PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U TRAVNIKU
BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE PROFESOR: Doc. dr. sc. Edin Arnaut II semestar, 2016/2017

LITERATURA BERZANSKO PRAVO, PROF. DR. JOVANOVIĆ, N., PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU, IZDANJE 2009.GODINE. SAVREMENO BERZANSKO I ELEKTRONSKO POSLOVANJE, PROF. DR. M. UNKOVIĆ, STANISIĆ, MILOSAVLJEVIĆ, BEOGRAD, 2010. BERZE I BERZANSKI POSLOVI, PROF.DR. ZDENKA ĐURIĆ, NOVI SAD, 2006 I GODINE

BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Profesor: Doc. dr. sc. Edin Arnaut
- OSNOVNO O BERZAMA - Profesor: Doc. dr. sc. Edin Arnaut

BERZE I HISTORIJAT BERZI
Naziv berza se vezuje za ime bankara Van der Bursa iz Briža i grb koji je imao, a bio je u vidu kese ( kesa-lat. Bursa). U XV vijeku trgovci iz Briža su se okupljali u lokalu njegove porodice da bi razmjenjivali novac i imajući u vidu mjesto gdje se sastaju, kao i navedeni grb, počeli da upotrebljavaju riječ berza kao oznaku za svoje sastanke. Prema drugoj verziji ime potiče od francuske riječi “bourse”, koja je označavala mjesto gde su se sastajali trgovci još početkom XV vijeka. Prve organizovane berze pojavljuju se u XV vijeku. Smatra se da je prva osnovana u Anversu godine. Druga po redu berza osnovana je u Parizu “Bourse de Valeurs” 1563., a treća u Londonu 1566.“Royal Exchange”, današnja “Stock Exchange”

BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Definicija i porijeklo riječi
Berzu možemo definisati kao instituciju tržišta na kome se trguje standardizovanim tržišnim materijalom, na tačno odredjenom mjestu, u tačno odredjeno vrijeme i po utvrđenim pravilima trgovanja. Berza je centralizovano tržište zasnovano na nekom od aukcionih sistema formiranja cijena ili na elektronskom poslovanju. Međunarodne berze su finansijska tržišta koja uz nesporna informaciono-tehnološka dostignuća ostaju nezamjenljiva mjesta za trgovanje standardizovanom robom, novcem i hartijama od vrijednosti.

KRATKA HISTORIJA BERZI
Preteča današnjih berzi /stock exchange/ su sajmovi koji su se u srednjem vijeku organizovali u lučkim gradovima Evrope, prije svega u Italiji. Prve novčane HoV javljaju se u 15.vijeku. Razvoj prakse emitovanja i trgovanja, prije svega mjenicama i obveznicama uslovio je razvoj berzi HoV – hartija od vrijednosti /vrijednosnih papira

KRATKA HISTORIJA BERZI
Prve evidentirane berze na evropskom kontinentu su: Berza HoV u Anversu - Belgija, 1460. Robna berza u Parizu, 1563. Londonska berza, 1566. Njujorška berza, god., s tim da god. prelazi na lokaciju na kojoj se i danas nalazi /Wall street 40./

HISTORIJA BERZI Prva osnovana berza na Balkanu je Beogradska berza, god. u zgradi gostione SRPSKE KRUNE.

HISTORIJA BERZI Brz i efikasan razvoj berze i berzanskog poslovanja ima blagotvoran uticaj na finansijsko i robno tržište, uključivši i tržišta koja su u razvoju, kao naše. Današnje berze su visoko organizovana tržišta, kako sopstvenom regulativom, tako i regulativom nadležnih državnih organa. Njihovo dejstvo se ogleda u stabilizatorskoj funkciji i ujednačavanju tržišnih tokova, izuzev u velikim ekonomskim krizama kada i one djeluju destabilizaciono.

Osnovne funkcije berzi su:
Funkcija berze Osnovne funkcije berzi su: organizovanje susreta ponude i potražnje i obezbjeđivanje fer - konkurentskih uslova trgovanja kao bi se došlo do konkurentske cijene roba. selektivna funkcija.

Osnovna funkcija berzi

BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Berzanske robe
Berzanske robe su standardizovane u pogledu količine i kvaliteta, tako da se sa njima može trgovati i kada nisu prisutne. To su najčešće: - nafta, gas i derivati; - crni i obojeni metali, uključivši zlato i platinu; - vuna i pamuk; - kafa, šećer, kakao; - poljoprivredni proizvodi: meso, pšenica, kukuruz, ječam, ovas, soja, stočna hrana; - drvo i poluproizvodi od drveta; - odredjeni hemijski proizvodi i fosfati, vještačka djubriva, etilen, propilen, soli, kiseline i slično. - novac, devize, hartije od vrijednosti. Prave berzanske robe su pomenuti materijalni proizvodi,usluge iz oblasti pomorskog i avio saobraćaja i dugoročne hartije od vrijednosti i njihovi derivati. Novcem i devizama obično banke trguju direktno van berze.

MASOVNE, STANDARDIZOVANE I ZAMJENLJIVE ROBE /stvari ili HoV/
Berzanski materijal MASOVNE, STANDARDIZOVANE I ZAMJENLJIVE ROBE /stvari ili HoV/

Berzanski materijal Pod standardom HoV misli se na sljedeće:
jasno definisan emitent godina emisije broj emisije vrsta i tip HoV /npr. redovna ili prioritetna akcija/ nominalna vrijednost serija HoV/svaki HoV u okviru svake emisije ima svoj serijski broj koji ide od 0 do broja emitovanih akcija u okviru konkretne emisije/

PRAVNI ASPEKT BERZANSKOG POSLOVANJA Normativna osnova upravljanja berzom
Zakoni i normativna akta su osnov korporativnog upravljanja i upravljanja berzom. Naš interes okrenut je ka upravljanju berzom ili ka organizaciji susreta ponude i potražnje i ka berzanskom trgovanju. Preduzeće za upravljanje berzom donosi pravilnike kojima se definišu sva pitanja trgovanja na berzi ili u kulisama.

Prije svega to su pitanja:
zadataka i procedure rada Komisije za kotaciju i listing zadataka i procedure rada arbitraže berze zadataka i procedura rada berzanskih brokera zadataka i procedure rada direktora berze osnovnih metoda - tehnika trgovanja na berzi zaključivanja i eventualnog poništavanja berzanskih zaključaka i realizacije berzanskih zaključaka ili trgovine pitanja informisanja šire javnosti pitanja berzanskih pokazatelja i analiza uslova njihovog korišćenja druga pitanja

Normativna osnova upravljanja berzom
Jedan od značajnih dokumenata svake berze je njegov etički kodeks. Ovim kodeksom definišu se pitanja: ponašanja zaposlenih na berzi korišćenja raspoloživih informacija vlastitog trgovanja HoV

Normativna osnova upravljanja berzom
Neka pravila dobrog poslovnog ponašanja članova berze Njujorške berze HoV /NASADAQ-a/ troškovi usluga moraju biti razumni nije dozvoljena diskriminacija klijenata dilerske transakcije treba da se realizuju po fer cenama, kotacije dilera treba da su čvrste, osim ako se izričito drugačije ne zahteva nedozvoljene su bilo kakve prevare, manipulacije i nezakonita praksa u trgovanju hov hov koji se iznose na berzu u funkciji trgovanja moraju da su pošteno vrednovane po tekućoj tržišnoj ceni nedopušteno je davanje cenovnih koncesija ili popusta članovima berze

BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE
I – POJAM,VRSTE, FUNKCIJA I EFIKASNOST VRIJEDNOSNIH PAPIRA - HARTIJA OD VRIJEDNOSTI /HOV/ Profesor: Doc. dr. sc. Edin Arnaut

VRIJEDNOSNICE/VRIJEDNOSNI PAPIRI/HOV
Najčešći oblik kapitala jesu dionice i obveznice. • Dionice i obveznice nazivaju se vrijednosni papiri ili vrijednosnice. (HoV) • Naziv vrijednosni papiri danas je sve više historijski pojam, jer se vrijednosnice mogu izdavati i kretati u prometu u elektroničkom ili virtualnom obliku – kao virtualni zapis ili trag kupoprodaje u memoriji računala.

POJAM I VRSTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA DIONICE

DIONICA NAFTNE KOMPANIJE U HRVATSKOJ IZ 20-IH GOD. XX. ST.

DIONICE • Dionice su glavni i najčešći oblik pojave kapitala na tržištu. • Dionica je pismena izjava ili potvrda o sredstvima trajno uloženim u temeljni kapital ili glavnicu poduzeća. • Dionicama se stječe i ostvaruje trajno pravo vlasništva nad poduzećima. • Dionica može glasiti na ime ili na donosioca. Dionica je prenosiva - može se po volji vlasnika prenositi na drugu osobu (prodaja, nasljeđivanje i sl.). Dionica ima svoju vrijednost, koja je obično ispisana na dionici i koja se naziva nominalna cijena ili nominala. Vrijednost dionice ili nominalna cijena osnova je za pravo potraživanja prema imovini društva, koje vlasnik ostvaruje tek nakon likvidacije društva, a ujedno je osnovica za obračun dobiti.

DIONICE Dobit vlasnika dionica naziva se dividenda, a isplaćuje se u godišnjim iznosima koji se obračunavaju kao novčani ili postotni iznos na vrijednost ili nominalnu cijenu dionica. Dividenda se isplaćuje iz dobiti dioničarskog društva (ukoliko je ima). Dividenda iznosi 2-5% godišnje na nominalnu cijenu dionica kod dobrih i stabilnih dioničarskih društava.

VRSTE DIONICA Dionica može biti obična te prioritetna ili preferencijalna. Obična dionica omogućuje svojem vlasniku sudjelovanje u podjeli dobiti dioničkog društva i sudjelovanje u upravljanju društvom. Prioritetna ili preferencijalna dionica daje vlasniku prednost u isplati vlasničkih potraživanja kod likvidacije društva, a najčešće ima određenu i minimalnu dividendu, ali bez prava upravljanja.

IZDAVANJE ILI EMISIJA DIONICA
Dionice se izdaju ili emitiraju prilikom osnutka dioničkog društva. Odlukom o osnivanju dioničkog društva vlasnici osnivači odrenuju iznos temeljnog kapitala, omjer podjele na dionicu i vrijednost pojedine dionice ili nominalna cijena dionice. Emisija dionica i prvi krug prodaje odvija se na način kako je odreneno u odluci o osnivanju i prema nominalnoj cijeni dionica – u trenutku osnutka vrijednost i nominalna cijena dionica su jednake.

VRIJEDNOST DIONICA Nominalna vrijednost dionica ispisana je na dionici i ona se određuje prilikom emisije dionice. Nakon nekog vremena vrijednost dionica može se promijeniti, zavisno od rezultata poslovanja poduzeća: ukoliko ono posluje sa stalnim profitom, vrijednost dionica raste – ako poduzeće slabo posluje vrijednost dionica pada. Nova vrijednost koja se pojavljuje u poslovanju poduzeća zove se realna vrijednost dionica.

VRIJEDNOST I CIJENA DIONICA
Čim započne prodaja dionica njihova vrijednost se pretvara u cijenu. Nakon nekog vremena realna cijena se može znatno razlikovati od nominalne (i po nekoliko puta). Nakon izlaska dionica na burzu, cijena dionica počinje oscilirati zavisno od ponude i potražnje – do izražaja dolazi realna cijena ili kotacija dionica. Engleski nazivi za dionicu(e) jesu: share(s) ili stack(s), a za obveznicu – bond(s). Engleski naziv za burzu vrijednosnica: Stock Exchange ili Security Exchange.

OBVEZNICE Uz dionice kao vlasničke papire, drugi glavni oblik vrijednosnih papira su obveznice. Obveznice su vjerovničke ili kreditne vrijednosnice. Obveznice mogu izdavati države, niže političke zajednice poput pokrajina, poduzeća, banke i osiguravajuća društva. Obveznica je pismena isprava kojom se njen izdavalac obvezuje da će vlasniku isplatiti iznos koji je naveden na obveznici u roku i uz kamatu koja je napisana na obveznici. Obveznica je vrijednosnica s rokom dospijeća i pripadajućom kamatom. Ona može glasiti na ime ili donosioca i također je prenosiva (kupovinom, nasljeđivanjem i slično).

OBVEZNICE Obveznica se izdaje na rok otplate od 6 do 10 godina pa i dulje, pa se smatraju dugoročnim kreditnim sredstvom. Najčešće su državne obveznice, koje izdaju države za potrebe financiranja državnog proračuna i države garantiraju za isplatu obveznice i pripadajuće kamate. Obveznice se u načelu smatraju nisko rizičnim vrijednosnicama, osobito državne obveznice.

