža: razmjena informacija, dijeljenje aplikacija, ponuda sadržaja i usluga
?nnn 106 korisnika
?nnn 106 računala
?nnn 103 lokalnih mreža
nnn država

53. USLUGE INTERNETA Brzi i jednostavan pristup informacijama
- World Wide Web (WWW)
Brza i jednostavna komunikacija
- Elektronička pošta ( )

54. ARHITEKTURA MREŽE INTERNET
INFORMACIJE
POSLUŽITELJ INFORMACIJA
INTERNET PC
NET
MODEM
PREGLEDNIK INFORMACIJA
WINDOWS
INTERNET PC
NET
PREGLEDNIK INFORMACIJA
WINDOWS
INTERNET
MODEM PC
TERMINAL
WEB POSLUŽITELJ
TERMINAL

55. WWW-Hipermedijski informacijski sustav
Informacijama (tekst, podaci, slika, zvuk, video) oblikovanim u obliku dokumenata ili datoteka i pohranjenim na računalu poslužitelju pristupa se programom preglednika na računalu korisnika
UPIT
ZGB-DUB 11.30, 15.40
STOP
Knjižnica Fakulteta prometnih znanosti je specijalizirana prometna knjižnica u Republici Hrvatskoj, te je nezamj- enjiv izvor informacija za prometnu znanost i praksu
WWW
POSLUŽITELJ
INFORMACIJA
PREGLEDNIK
INFORMACIJA
LET ZGB-DUB?
INTERNET
ODGOVOR

56. BAZE PODATAKA NA POSLUŽITELJU
VOZILA
PROMETNICI
VOZAČI

57. Web oglasna ploča Internet WEB POSLUŽITELJ OBJAVA INORMACIJE
SASTAVLJANJE PC
BAZE PODATAKA PC PC

58. Pristup informacijama na WWW
Jedinstvena adresa dokumenta (URL)
Metoda
pristupa
Adresa
računala
Naziv
dokumenta
Jezik za oblikovanje dokumenata (html)
Standardi www, html:

59. Središte nadzora prometa Belfast

60. U ŽIVO!

61. Prometne informacije Seattle

62. Volumen prometa Seattle

63. Pozicije kamera Seattle

65. Raspored održavanja prometnica Seattle

66. PITANJA I ODGOVORI
FPZ