KUPOPRODAJA DIONICA I OBVEZNICA
Dionicama se trguje, tj. one se prodaju i kupuju na berzama - berze dionica, berze vrijednosnih papira, berze vrijednosnica ili berze kapitala. Kupoprodajom obveznica i dionica bave se posebni odjeli u bankama, investicijski sektori ili posebne specijalizirane kompanije koje se nazivaju brokerska preduzeća ili specijalizirane banke – investicijske banke. Nadzor nad izdavanjem dionica obavljaju posebna poduzeća – revizorske kompanije.

Definicija HoV HoV se definišu kao:
specifični ugovori između emitenta i vlasnika - prava iz HoV finansijski instrumenti zamjenljivi za novac imovina vlasnika HoV - imovina, podrazumijeva plaćanje poreza na imovinu, na transakcije i poreza na zaradu HoV su vrijednosni papiri koji uvijek imaju pokriće u novcu, robi ili aktivi /imovini/

Sistematizacija HoV HoV sistematizuju se na:
dužničke HoV /obveznice, zapisi druge dužničke HoV/ vlasničke HoV ili akcije izvedene HoV ili terminski ugovori sa kojima se trguje i hipotekarni vrijednosni papiri

DUŽNIČKE HoV VLASNIČKE HoV IZVEDENE HoV Sistematizacija HoV
Osnovna sistematizacija HoV DUŽNIČKE HoV VLASNIČKE HoV IZVEDENE HoV

DUŽNIČKE HoV obveznice komercijalni zapisi
Dužničke HoV su hartije od vrijednosti kod kojih emitent, emisijom uzima na zajam novac pod jasno definisanim uslovima /visina, obračun i isplate kamata, povraćaja glavnice i neka druga pitanja/. Najpoznatije dužničke HoV su: obveznice komercijalni zapisi

VLASNIČKE HoV Vlasničke HoV su akcije ili dionice
Emisijom akcija/dionica emitent dolazi do trajnog kapitala. Najčešće se operiše sa dvije vrste akcija: redovnim akcijama i prioritetnim akcijama

VLASNIČKE HoV Kupac - vlasnik redovnih akcije ima pravo na: učešće u korporativnom upravljanju, učešće u raspodjeli dobiti AD i pravo učešća u raspodjeli stečajne tj. likvidacione mase. Kupac-vlasnik prioritetnih akcija ne učestvuje u upravljanju, ali ima prioritet u isplatama dividendi i prioritet u isplatama u slučaju stečaja i likvidacije AD.

IZVEDENE HoV Izvedene hartije od vrijednosti imaju za osnov:
terminske ugovore, kod fjučersa i opcija hipoteku, kod hipotekarnih vrijednosnih papira

GLAVNI SUDIONICI NA TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA
BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE GLAVNI SUDIONICI NA TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA II - INSTITUCIJE KOJE OBAVLJAJU POSLOVANJE VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA Profesor: Doc. dr. sc. Edin Arnaut

Normativna osnova emitovanja i trgovanja HoV
ZAKONSKA REGULATIVA AKTA EMITENATA I RAZLIČITIH FINANSIJSKIH ORGANIZACIJA BERZANSKE UZANSE

Normativna osnova emitovanja i trgovanja HoV
Osnovnu regulatornu funkciju u sistemu HoV ima: Komisija za HoV - daje saglasnosti za emisiju HoV, prati i tumači sprovođenje relevatnih zakona, daje saglasnost i kontroliše rad brokersko-dilerskih društava, akcionarskih društava, investicionih fondova, berzi HoV. U sistemu HoV ima onu ulogu, koju ima Centralna banka na tržištu novca Centralni registar HoV vodi evidencije vlasništva nad dužničkim i vlasničkim HoV

Osnovne regulatorne institucije u sistemu HoV jedne zemlje
KOMISIJA ZA HoV/VRIJEDNOSNIH PAPIRA CENTRALNI REGISTAR HoV/VRIJEDNOSNIH PAPIRA Ove institucije su samostalne i resorno nalaze se u nadležnosti ministarstva za finansije.

Nosioci ponude i tražnje na tržistima HoV
Na strani ponude i na strani tražnje na tržištima HoV javljaju se: Emitenti HoV ili pravna lica, koja dobijaju saglasnost za emitovanje HoV kako bi kroz emisiju došli do trajnog kapitala /AD/DD/ ili do zajmovnog kapitala /različiti pravni subjekti, među njima i država, lokalne zajednice/ Investitori kod kojih se razlikuju: vlasnici slobodnog novčanog kapitala i vlasnici HoV

OSNOVNA STRUKTURA KUPACA I PRODAVACA HOV/ VRIJEDNOSNIH PAPIRA
EMITENTI HoV/VRIJEDNOSNIH PAPIRA INVESTITORI: Vlasnici novčanog kapitala Vlasnici HoV/Vrijednosnih papira

Nosioci ponude i tražnje na tržistima HoV/ Vrijednosnih papira
Emitenti su prodavci tek emitovanih HoV i subjekti koji imaju obaveze prema vlasnicima HoV. Emitent vodi evidenciju izdatih HoV i evidenciju vlasnika tj. svih promjena vlasnika svojih HoV. Kao emitenti javljaju se AD, lokalne zajednice, centralna banka, investicione korporacije - korporacija je drugo ime za AD/DD, banke i drugi subjekti koji za emisiju dobiju saglasnost. AD idu na emisiju akcija ili obveznica da bi došli do trajnog ili zajmovnog kapitala prije svega u funkciji poslovanja i razvoja.

Nosioci ponude i tražnje na tržistima HoV/ Vrijednosnih papira
Različite investicione korporacije idu na emisiju dužničkih HoV, da bi došle do novčanog kapitala za finansiranje različitih kupovina /preduzeća, nepokretnosti, druge HoV/ u okviru kojih žele da ostvare kapitalnu zaradu. Na razvijenim tržištima kapitala evidentno je povećavanje učešća investicionih fondova kao emitenata i kao kupaca i prodavaca različitih HoV.

Nosioci ponude i tražnje na tržistima HoV- Vrijednosnih papira
U stručnoj praksi pod investitorima misli se na: vlasnike slobodnog novčanog kapitala i vlasnike različitih HoV/oni su svoj novčani kapital za duže ili kraće vrijeme imobilisali u HoV/ Investitori u HoV mogu da budu: fizička lica, i pravna lica

Pregled osnovnih personalnih investicija
-Deponovanje novca -Ortakluk sa ograničenim jemstvom -Investicioni trustovi za nekretnine -Zatvoreni investicioni fondovi -Nepokretna imovina -Fond tržišta novca -Intelektualna imovina -Naplativa potraživanja -HoV sa hipotekarnom garancijom -Alternativne stednje -Redovne akcije -Otvoreni investicioni fondovi -Jedinicni investicioni trust -Konvertabilne HoV -Inostane obveznice i akcije -Ugovorne opcije -Penzioni fondovi -Ugovorne opcije na kamatnu stopu -Zdravstveni fondovi -Terminski ugovori na sirovine -HoV sa nultim kuponom -Ugovorne opcije na indeks akcija -Terminski ugovori na kamate -Ugovorne opcije na devizni kurs -Terminski ugovori na indeks akcija -Plemeniti metali -HoV vladinih agencija -Privilegovane akcije -Životno osiguranje -Kupovina preduzeća

Značajna razlika između anglosaksonske i evropske prakse akcionarstva je u tome što: anglosaksonska praksa akcionarstva počiva na velikom broju, malih akcionara-investitora dok, evropska praksa akcionarstva počiva na manjem broju većih akcionara /porodica, privrednih društava/. Mali investitori, više se opredeljuju za ulaganje sredstava u investicione fondove, nego za direktno trgovanje HoV

Različita praksa malih investitora u svijetu ANGLOSAKSONSKI MODEL AKCIONARSTVA EVROPSKI

U strukturi investitora u HoV javljaju se i: različita privredna društva centralna banka i banke institucionalni investitori / investicioni osiguravajuca društva, penziona društva institucije/ investicione kompanije dileri

Šta vlasnik može da čini sa HoV u vlasništvu ZADRŽAVA I KORISTI PRAVA IZ HoV HoV SE POKLANJA SE PRODAJE SE DAJE KAO ZALOG

RACIONALNA ODLUKA O KUPOVINI I PRODAJI HoV
Finansijske investicije Pod finansijskim investicijama podrazumijevaju se investicije u HoV. Kod finansijskih investicija najznačajnija su pitanja: vrijednosti koja se investira prinosa po osnovu investiranog kapitala i rizika prinosa i rizika povraćaja investirane vrijednosti

RACIONALNA ODLUKA O KUPOVINI I PRODAJI HoV
Odluka o kupovini HoV je odluka o tome: koje HoV kupovati čije HoV, prije svega akcije –dionice kupovati kada kupovati HoV gdje kupovati HoV koliko kupovati pojedinih vrsta HoV Odluka o prodaji HoV je prije svega odluka o tome: koje od raspoloživih HoV prodati i kada ih prodati

Algoritam odluka o finansijskim investicijama
ODLUKA O KUPOVINI ILI PRODAJI HOV PROCJENE – ANALIZE I PROGNOZE VEZANE ZA VRIJEDNOST I CIJENU HOV OČEKIVANJE INVESTITORA

Šta je u fokusu interesovanja investitora?
BROJNI DRUGI FAKTORI TRŽIŠNA VRIJEDNOST – TRŽIŠNA CIJENA FER – STVARNA VRIJEDNOST HOV

FER VRIJEDNOSTI HoV/VRIJEDNOSNICA
Investitori u HoV - vlasnici novčanog kapitala i vlasnici HoV, prije svega, dugoročnih dužničkih HoV i akcija moraju dobro da vladaju znanjima i vještinama koje se odnose na analizu i prognozu fer ili stvarnih vrijednosti HoV zbog toga što je fer vrijednost: vrijednost koja u visokom stepenu utiče na tekuću tržišnu cijenu HoV i vrijednost oko koje se na gore ili na dole kreće tekuća tržišna cijena HoV sa tendencijom da se svede na njen nivo.

Vrijednost i prinosi investiranog kapitala
Osnovni motivi kod finansijskih investicija ili kupovine dugoročnih vlasničkih i dužničkih, novčanih HoV je: očuvanje investirane vrijednosti i ostvarivanje prinosa Osnovni interes investitora-vlasnika dugoročnih HoV OČUVANJE I POVRAĆAJ VRIJEDNOSTI INVESTIRANOG KAPITALA PRINOSI PO OSNOVU INVESTIRANOG KAPITALA: TEKUĆI PRINOSI KAPITALNE ZARADE

Efikasnost tržista HoV
Pod efikasnosću tržišta HoV, misli se na informacionu efikasnost tržišta HoV. Krajem 60-ih godina kreće intenzivnije istraživanje uticaja informacija na kretanje cijena HoV i na odluke investitora. Rezultat tadašnjih istraživanja bio je u uobličavanju teorije efikasnosti tržišta

Osnovni stav ove teorije je da su: tržišne cijene HoV su na nivou fer vrijednosti HoV, sa mogućim kraćim i manjim kretanjima na gore i dole kada postoji jednaka informisanost svih učesnike tržišta

Sa aspekta analiza kretanja cijena na tržištima HoV i njihovog korišćenja u funkciji predviđanja kretanja cijena u budućnosti istraživači dolaze do zaključaka: na slabo efikasnim /week form/ tržištima HoV, gdje su nasumični uticaji faktora na kretanje cijena HoV i nasumično kretanje cijena HoV, a analize kretanja cijena u prošlosti od male koristi su za prognozu njihovog kretanja u budućnosti

na tržištima sa polujakom /semi strong form/ i jakom /strong form/ efikasnošću gdje postoji logika - pravilnost u djelovanju faktora na kretanje cijena i samim tim informacija o istima i pravilnost u kretanju tržišnih cijena moguće je kvalitetno predvidjeti kretanje cijena u budućnosti.

lstraživanja efikasnosti tržišta HoV došla su do sljedećih zaključaka: U dugim vremenskim periodima HoV, u prvom redu akcije malih preduzeća obezbjeđuju veće prinose od prinosa koje obezbeđuju akcije velikih preduzeća

Komparacija prinosa malih i velikih preduzeća
Portfolio Januar Feb.- Dec god. Svi mjeseci god. Feb.- Dec. god. S&P500 1,34 0,92 0,96 3,20 1,23 1,39 CRSP small 8,06 0,88 1,48 5,32 0,17 0,60

EMPIRIJSKA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA HoV
Empirijska istraživanja su pokazala da cijene akcija imaju izuzetnu dinamiku rasta od novemba do januara. Empirijska istraživanja su pokazala da cijene akcija rastu petkom i pred praznike, a da padaju ponedjeljkom i poslije praznika. Empirijska istraživanja su pokazala da tržište prekomjerno reaguje na publikovanje neočekivanih informacija.

EMPIRIJSKA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA HoV
Empirijska istraživanja su afirmisala pojavu reverzibilnosti prinosa. U osnovi ove pojave nalazi se činjenica da akcije sa trenutno niskim prinosom, mogu da imaju tendenciju rasta u budućnosti, isto kao što akcije sa trenutno visokim prinosom mogu da krenu putem smanjenja u budućnosti.

Tržišta Hov - hartija od vrijednosti /vrijednosnih papira/
Tržište hartija od vrednosti /HoV/ ili tržište kapitala su dio finansijskog tržišta. U razvijenom svijetu pod tržištem kapitala misli se samo na HoV/vrijednosnih papira/vrijednosnica, dok se kod nas pod tržištem kapitala misli ne samo na tržište dugoročnih HoV, već i tržište dugoročnijeg zajmovnog kapitala.

Međuzavisnost tržišta HoV i ostalih tržišta
Tržište HoV, nije samo u međuzavisnom odnosu sa tržištem novca, već se nalaze u međuzavisnom odnosu i sa: tržištima sirovina i tržištima proizvoda tržištima nekretnina i ukupno sa privrednom konjukturom i privrednim rastom pojedinih zemalja i ukupnog svijeta. Pravilo je da se novac seli sa tržišta novca na tržišta HoV kada su prinosi na HoV viši Isto tako kao što se novac seli sa tržišta HoV na tržišta novca kada su prinosi /sa odgovarajućim rizikom/ niži.

Međuzavisnost tržišta HoV i ostalih tržišta
Stanje i kretanje u privredi, reflektuje se na stanje i kretanje na tržištima HoV. Savremenici smo situacije kada strategija i pad u privrednoj konjukturi i usporavanje privrednog rasta pokazuje pad cijena akcija, ali i ostalih HoV.

Period ročnosti godine
Prinosi sa HoV sa različitom ročnošću u SAD-u u periodu od 1926 – 1997 god. Period ročnosti godine Najbolji prinosi Najlošiji prinosi 1 +53,9 -43,3 5 +23,9 -12,5 10 +20,1 -0,9 15 +18,2 +0,6 20 +16,9 +3,1 25 +14,7 +5,9

Spontana i organizovana tržišta
Pod spontanim tržištem misli se na pojedinačno zaključene trgovačke i razmjenske poslove. Veliki dio razmjene najrazličitijih roba realizuje se u okviru spontane trgovine

Značajni dio trgovine hartija od vrijednosti /HoV/ realizuje se u okviru spontane trgovine. U slučaju HoV spontana trgovina se vrlo često javlja kod trgovine tek emitovanih HoV. Spontana trgovina se takođe javlja i kod ranije emitovanih HoV/Vrijednosnica U trgovanju sa hartijama od vrijednosti /HoV/ spontana trgovina učestvuje sa cca 30%, za razliku od berzanske trgovine koja učestvuje sa cca 30-40% i trgovinom preko šaltera (OTC) koja se kreće u istom procentu kao i kod spontane trgovine /cca 30%/.

Organizovana tržišta su tržišta sa jasno definisanim mjestom, vremenom i načinom trgovanja. Organizovana tržišta su: pijace i sajmovi i trgovina na njima licitacione prodaje prodaje unutar instituta javnih nabavki tenderske prodaje trgovanje u okviru aukcijskih kuća OTC tržišta /Over The Counter markets/trgovanje preko šaltera berze i berzansko trgovanje

Još jedna sistematizacija tržišta HoV
PRIMARNA I SEKUNDARNA TRŽIŠTA TRŽIŠTA DUŽNIČKIH, TRŽIŠTA VLASNIČKIH I TRŽIŠTA IZVEDENIH HoV/vrijednosnih papira TRŽIŠTA KRATKOROČNIH I DUGOROČNIH DUŽNIČKIH HoV/vrijednosnih papira Učešće primarnog tržišta u ukupnom tržištu kapitala tretira se pokazateljem kvaliteta tržišta kapitala. Kod nas je simbolično učešće primarnog tržišta i to naročito u onom dijelu koji se odnosi na emisiju akcija. U razvijenom svijetu, na tržištu kapitala najveći udio nosi tržište – trgovanje dužničkim HoV. Nešto manji dio odnosi se na tržište akcija. U SAD-u od 70-tih godina prošlog vijeka, do aktuelne krize, tržišta izvedenih HoV bilježila su dinamičan rast, koji je doveo do toga, da u ukupnom tržištu učestvuju od 10 – 15% po pojedinim berzama. U strukturi tržišta dužničkih HoV kako kod nas tako i u svijetu dominiraju kratkoročne HoV.

Tržišta kapitala Glavni sudionici na tržištu koji obavljaju poslovanje vrijednosnim papirima
Današnji trend, u svijetu kao i kod nas, pokazuje da sve više finansijskih institucija obavlja svoje aktivnosti na različitim tržištima, nudeci široku lepezu finansijskih usluga. Pa ipak neke razlike između finansijskih institucija su se još uvijek zadržale. Kao učesnici na tržištu kapitala u svim zemljama gdje postoji i funkcioniše ovo tržište javljaju se • Investitori, vlasnici kapitala u ulozi prodavaca, • Preduzetnici, korisnici kapitala u ulozi kupaca, • Posrednici, • Država u ulozi regulatora i kontrolora.

POSREDNICI – kvantitativno posmatrano ova grupacija ucesnika je najmalobrojnija, ali kvalitativno posmatrano posrednici kao učesnici na tržištu kapitala, zbog velikog uticaja na obim realizacije ponude i tražnje, zauzimaju najvažnije mjesto naspram ostalih učesnika u tržišnim odnosima. U zemljama u kojima postoji neadekvatno razvijen posrednički sektor, uprkos značajnom nivou formirane ponude i tražnje za finansijskim sredstvima, stepen efikasnosti tržišta kapitala je mali i neadekvatan iskazanoj ponudi i tražnji. Ako bismo kao kriterijum podjele posrednika uzeli njihovu organizaciono-finansijsku strukturu, onda bismo sve posrednike kao učesnike tržišta kapitala mogli da svrstamo u sljedece 3 gupe: 1. BERZE, kao specijalizirane institucije tržišta kapitala 2. institucionalne investitore – osiguravajuća društva, penzioni fondovi i investiciona društva 3. banke i druge bankarske organizacije, kao posrednici izmedu investitora i korisnika kapitala. Važno je istaknuti da se pomenuti posrednici kao učesnici na tržištu kapitala mogu javiti u ulozi investitora, korisnika kapitala, komisionara ili čistog posrednika, ali samo u nekoj od ovih uloga, što zavisi od stanja i ukupnih odnosa na tržištu kapitala.

SITUACIJA U BIH Izvor: CBBH, 2014

Razvijena financijska tržišta kao što je SAD razvila su cijeli niz financijskih institucija.One se nastavljaju mijenjati i inovirati, dok istodobno uvode u potpunosti nove institucije. Financijsko tržište u BiH je relativno nerazvijeno i uključuje samo određene osnovne vrste financijske institucije. Glavni sudionici na tržištu kapitala u BiH jesu: Komisija za vrijednosne papire Registar vrijednosnih papira Investicijski fondovi (IF); Kompanije za upravljanje fondovima (DUF); Brokerske kuće Depozitne banke; Banke skrbnici; Brokeri i investicijski savjetnici.

Investicijski fondovi
Investicijski fondovi su financijske institucije koje emitiraju vrijednosne papire kako bi prikupile kapital i investirale ga u druge kompanije. Prema propisima o fondovima FBiH i RS, one također uključuju bilo koju pravnu osobu, kompaniju, ili nekoliko vrsta imovine gdje, bez obzira na pravni oblik, sudjelovanje se nudi na osnovama dionica ili sličnog vrijednosnog papira sa ciljem prikupljanja depozita u gotovini i izričite svrhe investiranja preko 60% ovih investicija u portfolio vrijednosnih papira, novčane depozite, ili drugu aktivu. Na taj način investitori ne nadgledaju odluke o investiciji na dnevnoj osnovi, a osnovni cilj je da se sačuva prinos na investiciju za investitore, bilo u profitu bilo u drugom obliku koristi.

Investicijski fondovi
U praksi, ovi fondovi su organizirani kao otvoreni fondovi bez fiksnog iznosa kapitala ili kao zatvoreni investicijski fondovi. Ključna tačka u vezi otvorenih investicijskih fondova bez fiksnog iznosa kapitala je da se novčana sredstva mogu uplatiti ili povući dobrovoljno. Ovaj mehanizam obuhvata promjenljivi kapital, npr. kada depozitari deponiraju novac, kapital fonda (aktiva) se povećava, i obratno, kada povuku svoja novčana sredstva, aktiva fonda se smanjuje. Zatvoreni investicijski fondovi imaju fiksni kapital deponiran u tijeku njegovog formiranja, tj uspostavljanja. Ovaj fiksni kapital se ne mijenja tijekom poslovanja zatvorenog investicijskog fonda.

Brokerske kuće (brokeri)- Depozitarne banke
Kompanija za upravljanje fondom - je pravna osoba osnovana kao kompanija sa ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo, čije aktivnosti obuhvataju uspostavljanje i upravljanje investicijskim fondovima, tj. investiranje fondova za njih same i za imatelje udjela u otvorenim ili zatvorenim investicijskim fondovima, kao i ostali zadaci predviđeni zakonom. Brokerske kuće (brokeri) su pravne osobe koje imaju dozvolu da obavljaju brokerske poslove. Ovi poslovi uključuju prodaju i kupnju vrijednosnih papira za sebe ili za klijenta uz određenu naknadu. Depozitarne banke su institucije koje obavljaju poslove izdavanja vrijednosnih papira i monetarne transakcije koje se odnose na trgovanje vrijednosnim papirima na burzi ili na drugim reguliranim javnim tržištima.

Banke skrbnici Banke skrbnici su institucije koje pružaju usluge sigurnog čuvanja vrijednosnih papira, transakcija poravnanja, prikupljanja prihoda, zastupanja klijenata, izvještavanja o transakcijama, kupnje i sigurnog čuvanja državnih ili korporativnih obveznica i osiguranja informacija o lokalnim tržištima kapitala, itd. Usluge čuvanja većim dijelom koriste investicijski fondovi, osiguravajuće kompanije, banke, brokeri i velike kompanije.

Brokeri Brokeri su individualne osobe koje su položile profesionalni brokerski ispit i imaju dozvolu za obavljane brokerskih zadataka. Broker je ovlašteni posrednik u trgovanju vrijednosnim papirima u svoje vlastito ime za klijenta (komisionar) ili u klijentovo ime (agent). Oni posreduju između investitora (kupca robe ili vrijednosnih papira) i vlasnika imatelja (tj. dobara ili vrijednosnih papira). Brokeri naplaćuju proviziju za svoje usluge, koja se plaća po zatvaranju transakcije. Brokeri se često miješaju sa zastupnicima, koji obavljaju zadatke kupnje i prodaje vrijednosnih papira za sebe kako bi imali koristi od razlike u cijeni.

Investicijski savjetnici
Investicijski savjetnici su individualne osobe koje su položile stručni ispit za investicijske savjetnike. Oni obavljaju i pružaju savjetodavne usluge klijentima, a koje se odnose na trgovanje vrijednosnim papirima, investicijama u vrijednosne papire i druge transakcije koje se tiču vrijednosnih papira s ciljem diverzifikacije i minimaliziranja rizika ili maksimalizacije profita. Drugi značajni sudionici na tržištima kapitala obuhvataju: Komisiju za vrijednosne papire i Registar vrijednosnih papira. Izvor: CBBH, 2014

III - POJAM I VRSTE BERZI Profesor: Doc. dr. sc. Edin Arnaut

Vrste berzi Berza je pravno lice organizovano kao akcionarsko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću. Osnovni kriterijumi za klasifikaciju berzi su: Prema prirodi vlasništva Javnopravne - osniva ih država i one su pod njenim uticajem i kontrolom. Privatnopravne - predstavljaju privatne institucije, koje posluju samostalno, kao udruženja privatnika ili trgovačka društva. Mješovite - imaju kombinovano privatno i javno vlasništvo.

Vrste berzi Prema cilju poslovanja
-profitne - dijele prihod među svojim članovima -neprofitne - članovi ostvaruju dobit naplatom provizije od zaključenih poslova, a dobit vlasnici ulažu u razvoj berze. Prema predmetu trgovine – najznačajniji kriterijum za podjelu berzi, prema kome se razlikuju; robne–produktne (roba i usluge), novčane ( nacionalni novac i devize) i efektne (finansijske) berze. Raznovrsnost predmeta – razlikuju se specijalizovane i mješovite. Način rada – možemo ih podeliti na: klasične i elektronske.

Vrste berzi Po načinu osnivanja berze se dijele na:
Berza anglosaksonskog tipa Berze kontinentalnog tipa Mješovite berze Prema načinu i organizaciji rada: Tradicionalne i Elektronske berze Prema vrsti berzanskog posla; Promptne i terminske berze

Berza anglosaksonskog tipa
To je privatna institucija osnovana kao akcionarsko društvo. Berze ovog tipa su veoma konzervativne sa aspekta proširivanja članstva, berzanske regulative i načina poslovanja, upravljanja i kontrole. Uticaj države i njenih organa je minimalan. Banke i drugi finansijski posrednici ne mogu ni pod kojim uslovima biti članovi ovog tipa berze. Broj članova berze je unaprijed utvrđen i novi članovi se primaju samo na slobodna mjesta putem kooptiranja i licitiranja cijene. Organi rukovođenja i upravljanja se imenuju saglasno principima akcionarskih društava, a sa tim principima je usaglašen i način rada ovih organa i berze. Najtipičniji primjer ovog tipa berze su : Londonska berza efekata sa 1250 članova (Stock Exchange), Njujorška (New York Stock Exchange), kao najveća berza efekata na svijetu sa 1375 članova i Tokijska berza efekata sa 1136 članova, kao jedna od mlađih berzi ovog tipa.

Kontinentalni tip berze
Kontinentalni tip berze, kako se u praksi često naziva “francuski tip berze” je javno pravnog karaktera, osnovana po posebnim zakonima. Berze ovog tipa se karakterišu znatnim učešćem države i državnih organa u rukovođenju i upravljanju berzom. Početni kapital ulaže i članove berze postavlja i imenuje država ,koja takodjer utvrđuje i ukupan broj članova, koji za razliku od berze anglo-saksonskog tipa, nije fiksiran. Medjutim, i u ovom tipu berze, kao i u prethodnom, banke i bankari, ne mogu biti članovi berze. Najbolji primjer ovog tipa berze je Pariška berza (Bourse de valeurs ), kao i berze u Belgiji, Italiji, Španiji i Portugaliji.

Mješoviti tip berze Mješoviti tip berze, kako i sam naziv govori, predstavlja mješavinu anglo-saksonskog i kontinentalnog tipa berzi . U tom smislu, mješoviti tip berze postoji i funkcioniše u Njemačkoj, Švicarskoj,Švedskoj, Danskoj i Austriji. Osnivanje ovog tipa berzi inicira država koja propisuje rukovodjenje, upravljanje i kontrolu rada berze, ali članovi berze su samo banke i druge finansijske organizacije. Osim toga, broj članova berze nije ograničen, a prijem novih članova vrše banke. Ovaj tip berze je jedini koji za svoju poslovnu pretpostavku nema stvaranje sopstvenog profita, s obzirom da su svi troškovi berze efekata alimentirani u formi kotizacije od banaka kao njenih članova. Poslovnu politiku, tehnologiju rada i uslove poslovanja u okviru ovog tipa berze, utvrdjuju i vode banke kao njeni članovi. Najtipičniji primjer za ovu vrstu berze su berze u Frankfurtu, Cirihu i Beču.

Promptne i terminske berze
U zavisnosti od toga koja vrsta berzanskog posla u ukupnim poslovima preovladava i ima dominantni karakter pojedine berze , u organizacionom smislu, svoju formu i ciljeve prilagodile su toj vrsti posla. Na taj način je u praksi razvijenih tržišnih zemalja, došlo do specijalizacije pojedinih berzi, na; berze za promptne i na berze za terminske berzanske poslove.

Tradicionalne i elektronske berze
Kod tradicionalnih berzi poslovanje izmedju brokera (dilera) obavlja se u berzanskoj dvorani u dijelu koji se naziva: parket, rupa ili pit. Ovlašćeni brokeri nalaze se u centralnoj dvorani, grupisani oko pojedinih vrsta robe. Oni postižu dogovore o cijenama i količinama robe putem uzvikivanja (open outcry) i pokretima ruku ili internom elektronskom trgovinom. Elektronske berze su berzanska tržišta na kojima se prenos svih informacija kao i sklapanje poslovnih transakcija ostvaruje putem kompjuterske i telekomunikacione tehnologije.

Elektronske berze Elektronske berze su berzanska tržišta na kojima se prenos svih informacija kao i sklapanje poslovnih transakcija ostvaruje putem kompjuterske i telekomunikacione tehnologije. Monitor postavljen u Sali za kupovinu pokazuje tekuće ponude za kupovinu i za prodaju određene vrste materijala sa cijenama i količinama. Berzanski trgovci uparuju saglasne naloge kupovine i prodaje za manje od 24 sekunde. Po zatvaranju berzanskog sastanka monitor pokazuje izvještaj koliko je tog dana ponuđeno, koliko je prodato, cijena na otvaranju berzanskog sastanka, cijena na zatvaranju i promjene cijene u toku odredjenog dana. Plaćanje vezano sa kupovinom , kod promptnih poslova, obavlja se za tri dana. Na berzi postoji klirinška kuća, tako da se svaki član berze obračunava sa berzom, a ne članovi berze medjusobno.

NAJZNAČAJNIJE BERZE U SVIJETU
Od svojih pojavnih oblika do danas u svijetu je osnovano preko 500 berzi u 90 zemalja svijeta. Tri četvrtine od ovog broja pripada industrijski razvijenim zemljama Evrope, Amerike i Azije Jedna četvrtina zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji. Njujorška berza i ostale značajne berze u SAD Najveća berza hartija od vrijednosti u SAD locirana je u Njujorku, New York Stock Exchange ( NYSE ), koja je osnovana 1792 i ima 1375 članova berze. Za ovu berzu se često kaže da predstavlja dobrovoljno udruženje, tj. Korporaciju čiji je cilj da obezbjedi jednostavno, lako i efikasno trgovanje berzanskim robama,posebno finansijskim instrumentima.

Njujorška trgovačka berza, na kojoj se trguje fjučers ugovorima sa podlogom u sirovoj nafti, benzinu, mazutu, paladijumu, platini i krompiru. Coffee, Sugar&Cocoa Exchange je drugo veliko robno tržište gdje se prodaju fjučers ugovori na kakao, kafu i šećer. U Njujorku su poznate i Robna berza (Commodity exchange COMEX) te Njujorška berza pamuka i njena divizija Finex. Čikaška merkantilna berza ( Chicago Mercantile Exchange –CME ) je također velika robna berza na kojoj se prodaju fjučersi čija podloga mogu biti živa junad, žive svinje, oblovina, svinjsko salo itd. Ona je osnovana kao Chicago Board Options Exchange ( CBOE ). Čikaška berza pirinča/riže i pamuka ( Chicago Rice and Cotton Exchange ) Srednjeamerička robna berza ( MidAmerica Commodity Exchange ), takodjer smještena u Čikagu. Mineapolis berza žita ( Minneapolis Grain Exchange ) u državi Minesoti. Kanzas berza ( Cansas City Board of Trade ) na kojoj se trguje fjučersima i opcijama na pšenicu i odabrane indekse. Nalazi se u državi Misuri. U SAD postoji i tržište Nasdaq ( the National Association of Securities Dealers Automated Quotation System). Osnovan je l97l od strane NASD ( the National Association of Securities Dealers). Drugo je najznačajnije tržište akcija u SAD.

Najznačajnije svjetske berze
Londonska berza Londonska berza LSE( London Stock Exchange) je glavna finansijska berza u Velikoj Britaniji, osnovana još u XVIII vijeku, ima 1250 članova. Njen sastavni dio je Comodity Future Exchange. U stvari sve regionalne berze u Velikoj Britaniji su l973. integrisane u jedinstvenu LSE. Posluje elektronski bez fizičkog kontakta berzanskih trgovaca. Kada su u pitanju robne berze, London je najstariji centar. Baltic je stara berza koja danas funkcioniše kroz tri sekcije. ROBNA SEKCIJA i to žitarice - pšenica i ječam, heljda , ulje i uljarice, krompir i meso); BRODSKA SEKCIJA i VAZDUHOPLOVNA SEKCIJA Londonska robna berza ( London Commodity Exchange ) posluje od Na njoj se trguje sa preko 100 vrsta robe: začini, lijekovi, voskovi, gume, čajevi i sl. U njenom sastavu su i specijalizovane robne berze. Najznačajnije specijalizovane robne berze u Londonu su: Londonska berza metala (LME). Ona prestavlja najuticajnije globalno tržište obojenih metala.

ISE London – International Stock Excange of London
ISE London drži reputaciju medunarodnog finansijskog centra. Međunarodna berza HOV u Londonu ima na kotaciji više stranih preduzeća nego bilo koja druga berza na svijetu.

Londonska berza nafte ( International Petroleum Exchange- IPE ); ▪ Londonska berza vune ( London Wool Exchange ); ▪ Londonska berza kaučuka; ▪ Londonska provizorna berza ( sir, buter, slanina, salo, konzervirano meso, jaja ); ▪ Liverpulska berza pamuka. Dok nije preuzeta od Euronext berze u Londonu je postojala i samostalna berza za dugoročne, fjučerse i opcije, “London International Finance Future and Option Exchange” ( LIFFE ).

Da bi jačale kritičnu masu za poslovanje berze se udružuju. Tako je udruživanjem Pariške berze, Amsterdamske berze, Briselske berze i Lisabonske berze nastala, godine nastala Euronext berza . Ona je kasnije izvršila akviziciju Londonske LIFE berze, pa je dobila naziv Euronext Life. Merdžovanje NYSE i Euronext berze izvršeno je 01. januara 2008. Tako je nastala NYSE-Euronext berza sa ogromnim berzanskim potencijalom.

TSE – Tokyo Stock Excange
TSE ili tokijska berza, kao i mnoge druge japanske berze, organizovana je na članskoj osnovi, a pristup članstvu se postiže kupovinom mjesta. Do godine tokijska berza je bila neliberalna u formiranju novih mjesta, pa je alternativni put bio kroz kupovinu dionica/akcija preduzeća članova. Ipak nakon godine, TSE sljedi trendove drugih berzi u dozvoljavanju pristupa udaljenim prekomorskim organizacijama. Članstvo na svim japanskim berzama klasifikovano je u tri tipa: 1. redovni članovi – koji trguju hartijama od vrednosti za svoje klijente ili za svoj račun, 2. ''saitori'‘ članovi – slični su malim brokerima u Njujorku. Oni djeluju kao posrednici članova i ne mogu trgovati za svoj račun, 3. specijalni članovi – koji obavljaju transakcije na TSE koje se ne mogu obavljati na drugim područnim berzama. Bitno je napomenuti da kod nas u zemlji postoje već duži niz godina samo 2 berze. To su sarajevska SASE berza i banjalučka berza

OBAVEZNO PROČITATI ZA KOLOKVIJ-TEST !!!
Zakona o vrijednosnim papirima, Zakona o Komisiji za vrijednosne papire, Zakona o registru vrijednosnih papira P.S. ISTE MOŽETE PRONAĆI NA PRETRAŽIVAČIMA (WEB SITE; CBBH, KOMISIJE ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE FBIH I RS, REGISTRU VP...ETC

IV – FUNKCIJA/ZADACI I ULOGA BERZI Profesor: Doc. dr. sc. Edin Arnaut

Osnovne funkcije berzi su:
Funkcija berze Osnovne funkcije berzi su: organizovanje susreta ponude i potražnje i obezbjeđivanje fer - konkurentskih uslova trgovanja kao bi se došlo do konkurentske cijene roba. selektivna funkcija.

Osnovne funkcije berzi

Funkcije berze 1. Berza je slobodno i otvoreno tržište na kojem ne postoji dominacija pojedinca ili grupe, jer ona tada ne bi bila prava berza. 2. Berza pruža sigurnost u poslovanju svim učesnicima, jer na njoj vladaju odredjena pravila i propisi kojih se svi učesnici moraju strogo pridržavati. Na berzi svi trgovci posluju pod istim uslovima i istim pravilima. 3. Berza predstavlja kako liberalno i transparentno, tako i rizično tržište, jer cijena berzanskog materijala u toku samo jednog dana može drastično da se promjeni (poraste ili padne) i za nekoliko puta. Neke zemlje uvode i ograničenja na dozvoljenu dnevnu fluktuaciju cijena. To je i inače glavni nedostatak berzi.

Funkcije berze Stvaranje kontinuiranog tržišta - ona predstavlja kontunuirano tržište na kojem se trguje određenim materijalima, kojih ima u velikoj količini i koji imaju određene standardne karakteristike. Elektronsko trgovanje omogućuje da berze posluju 24 časa. Stvaranje uslova za formiranje objektivne tržišne cijene- cijena predstavlja rezultat nadmetanja velikog broja kupaca i prodavaca koji se susreću na berzi. - Objektivna tržišna cijena ne mora biti realna cijena, nego je to cijena koju odnosi ponude i tražnje u datom vremenskom trenutku diktiraju.

Funkcije berze Izjednačavanje cijena u vremenu i prostoru –
Zahvaljujući ročnim/terminskim poslovima, na berzi se mogu prodavati robe, koje će se tek kasnije isporučiti, a što doprinosi nivelisanju cijena po vremenu. - Što se tiče prostora, berze su u međusobnoj vezi, tako da se na jednoj berzi može kupovati, a na drugoj prodavati.

Funkcije berze Standardizacija predmeta trgovanja- standardni kvalitet omogućava da se trguje robom koja nije fizički prisutna na berzi, koja tek treba da bude dovezena, proizvedena ili ubrana iz dolazećih prinosa. Informisanje – berza snabdjeva tržište informacijama o obimu zaključenih poslova, o postignutim cijenama. Time se pomaže zainteresovanim licima pri donošenju poslovnih odluka. Jedan dio berzanskog materijala kupuje se i prodaje direktno na berzi ( tzv. Berzanska trgovina), a drugi van berzi a po berzanskim pravilima ( vanberzanka trgovina ). Predviđanje privrednih kretanja – ona postaje mjesto gdje se svi pokreti na bolje i na gore odmah osjećaju i utiču na privredno ponašanje i praksu u cijelom svijetu. - Isto tako kretanja na berzi odražavaju političku i ekonomsku, pa i psihološku situaciju u dotičnoj zemlji, pa i svjetskoj privredi u cjelini (dokaz aktuelna ekonomska kriza u svijetu koja je počela 2008. godine).

Funkcije berze OTC ( Over-the-counter) nije berza u pravom smislu. Termin potiče iz kada su u SAD prodavane akcije na šalterima banaka. Radi se o tržištima koje organizuje grupa velikih banaka ili brokersko-dilerskih društava.Ne dodiruje se berza nego učesnici trguju direktno jedan sa drugim, najčešće putem telefona ili kompjuterskih linkova. Na OTC tržištima se ne vrši registracija kompanija već se samo obavlja kupoprodaja robe i instrumenata koji nisu registrovani ni na jednoj berzi. Ove robe odnosno papiri nisu uključeni u Centralni akcijski registar niti imaju račune u Cliering House. Novčana i spot devizna tržišta funkcionišu isključivo kao OTC tržišta u poslovnoj mreži finansijskih brokera i dilera.

V - PRAVNI ASPEKT BERZANSKOG POSLOVANJA I
BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE V - PRAVNI ASPEKT BERZANSKOG POSLOVANJA I TRŽIŠTA KAPITALA - PRAVNI OKVIR (PRIMJER BIH) - Profesor: Doc. dr. sc. Edin Arnaut

Tržišta kapitala - Pravni okvir (primjer BiH)
Funkcionisanje tržišta kapitala i emitovanje i trgovanje vrijednosnim papirima striktno nadziru ovlaštene agencije. Okvir nadzora se razlikuje od države do države, ali sličnosti postoje, posebno u pogledu generalno prihvaćenih principa operacija na tržištu kapitala. Predstavljamo kratak pregled relevantnog regulatornog okvira u BiH. Tržišta kapitala u BiH su regulisana na entitetskom nivou ; - Na nivou FBiH i - Na nivou RS Stoga, propisi se odnose na tržište kapitala u FBiH, koje ima regulatorni okvir i svoje institucije, ili tržište kapitala RS, na koje se isto odnosi. Međutim, postoji značajna usklađenost regulative između dva entiteta. Izvor: CBBH,2015

Pravni okvir (primjer BiH)
Pravni okvir za tržišta kapitala se može naći u propisima FBiH i RS koji se odnose na tržišta vrijednosnih papira. Ovi propisi regulišu glavna pitanja koja se odnose na definicije termina, učesnika, institucija i njihove organe, prava i obaveze u pogledu tržišta kapitala u BiH. Nedavne pravne promjene u RS su eliminisane sa sposobnošću banaka da preuzmu direktnu ulogu u poslovanju na tržištu finansijskog posredovanja, dovodeći zakonodavstvo RS u sklad sa onim u FBiH, barem što se tiče finansijskih tržišta.

Pravni okvir u BiH Ovi pravni okviri takođe definišu vlasničko pravo nad vrijednosnim papirom, stečeno upisom u Registar na ime nosioca vrijednosnog papira. Vlasništvo se uspostavlja i prenosi pravnom transakcijom. Pravo na kupovinu je sukladno definisano kao unilateralno ovlaštenje dobijeno na osnovu ugovora prodaje vrijednosnog papira, tj. prenosa vlasništva vrijednosnog papira, između banke kao prodavca i kupca, po određenoj cijeni na određeni datum. Komisije oba entiteta vode registar emitenata vrijednosnih papira (u daljem tekstu: registar emitenta), koji obuhvata, zajedno sa podacima koje nalaže drugi zakon, informacije o emitovanju, emitentu i određene osnovne podatke o vrijednosnim papirima i vlasničkom kapitalu.

Pravni okvir u BiH Vrijednosni papiri se emituju putem javne ponude, privatnog plasmana ili posebne emisije. Javna ponuda se sastavlja na osnovu javnog poziva za upis i plaćanje vrijednosnih papira. Ovo se odvija putem berze, a komisije propišu kada i gdje. Emitent mora pripremiti prospekt sa odgovarajućim informacijama za investitore kako bi se procijenili emitentova aktiva, obaveze, gubitak i profit, finansijska pozicija i prospekti, kao i koja prava će biti sadržana u vrijednosnim papirima koji se izdaju. Vrijednosni papiri se mogu upisati na period koji nije duži od 90 dana od dana objavljivanja ponude, osim isplata u gotovini u ratama, što može trajati do šest mjeseci. Upisivanje i plaćanje za vrijednosne papire preko privatnog plasmana se kompletira u roku od 45 dana ili maksimalno 90 dana.

Zakon o tržištu vrijednosnih papira (ZOTVP)
Zakon o tržištu vrijednosnih papira (ZOTVP) definiše sljedeće zadatke koji se odnose na vrijednosne papire: Brokerski zadaci uključuju kupovinu i prodaju vrijednosnih papira u vlastito ime za klijenta, uz naknadu. Zastupanje obuhvata kupovinu i prodaju vrijednosnih papira u vlastito ime uz ostvarivanje koristi iz razlike u cijeni. Zadaci stvaranja tržišta obuhvataju istovremeno naglašavanje kontinuirane ponude i prodaje vrijednosnih papira u svoje ime, kako bi osnovali kontinuiranu ponudu i potražnju za određene vrijednosne papire. Upravljanje portfolijom vrijednosnih papira obuhvata zadatke u kojima profesionalni posrednik preuzima zadatke da investira novac klijenta u vrijednosne papire s maksimalnom koristi, u vlastito ime, ali u ime klijenta, tj. da čuva i upravlja klijentovim vrijednosnim papirima, za koje klijent plaća naknadu. Zadaci agenta za emitovanje obuhvataju organizovanje, pripremanje i izvršavanje emitovanja vrijednosnih papira za emitenta, bez obaveze da kupi neprodate vrijednosne papire, a uvodeći vrijednosne papire u organizovano javno tržište. Zadaci finansijera emisije obuhvataju organizovanje, pripremanje i izvršavanje emitovanja vrijednosnih papira i upisivanje i plaćanje za sve vrijednosne papire, ili one koji ostaju neprodati, da ih prodaju potencijalnim investitorima i tako osiguraju uspjeh emitovanja. Zadaci savjetnika investicija uključuju ponudu savjeta klijentima u vezi s postupanjem s vrijednosnim papirima.

Zadaci depozitara obuhvataju:
Otvaranje i upravljanje računom u registru za i u ime klijenta dioničara (pod nazivom povjerenički konto); Otvaranje i vođenje računa u registru u vlastito ime, u ime klijenta koji posjeduje dionicu ili u ime klijenata koji nisu vlasnici ovih vrijednosnih papira, u ime stvarnog vlasnika (zajednički povjerenički konto); Izvršavanje naloga o prenosu vlasništva, unošenje prava trećih lica na vrijednosni papir ili prenos prava nad vrijednosnim papirom; Prikupljanje žalbi protiv emitenta zasnovanih na dospijeću vrijednosnih papira, npr. kamata i dividende, za imaoca vrijednosnog papira i osiguranje klijentovih ostalih prava; Obezbjeđivanje usluga plasmanom vrijednosnih papira; Informisanje dioničara o godišnjim opštim sastancima i njihovo predstavljanje na sastancima; Informisanje o pravima u vezi vrijednosnih papira i izvršenje naloga koji se odnose na procesuiranje; Informisanje klijenata o izmjenama u zakonu koje direktno ili indirektno utiču na stanje vrijednosnih papira koje drži depozitar; Osiguranje da su izmirene poreske obaveze imaoca vrijednosnih papira; Ostale usluge koje se odnose na vrijednosne papire, prava i obaveze koje proizilaze iz vrijednosnih papira koje su pregovarane između klijenta i depozitne banke a koje nisu protiv zakona. Zadaci depozitara obuhvataju izdavanje vrijednosnih papira i monetarne transakcije koje se odnose na trgovanje vrijednosnim papirima na berzi ili drugom organizovanom javnom tržištu. Izvor: CBBH,2015

Regulatorni okvir tržišta kapitala u BiH takođe obuhvata propise Komisije za vrijednosne papire/Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske i propise o Registru vrijednosnih papira. Ovi propisi definiraju mjesto i ulogu, kao i osnovne institucije Komisije za vrijednosne papire i Registra za vrijednosne papire, kao institucije koje omogućavaju normalno funkcionisanje tržišta kapitala. Ovlaštenja Komisije proizilaze iz propisa o vrijednosnim papirima, propisa o Komisiji za vrijednosne papire, Registra o vrijednosnim papirima, propisa o kompanijama za upravljanje fondom i investicionim fondovima i propisima o kompanijama. Kao nezavisna institucija odgovorna za superviziju i regulativu finansijskih tržišta prema ovim zakonima, Komisija ima sljedeće nadležnosti: Regulisanje izdavanja i trgovanja vrijednosnim papirima; Za standarde supervizije za izvještavanje investitora i javnosti o operacijama trgovaca vrijednosnim papirima, upravljanje dioničkim društvima, zaštita interesa investitora, implementacija pravnih i ostalih propisa koji prethode emitovanju i trgovanju vrijednosnim papirima, operacije na berzi, registar vrijednosnih papira, profesionalni posrednici, depozitarne banke i kompanije za upravljanje fondovima; Preduzimanje mjera u okviru svojih nadležnosti, u skladu s pravnim i drugim propisima; Druge poslove i zadatke u skladu s pravnim i drugim propisima.

Komisija za vrijednosne papire ima široke regulatorne nadležnosti i i odgovornosti koje obuhvataju:
Regulisanje načina emitovanja i trgovanja vrijednosnim papirima; Odobravanje emitovanja dionica i drugih vrijednosnih papira od strane kompanija i banaka; Odobravanje emitovanja vrijednosnih papira izdatih od strane kompanija za upravljanje fondovima, investicionih fondova, uzajamnih fondova i drugih pravnih tijela uključenih u izdavanje vrijednosnih papira; Regulisanje uslova za način izdavanja kantonalnih i opštinskih obveznica; Propisivanje pravila i nadgledanje trgovanja vrijednosnim papirima na berzi, koristeći elektronski sistem kotiranja; Zaštita interesa investitora; Propisivanje i supervizija primjene standarda izvještavanja u odnosu na investitore i javnost o operacijama trgovaca vrijednosnim papirima; Propisivanje i supervizija standarda upravljanja za dionička društva; Propisivanje uslova i dodjeljivanje odobrenja za operacije i nadzor profesionalnih posrednika (npr. brokera i zastupnika) i drugih učesnika u trgovanju vrijednosnim papirima. Izvor: CBBH,2015

Registar za vrijednosne papire obavlja sljedeće zadatke:
Registrovanje i čuvanje podataka o vrijednosnim papirima i sve transakcije koje se odnose na prenos vlasništva ili izmjenu statusa; Evidentiranje i brisanje prava treće strane koja se odnose na vrijednosne papire i evidentiranje i brisanje restrikcija na prava na osnovu ugovora, sudskih odluka ili odluka donesenih od strane nadležnih organa; Otvaranje i vođenje računa o vrijednosnim papirima i lista dioničara i izvještaja o emitovanju, izvoda i potvrda o statusu i promjenama na ovim računima; Kalkulacije, poravnanje i prenošenje vrijednosnih papira zasnovano na transakcijama na berzi ili drugom regulisanom javnom tržištu; Evidentiranje da su prenošenje, računanje i obezbjeđenje obaveza koje proizilaze iz transakcija u finansijskim derivatima na berzi ili drugom regulisanom javnom tržištu ispunjeni; i Druge zadatke u skladu s relevantnim zakonima i opštim dokumentima Komisije. Izvor: CBBH,2015

KOMISIJA ZA VP FBIH-KOMVOP FBIH- (primjer FBiH)
Nadležnosti Komisije proizilaze iz: Zakona o vrijednosnim papirima, Zakona o Komisiji za vrijednosne papire, Zakona o registru vrijednosnih papira, Zakona o društvima za upravljanje fondovima i o investicionim fondovima, Zakona o privrednim društvima.

Navedenim zakonima utvrđene su sljedeće nadležnosti Komisije:
regulacija uslova i načina emisije vrijednosnih papira i uslova i pravila prometa vrijednosnih papira; nadziranje primjene standarda izvještavanja investitora i javnosti o poslovanju učesnika u prometu vrijednosnih papira, standarda upravljanja dioničkim društvima i standarda zaštite interesa investitora, te primjene zakona i drugih propisa o emisiji i prometu vrijednosnih papira, vršenje nadzora nad radom berze, Registra vrijednosnih papira, profesionalnih posrednika , banaka depozitara i društava za upravljanje i investicionih fondova; preduzimanje mjera iz nadležnosti Komisije, u skladu sa zakonom i drugim propisima; obavljanje i drugih poslova i zadataka u skladu sa zakonom i propisima;

Misija Komisije -KOMVOP FBIH
Misija Komisije je: podržati uspostavljanje i razvoj tržišta kapitala; regulirati, održavati i promovirati pošteno, sigurno i transparentno tržište kapitala; štititi i promovirati zaštitu investitora; graditi povjerenje u učinkovito i fer tržište kapitala Federacije Bosne i Hercegovine

Komisija (3-ČLANA) za vrijednosne papire ima široke regulatorne ovlasti. Između ostalih, ovlasti i odgovornosti Komisije uključuju: Reguliranje uvjeta, načina izdavanja i prometa vrijednosnih papira; Odobravanje izdavanja dionica i drugih vrijednosnih papira poduzeća i banaka; Odobravanje izdavanja vrijednosnih papira društava za upravljanje fondovima, investicijskih fondova, uzajamnih fondova i drugih pravnih osoba koja se bave izdavanjem vrijednosnih papira; Reguliranje uvjeta i načina izdavanja obveznica kantona i općina; Propisivanje pravila i nadzor prometa vrijednosnih papira, koji je zasnovan na razmjeni vrijednosnih papira i sistemu kotiranja, putem elektronskih sredstava; Zaštitu interesa investitora; Propisivanje i nadzor primjene standarda izvješćivanja investitora i javnosti o poslovanju učesnika u prometu vrijednosnih papira; Propisivanje i nadzor primjene standarda upravljanja dioničkim društvima; Propisivanje uvjeta, davanje odobrenja za rad i vršenje nadzora nad profesionalnim posrednicima (npr. brokeri i dileri) i drugim učesnicima u prometu vrijednosnim papirima.

ZAKONI, DOKUMENTI I REGISTRI
Zakon o vrijednosnim papirima, Zakon o komisiji za vrijednosne papire, Zakon o registru vrijednosnih papira, Zakon o društvima za upravljanje fondovima i o investicionim fondovima i Zakon o privrednim društvima Zakon o tržištu kapitala (u RS) Registar emitenata...etc. Registar vrijednosnih papira ...etc.

VI - NAČIN RADA I ORGANIZACIJA BERZI Profesor: Doc. dr. sc. Edin Arnaut

Način rada i karakteristike berzi
Berzu možemo definisati kao instituciju tržišta na kome se trguje standardizovanim tržišnim materijalom, na tačno određenom mjestu, u tačno odredjeno vrijeme i po utvrđenim pravilima trgovanja. Berza je centralizovano tržište zasnovano na nekom od aukcionih sistema formiranja cijena ili na elektronskom poslovanju. Međunarodne berze su finansijska tržišta koja uz nesporna informaciono-tehnološka dostignuća ostaju nezamjenljiva mjesta za trgovanje standardizovanom robom, novcem i hartijama od vrijednosti - HOV Brz i efikasan razvoj berze i berzanskog poslovanja ima blagotvoran uticaj na finansijsko i robno tržište, uključivši i tržišta koja su u razvoju, kao naše. Današnje berze su visoko organizovana tržišta, kako sopstvenom regulativom, tako i regulativom nadležnih državnih organa. Njihovo dejstvo se ogleda u stabilizatorskoj funkciji i ujednačavanju tržišnih tokova, izuzev u velikim ekonomskim krizama kada i one djeluju destabilizaciono.

Način rada i karakteristike berzi
- na berzi se radi po strogim i unaprijed utvrđenim pravilima; - rad berzi odvija se na sastancima koji se održavaju u tačno odredjeno vrijeme; - berzanski poslovi se obavljaju preko posrednika ili neposredno medju članovima berze; - članovi berze mogu biti samo registrovani berzanski trgovci ili berzanski posrednici . Svi poslovi obavljaju se preko ovlašćenih berzanskih trgovaca, a drugi brokeri i dileri moraju trgovati davajući naloge ovlašćenih trgovaca; - berzanski poslovi se obavljaju pod kontrolom berzanskih organa i uprave kao i pod nadzorom države i njenih organa; - poslovi se obavljaju na najbrži mogući način putem aukcije, uz korišćenje velikog broja berzanskih skraćenica i oznaka ili pak elektronski, što je praksa XXI stoljeća.

Berza predstavlja organizovani prostor na kome se obavlja kupovina i prodaja određene vrste robe.
U institucionalnom smislu riječi to je poslovni prostor, odnosno poslovni objekat u okviru koga se trguje sa berzanskim materijalom. S obzirom na specifičnost organizacije i načina poslovanja na berzi, berza kao nerazdvojni dio tržišta i tržišne privrede uopšte, predstavlja jedan izuzetno važan segment, od čijeg poslovanja i uspješnosti zavisi i uspješnost ukupnog tržišta, odnosno tržišne privrede odredjene zemlje i svjetske privrede u cjelini. Zbog toga berzu zovu najznačajnijom tržišnom institucijom; Bilo koja berzanska roba, domaća ili strana, da bi se mogla uključiti u promet na berzi mora biti registrovana, što znači da njen vlasnik mora proći rigorozna kriterijume koje propisuje država i berza, a uključivanje određene robe i materijala na berzu zove se berzanski listing; Takodjer sve berze imaju sopstvene berznaske kompozitne indekse putem kojih se mjere i uporedjuju kretanja na berzi, posebno berzanske cijene ( kotacije); Robne ili produktne berze mogu biti zajedno sa berzama efekata, a mogu biti i posebno organizovane.

Lice-učesnici bez prava trgovine Bankarski i drugi predstavnici
UČESNICI NA BERZI 1) diler-handler - trguje u svoje ime a) za svoj račun b) za tuđi račun 2) broker - trguje u svoje ime, a za tuđi račun Ovlašćeni učesnici Handler Eksterni učesnici: Dileri i brokeri Makler Interni učesnici Zvanični Nezvanični-slobodni Lice-učesnici bez prava trgovine Bankarski i drugi predstavnici Novinari Posjetioci

Berzanski posrednici Berzanski posrednici su pravna lica osnovana kao akcionarska društva, koja su registrovana za obavljanje trgovine na berzi. Kao akcionarsko društvo organizuje se i vanberzansko tržište. Akcionar može biti država, banka i drugo domaće ili strano pravno ili fizičko lice. Pri zaključivanju berzanskih poslova berzanski posrednici mogu da istupaju na dva načina: kao brokeri i kao dileri, a razlike između njih su već objašnjene, Obaveze berzanskih posrednika: Obaveza da postupa u skladu sa dobijenim nalogom, Obaveza da se stara da izvrši primljeni nalog, Obaveza da se stara o interesima klijenta, Obaveza otvaranja računa, Obaveza da obavještava klijenta o svim važnim činjenicama, Obaveza da čuva poslovnu tajnu, Obaveza da vodi knjigu naloga, Obaveza da obavijesti klijenta o izvršenju naloga.

Berzanski posrednici Za razliku od brokera, dileri mogu kupovati i prodavati na berzi i bez naloga, odnosno u svoje ime i za svoj račun. Market mejker je diler koji, koji obavezno kupuje ili prodaje hartije od vrijednosti za svoj račun po unaprijed utvrđenoj cijeni, a radi stabilizacije tržište. Portfolio menadžer upravlja hartijama od vrijednosti i drugim finansijskim instrumentima u ime i za račun nalogodavca. Investicioni savjetnik pruža savjetodavne usluge, kako upravljati berzanskim robama, kad i da li kupovati ili prodavati. Brokersko-dilersko društvo otvara kod Centralnog registra račun hartija od vrijednosti u ime i za račun klijenta (vlasnički račun), kojim raspolaže samo po nalogu klijenta. Također je dužno da kod banke ili Centralnog registra otvori novčani račun klijenta i svoj novčani račun. Sredstva sa novčanog računa klijenta može da koristi samo za plaćanja obaveza na osnovu naloga klijenta.

Preduzeće za upravljanje berzom
Pod terminom berza misli se na: preduzeće za upravljanje berzom i na jasno detinisani prostor /parket i kulise/ za berzansko trgovanje Preduzeća za upravljanja berzom su privredna društva, najčešće u formi akcionarskih društava, koja za osnovnu djelatnost moraju da pribave saglasnost Centralne komisije za HoV.

Komisija prati i kontroliše poslovanje berzanskog trgovanja poslovanje preduzeća za upravljanje berzama. Ova preduzeća mogu da budu u: privatnom vlasništvu /anglosaksonska praksa/ državnom vlasništvu ili mešovitom vlasništvu /evropska praksa/ Broj berzi i tipovi berzi u jednoj zemlji zavise od ekonomskih interesa osnivača i organizatora berzanskog trgovanja.

Organizovanje berze-parketa zahtijeva: investicioni projekt i projekt sa značajnim troškovima tekućeg poslovanja Preduzeća za upravljanje berzarna svoje prihode i zaradu ostvaruju od naknada za različite usluge koje pružaju. Vrlo diskutabilno je pitanje koliko berze u zemljama u tranziciji za osnivače - vlasnike kapitala mogu da budu dobra investicija.

Osnovni zadatak preduzeća za upravljanje berzom je da obezbijedi: prostorne materijalne kadrovske finansijske normativne i druge uslove za kvalitetno organizovanje susreta ponude, potražnje i organizovanje i zaključivanje berzanske trgovine.

Osnovne usluge preduzeća za upravljanje berzama svode se na sljedeće: provjere emitenata HoV iIi HoV sa kojima se izlazi na parket. definisanje inicijalnih cijena, metoda trgovanja i vremena organizovanja berzanskog sastanka ili konkretne berzanske trgovine informisanje javnosti o planiranim i realizovanim trgovinama na parketu i u kulisama organizacija i koordinacija berzanskih sastanaka pružanje usluga u okviru klirinške kuće kliringa saldiranja zaključenih trgovačkih poslova izrada različitih informativnih materijala za uži zainteresovani krug korisnika, organizovanje arbitraže u slučaju sporova u okviru berzanskog trgovanja i druge usluge

Berza - parket i kulise Berze se definišu kao jasno definisana, organizovana mjesta redovnog trgovanja tipiziranim robama /stvarima i HoV/ po jasno definisanim pravilima trgovanja. Osnovne odrednice berze DEFINISANO I ORGANIZOVANO MJESTO TRGOVANJA TIPIZIRANA ROBA PREDMET TRGOVANJA TRGOVANJE PO JASNO DEFINISANIM PRAVILIMA REDOVNO TRGOVANJE

Mjesto trgovanja na berzi
Berza - parket i kulise Mjesto trgovanja na berzi

Berza - parket i kulise Parket i/ili jama je mjesto na kome se organizuje susret ponude i potražnje i mjesto na kome se zaključuje berzanska trgovina. Osnovni elementi parketa su: - pult za prodaju ili mjesto gde se nalazi berzanski broker - koordinator konkretne berzanske trgovine - boksovi za članove berzi - elektronske table na kojima se prezentuju svi relevantni podaci vezani za trgovinu - kvalitetne telekomunikacione i informacione veze

Berza - parket i kulise Sadržaj parketa
PULT BERZANSKOG BROKERA BOKSOVI BROKERA I DILERA ELEKTRONSKA TABLA TELEKOMUNIKACIONI I RAČUNARSKI SISTEMI - Velike mješovite berze u svijetu u svom sastavu imaju parkete za trgovinu HoV i parkete za trgovinu konkretnim robarna ili više berzi.

Berza - parket i kulise U prostoru parketa, a na bazi zaključka Komisije za listing i kotaciju, kod najvećeg broja berzi u svijetu odvija se 24 časovna trgovina različitim HoV, u svim radnim danima u godini. Kulise su ograničen, označen i opremljen prostor u neposrednoj blizini parketa, unutar koga se uz saglasnost Komisije za listing i kotaciju trguje HoV, koje iz nekih razloga nisu uključene na listu za trgovanje na parketu.

Berzanski materijal Pod berzanskim materijalom misli se na robe sa kojima se trguje na konkretnim berzama. Na berzama, na parketu trguje se strogo tipiziranim ili standardizovanim robama - stvarima ili HoV, koje su masovne i zamjenljive /fingibilne/. Zbog ovakvih karakteristka, roba ne treba i nije prisutna na mjestu i u vrijeme trgovanja.

MASOVNE, STANDARDIZOVANE I ZAMJENLJIVE ROBE /stvari ili HoV/
Berzanski materijal MASOVNE, STANDARDIZOVANE I ZAMJENLJIVE ROBE /stvari ili HoV/

Berzanski materijal Pod standardom HoV misli se na sljedeće:
jasno definisan emitent godina emisije broj emisije vrsta i tip HoV /npr. redovna ili prioritetna akcija/ nominalna vrijednost serija HoV/svaki HoV u okviru svake emisije ima svoj serijski broj koji ide od 0 do broja emitovanih akcija u okviru konkretne emisije/

Organizacija berze Organi upravljanja u korporacijama -AD za upravljanje berzama su: Skupština akcionara Upravni odbor Nadzorni odbor Odbor za pitanja poslovanja na parketu i kulisama Odbor za brokere Odbor za dodjelu članstva Sekretarijat berze Direktor berze

Članovi berze Pristup berzi - parketu nije slobodan.
Pristup berzi imaju registrovani članovi konkretne berze /pravna lica koja ispunjavaju uslove utvrđene statutom berze, registrovani kao berzanski posrednici i kao članovi konkretne berze/. Ovi registrovani članovi berze mogu da dolaze iz brokersko-dilerskih društava ili korporacija, institucionalnih investitora ili drugih subjekata, koji imaju i registraciju za obavljanje brokersko-dilerskih poslova.

Članovi berze Registrovani članovi berze mogu kod prijavljivanja kupovine ili prodaje HoV i u zaključivanju trgovačkih poslova da nastupaju: u svoje ime i za svoj račun, kada su faktički dileri u svoje ime a za račun, klijenta ili u ime i za račun klijenta, kada su faktički u ulozi agenata /poznati kao brokeri ili handleri/ ili u ime i za račun klijenata, kada su faktički u ulozi posrednika /poznati kao makleri/

Članovi berze Osnovna struktura članova berze DILERI HANDLERI MAKLERI

Članovi berze Na berzama se javljaju i market mejkeri. Market mejkeri su dileri koji, po nečijem nalogu kupuju i prodaju konkretne HoV, pre svega sa ciljem da daju dinamiku tržištu konkrene HoV. Oni istovremeno daju nalog za: kupovinu i prodaju ili prodaju i kupovinu i to, po različitim cijenama. Razlika u cijeni je njihov prihod.

Ostali subjekti berze U ostale subjekte berze ulaze:
berzanski brokeri - koordinatori berzanskih sastanaka predstavnici Komisije za HoV kontrolori berze - zaposlenici berze koji prate i kontrolišu berzanske sastanke

Ostali subjekti berze U ostale subjekte ulaze klijenti:
vlasnici HoV čije se HoV vlasnici novca koji namjeravaju da kupe HoV Klijenti mogu da uzmu učešće na parketu samo onda ukoliko su članovi berze. U svim ostalim slučajevima, oni moraju da angažuju članove berze tj. brokersko-dilersko društvo čiji je broker registrovan na konkretnoj berzi.

Informativna funkcija berze
Preduzeće za upravljanje berzom u obavezi je da dostavlja informacije i trgovanju na berzi i o svom poslovanju, poslovanju kao privrednog društva, Centralnoj komisiji za HoV. Preduzeće za upravljanje berzom u obavezi je da putem javnih medija obavještava javnost o: registrovanoj ponudi HoV na berzi /obim, struktura - emitenti, vrste HoV/ obimu, strukturi i dinamici trgovanja na berzi metodama trgovanja indikativnim /početnim/ ostvarenim cijenama u trgovanju Informisanje javnosti putem medija je jedan od uslova obezbjeđivanja konkurentskih uslova u trgovanju na berzi. U pitanju su informacije koje svakodnevno nalazimo u različitim sredstvima informisanja.

Sistematizacija berzi
Zavisno od osnova, moguće su različite sistematizacije berzi. Za naše potrebe istaknimo najčešće sistematizacije: Zavisno od vlasništva nad preduzećima za upravljanje berzama razlikuju se: privatne berze i javne berze

Zavisno do vrste roba sa kojima se trguje razlikuju se: robne berze berze usluga berze HoV devizne berze

Preduzeće za upravljanje berzama može da ima parket samo za jednu grupu roba ili da ima više parketa za više grupa roba. U prvom slučaju govori se o specijalizovanoj berzi, dok se u drugom slučaju govori o mješovitoj berzi

Osnovna sistematizacija berzi PRIVATNE I JAVNE BERZE BERZE ROBA, BERZE HoV, BERZE USLUGA, DEVIZNE BERZE SPECIJALIZOVANE MJEŠOVITE BERZE

VII – BERZANSKI POSLOVI Profesor: Doc. dr. sc. Edin Arnaut

BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Berzanski poslovi
Poslovanje berze obuhvata ukupnost poslova koje ona obavlja u cilju organizovanja berzanske trgovine, a u skladu sa zakonskim i berzanskim pravilima. Trgovina može da se odvija u okviru berzanskog ili slobodnog vanberzanskog tržišta. Najvažnije faze berzanskog poslovanja su: Registracija predmeta kojim se trguje na berzi, odnosno njihovo stavljanje na listing berze. Zadatak listinga je da na berzi bude standardizovan i što kvalitetniji berzanski materijal. Kotiranje berzanskog materijala, vrši se kroz pogodbu, trgovanje, kupovinu ili prodaju; Zaključivanje berzanskih poslova, za svaki posao pravi se zaključnica, kao ugovor o kupoprodaji;

BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Berzanski poslovi
Izvršenje berzanskih poslova, uključuje i saldiranje u okviru klirinške kuće na berzi; Objavljivanje podataka o poslovanju na berzi (informisanje).Berza je dužna da obavještava javnost o svim aktivnostima berze, a prije svega o ostvarenom trgovanju i berzanskim cijenama ( kotacijama ) i to na sajtu berze i u odabranim privrednim novinama. Kontrola berzanskog poslovanja. Sve nabrojane faze podliježu kontroli, koja može da bude interna i spoljna, a sve u cilju usklađivanja poslovanja sa odgovarajućim pravilima i sprječavanja pojava koje bi mogle da ugroze funkcionisanje berze.

BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Vrste berzanskih poslova
Prema predmetu, berzanski poslovi se dijele na službene i slobodne. Službeni poslovi su oni koji imaju za predmet berzanski materijal, koji je zvanično uključen u berzanski promet i kojim se trguje na zvaničnom berzanskom sastanku. Slobodni su oni na kojim se trgovina obavlja na nezvaničnim sastancima i van berze. U praksi se nazivaju : poslovi na berzi i vanberzanski poslovi. Prema cilju koji ugovornici žele da ostvare može se izvršiti podjela na stvarne i špekulativne poslove. Stvarni su oni koji ugovornici žele zaista da izvrše radi kupovine, prodaje ili zaštite od rizika. Špekulativni poslovi su oni koje ugovornici vrše u namjeri da zarade na razlici u cijeni materijala, do čega dolazi usljed njihovih promena u prostoru i vremenu. Prema broju prodajnih ugovora dijele se na proste i složene. Prosti se sastoji samo od jednog ugovora o prodaji. Složeni poslovi u sebi sadrže dva ili više ugovora o prodaji. Prema vremenu dospjelosti obaveza moguća je podjela na promptne i terminske (ročne) poslove.

BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Promptni poslovi
Oni predstavljaju efektivnu kupoprodaju realno postojeće robe na skladištu ili na putu. Oni se uvijek efektivno izvršavaju i nisu špekulativnog karaktera. Robni promptni poslovi se u pogledu načina isporuke mogu zaključiti kao: Loko posao ( na licu mesta) – roba mora biti dostupna kupcu u mjestu održavanja berzanskog sastanka. Sa odgovarajućim dokumentima( skladišnica, dokument o prevozu) roba se isporučuje neposredno poslije oformljenog zaključka berzanske kupoprodaje sa skladišta, iz silosa, iz carinske zone, sa broda ili nekog drugog prevoznog sredstva. Prompt isporuka – znači da se roba ima predati kupcu u veoma kratkom roku, koji je određen uzansama berze na kojoj je zaključena kupoprodaja. Prompt utovar – u pogledu vremena isporuke u svemu važe odredbe iz prompt isporuke, ali je u ovom slučaju prodavac obavezan da, do uzansama određenog datuma, izvrši i utovar robe po dobijenoj dispoziciji od kupca.

BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Promptni poslovi
Prompt posao za robu na putu – predstavlja berzansku kupoprodaju robe koja se nalazi na putu u nekom određenom pravcu. Oročeni prompt posao – znači nešto odloženo izvršenje predaje robe kupcu što se uvijek utanači u zaključnici navodeći obično da će roba biti predata sredinom, krajem, ili u prvoj polovini tačno određenog mjeseca. Sam način trgovanja na berzi, danas je uglavnom elektronski. Sve potiče od naloga kupca ili prodavca brokeru-dileru koji trguje na berzi. Kupac ne zna ko je prodavac, ni prodavac ko je kupac, sve dok berza ne upari naloge i izda potvrdu. Poslije kupac i prodavac potpisuju zaključnicu sa svim detaljima realizacije posla. Kao dokaz da roba postoji u kvantitetu u kvalitetu najčešće služi skladišnica ovlašćenog skladištara ili prevozni dokument ( konosman, tovarni list, teretnica ,potvrda špeditera, bank i sl. ).

BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Standardizovane robe
Sve berzanske robe su standardizovane: npr. bakar čistoće 99,99%, pšenica sa primjesama drugih vrsta pšenice do 10%, stranim primjesama ( uredicom ) do 2% i oštećenim zrnima do 4%, alkohol u stepenima, nafta po sadržaju sumpora i sl; Robe se prodaju u lotovima ( LOT ), npr. : Obveznica vrijednosti 1000 dolara, Akcija, 10 ili npr. 500 akcija, Certifikat o depozitu milion dolara, Bakar, olovo ili cink, 25 tona, Kalaj, 5 tona, Komadna roba, tuce 12 komada, gros 144 komada, Zlato, 5 poluga, Pšenica, 5000 bušela ( bušel = 27,2156 kg );

BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Terminski poslovi
Oni ne moraju imati za cilj likvidaciju zaključaka stvarnom isporukom robe u određeni termin. To je redovno obezbjeđenje od rizika skoka ili pada cijene robe, ili špekulacija radi zarade, koristeći razliku u cijeni, kamati, kursu. Zaključuju se posebni ugovori o ,npr., fjučersima ili opcijama, a podloga im je, najčešće u realnim robama (ŽITARICE, METALI, NAFTA), akcijama i obveznicamaa. Berzanskim pravilima su strogo propisani način i uslovi obavljanja terminskih poslova. Ugovorne strane se moraju pridržavati ovih propisa, a prepušteno im je u toku zaključenja posla da za robu tačno određenog kvaliteta mogu samo utanačiti baznu cijenu i termin isporuke. Odredbe o kvalitetu robe su naročito precizne, jer se kod ove vrste poslova ne trguje nekom određenom partijom robe, nego se trguje ugovorenom količinom robe označene vrste i tačno određenog kvaliteta. Paritet se određuje po međunarodnim uzansama sadržanim u Incoterms-u, dok standardne rokove izvršenja terminskih poslova za svaku vrstu robe određuje berza, kao i način njihove likvidacije o ugovorenom roku.

BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Terminski poslovi
Najvažniji terminski poslovi su: - FORVARD POSLOVI; - FJUČERS POSLOVI; - OPCIJE; - SVOP POSLOVI; Berzanski trgovci koji tipuju (igraju, prognoziraju) na povećanje cijena određenog berzanskog materijala zovu se hosisti ili bikovi (bull), a oni koji igraju na smanjenje cijena besisti ili medvjedi (bears).

FORVARD POSLOVI Forvard je pojedinačni nestandardni terminski ugovor.
On je ugovor sam za sebe i ne može služiti kao oslonac drugih terminskih poslova (fjučersa i opcija). Danas se utvrđuje cijena za isporuku robe i prenos novca u bliskom budućem periodu (najčešće 1-6 mjeseci). Cilj im je da se dođe do željene robe, da se zaradi ili da se izbjegnu ili umanje rizici. Može biti i varijanta da se u vrijeme potpisa ugovora utvrdi cijena, odmah prenese novac, a roba se isporučuje naknadno. U tom slučaju cijena se smanjuje za iznos kamate do dana prenosa robe. Ovi ugovori se realizuju tačno na dan isteka i nije moguća njihova kupovina i prodaja na berzi, prije isteka njihovog roka.

FORVARD POSLOVI Najčešće se radi o kupovini kada se za nekoliko mjeseci unaprijed fiksira cijena odmah isplaćuje novac za robu koja će kasnije biti isporučena (na primjer otkup pšenice u februaru za isporuku iste kasnije u julu-tzv. otkup na zeleno), kupovina struje leti da bi ista bila isporučena zimi. Sa njima se nikada ne trguje na službenoj berzi, nego se zaključuju poslovi na vanberzanskim sastancima ili sredstvima komunikacija OTC (over-the-counter). U njihovo zaključivanje i izvršenje nije involvirana klirinška kuća. Njihov je rizik da prodavac ne isporuči robu za unaprijed dati novac kupca, pa se traže dodatna obezbjeđenja, najčešće hipoteke, avalirane mjenice ili bankarske garancije.

FJUČERSI Fjučers je ugovor o isporuci robe, valute ili finansijskog instrumenta, po unaprijed ugovorenoj, fjučers cijeni, i na ugovoreni termin u budućnosti. Fjučers, za razliku od forvarda, ne mora biti izvršen. Fjučersima se može svakodnevno trgovati na berzi, brzo se pretvaraju u novac, pa ih nazivaju likvidni terminski ugovori. Najčešće su bliskog roka, manje od godinu dana, a najčešće do 90 dana. Na primjer, za većinu svjetskih valuta postoji buduće valutno tržište: euro, dolar, kanadski dolar, australijski dolar, britanska funta, jen, švajcarski franak, švedska kruna, danska kruna, norveška kruna i sl. To je standardizovan ugovor, kojim se trguje na berzi i koji zahtijeva isporuku robe na određeni datum u budućnosti, na primjer druge srijede u martu, junu, septembru ili decembru.

FJUČERSI Sve transakcije se obavljaju preko kliringa, a ne direktno između kupca i prodavca. Klirinška kuća ovjerava ugovore i postaje garant njihovog izvršenja. Često i kupac i prodavac nezavisno rade kompenzacije sa klirinškom kućom prije zaključenja ugovora. Prodavac otkazuje ugovor kupovinom drugog ugovora od kupca, dok kupac otkazuje ugovor prodajom drugog ugovora od prodavca. Fjučers je, za razliku od forvarda, ugovor koji je berza standardizovala, pa može da služi kao podloga za druge derivate, posebno za opcije. Svodi se na unaprijed fiksiranje cijene za standardni lot isporuke robe u budućnosti. Ugovor se realizuje po unaprijed utvrđenoj fjučers cijeni (futures price). Zatvara se naplatom, po isteku roka, ili isplatom razlike u cijeni (margine). Rok dospijeća ne može biti kraći od tri dana od njegovog zaključenja.

FJUČERSI Njime se trguje samo na zvaničnom berzanskom tržištu, a nije moguća trgovina na vanberzanskom sastanku (over-the-counter). U vrijeme sklapanja ugovora ne vrši se nikako plaćanje, sem inicijalne marže kod klirinške kuće, koju u jednakom iznosu uplaćuje i kupac i prodavac, kao garanciju za obaveze iz ugovora. Inicijalna marža kod robe i deviza, najčešće iznosi 10%, a kod hartija od vrednosti 3-5% od vrijednosti ugovora. S obzirom da se pri sklapanju kupoprodajnog ugovora ne prenose ni roba ni novac, nego se samo stvaraju prava ili obaveze, to izaziva rizik, pa se ovi poslovi zaključuju preko Klirinške kuće (Clearing House), na koju se prenose uslovi ugovora, pa ona postaje dvostruki ugovorni partner, i kupca i prodavca.

FJUČERSI Klirinška kuća uozbiljuje namjere kupca i prodavca da izvrše preuzete obaveze. Obaveza klirinške kuće je da svakodnevno evidentira iznos dobitaka i gubitaka svakog od partnera, upoređenjem unaprijed ugovorene fjučers cijene i realne tržišne cijene na berzi, odnosno svođenjem ugovorene na tržišnu cijenu. Kretanje cijena utiče na kupca i prodavca u suprotnom pravcu. Što jedan dobija, drugi gubi, pa je saldo na računu fjučersa uvek nula, gubitnik mora položiti a dobitnik može povući uvećani polog (depozit) odnosno marginu. U slučaju kada je gubitak veći od inicijalne marže, partner koji gubi mora dopuniti maržu na zahtev Klirinške kuće. Ako se ugovor realizuje prije dospijeća, saldira se margina i klirinška kuća je prenosu dobitniku, partneru koji je tačnije predvideo cijenu.

FJUČERSI Ako se ugovor realizuje na dan dospeća, on može da se izvrši po unaprijed fiksiranoj cijeni ili se odustaje od izvšenja, a žrtvuje se uplaćena margina. Samo se oko 5% ovih ugovora u praksi realno izvršava, što znači da je njihov cilj zarada odnosno špekulacija, u kojoj dobija partner koji je bolje procenio buduću (tj. fjučers) cijenu. Na primjer, ugovorena je cijena pšenice 0,20 KM za kilogram 1. februara, sa terminom isporuke 15. jula. Ako je uplaćena inicijalna marža po 0,02 KM od strane oba partnera, a 15. jula cijena pšenice iznosi 0,25 KM, kupac će izvršiti ugovor jer za 0,20 KM dobija robu koja vredi 0,25 KM. Prodavac će izgubiti 0,02 KM inicijalne margine i 0,03 KM dopunske margine, jer je loše procjenio kretanje cijena.

FJUČERSI Dakle, kupac zarđuje 0,05 KM, prodavac gubi 0,05 KM, saldo margine je 0, pa se fjučers ugovor zatvara. Ako je cijena 15.jula 0,15 KM, kupac će odustati od ugovora i neće ga izvršiti, jer bi morao da preuzme robu za 0,20 KM, a njena tržišna vrijednost (tekuća berzanska cijena) je 0,15 KM. On gubi 0,05 KM, žrtvujući marginu. Prodavac dobija 0,05 KM, saldo margine kod klirinške kuće je 0, pa se fjučers ugovor zatvara. Već smo konstatovali da se fjučersi rijetko robno izvršavaju, jer su oni često kockarski ugovori, ko će bliže proceniti (pogoditi) buduću (fjučers) cijenu. Međutim, oko 5% ovih ugovora se i realno izvršava, a to je u slučaju kad je roba i fizički potrebna kupcu. Pošto je platio maržu, on može reći prodavcu da mu robu i isporuči, odnosno i fizički izvrši ugovor.

FJUČERSI Sličnosti forvard i fjučers ugovora su u tome što i jedni i drugi mogu služiti za hedžing poslove i što se obje vrste ugovora izvršavaju po unaprijed utvrđenoj (procjenjenoj) budućoj cijeni. Glavne razlike fjučers od forvard ugovora su: -forvard ugovori se mogu realizovati samo po isteku roka, dok su fjučersi predmet svakodnevne trgovine na redovnom berzanskom sastanku i mogu biti izvršeni svakodnevno do roka dospjeća i na sam rok dospeća; -druga razlika je što za forvarde postoji tačan datum ugovora, a za fjučerse datum može biti i okvirni, na primjer, u septembru, decembru; -forvard ugovori se mogu zaključiti za bilo koju količinu robe, a fjučersi samo za standardne lotove berzanske robe-na primjer lot od 12,5 miliona jena; -fjučers ugovori zaključuju se i njima se trguje samo na berzi (službeni sastanak berze), a forvard isključivo van berze (over-the-counter); -u zaključivanju fjučers ugovora involvirana je klirinška kuća, što nije slučaj sa forvard ugovorima.

OPCIJE Opcija je izvedena hartija koja vlasniku (kupcu) daje pravo, ne i obavezu, da kupi ili proda određenu aktivu (robu) po unaprijed ugovorenoj (tzv. strajk cijeni) i u određenom vremenskom periodu, do ugovorenog datuma isteka i na sam taj datum kod američkih opcija, a isključivo na sam datum isteka opcije kod evropskih opcija. Obaveza prodavca je da isporuči ugovorenu robu, kada kupac podnese opciju na realizaciju. Obaveza kupca opcije je da plati premiju (na primjer 3-5% od vrijednosti robe), kao garanciju kupovine. Premiju (unaprijed položen depozit) gubi ako od opcije odustane. Ako kupac na dan isteka opcije želi da ima i opciju kupovine i opciju prodaje, onda uplaćuje duplu premiju, pa se ove opcije zovu opcije sa duplom premijom.

OPCIJE Premija (depozit-kapara) opcije uvijek pripada prodavcu kao nagrada za njegov napor i obavezu da isporuči robu na prvi poziv kupca. Ako kupac opciju ne podnese prodavcu za realizaciju o roku, opcija prestaje da važi, a prodavcu pripada premija koja je unaprijed uplaćena. Za opcije kojima se trguje na službenom mjestu na berzi uplata premije vrši se kod Klirinške kuće. Pošto se nikada ne zna šta će kupac odlučiti i da li će se ovaj ugovor realizovati pravnici ih često zovu nedovršeni ugovori, što upućuje na karakter njihove neizvjesnosti. Opcije se dijele na: -kupovne (put) opcije, -prodajne (call) opcije.

OPCIJE Kod kupovnih (put) opcija njihov vlasnik (kupac) ima pravo da iste kupi, a ako je uplatio duplu premiju da ih alternativno proda po cijeni izvršenja ugovora na dan njihovog dospjeća . Kod prodajnih (call) opcija kupac ima pravo da iste proda, a ako je uplatio duplu premiju alternativno kupi po ugovorenoj (strajk) cijeni na dan njihovog dospijeća. Kod opcija se obavezno ugovara opciona ili strajk cijena na osnovu koje se opcija može realizovati prije roka dospjeća (u slučaj američkih opcija) i o roku dospijeća (u slučaju evropskih opcija). Razlika između strajk i tržišne cijene predstavlja mogućnost zarade za partnera koji je bolje predvidio kretanje cijena. Postoje četiri varijante tržišnih transakcija sa opcijama:

OPCIJE Postoje četiri varijante tržišnih transakcija sa opcijama:
-kupovina prodajnih (call) opcija, -prodaja prodajnih (call) opcija, -kupovina kupovnih (put) opcija, -prodaja kupovnih (put) opcija. Primjer kupovine call opcija: kupovina pšenice 31.marta 2007., za isporuku 15.jula Ugovorena strajk cijena je 20 dinara, premija 2 dinara. Ako je berzanska cijena na dan isporuke 15.jula 2007., 25 dinara kupac će istu opciju realizovati jer ga roba, zajedno sa izgubljenom premijom košta 22 dinara, a istu može prodati za 25 dinara. On ostvaruje zaradu 3 dinara po kilogramu, koliko prodavac gubi jer je lošije predvidio kretanje cijena. Ako bi cijena bila 19 dinara kupac opciju ne bi iskoristio jer bi, pored izgubljene premije od 2 dinara, izgubio još jedan dinar na razlici u cijeni.

OPCIJE Ako kupac, kao igrač na berzi, kupi istovremeno kupovnu i prodajnu opciju putem uplate duple premije, najveći rizik za njega je da cijena ostane konstantna, ili da promjena donosi manju zaradu od uplaćene premije. Opcijama može da se trguje na zvaničnom berzanskom sastanku i van berze (over-the-counter). Iako je trgovina na berzi sigurnija, daleko više opcija nalazi se na vanberzanskom tržištu. Kod realizacije ovih ugovora postoji kratka i duga pozicija. Duga pozicija je kada se opcijski ugovori kupuju, pa se ulaže novac, a kratka pozicija je kada se ovi ugovori prodaju za novac, pa se nelikvidna aktiva pretvara u likvidnu.

OPCIJE Postoje opcije na trenutnom tržištu i opcije za fjučerse, robne, valutne, za hartuje od vrednosti. Budući da se opcijama trguje na brojnim svjetskim berzama, njih je relativno lako utržiti. Vrijednost opcije, kao i premija koja se na nju plaća, najviše zavisi od promjenljivosti cijene, kamate, odnosno deviznog kursa, zavisno da li se trguje robama, hartijama od vrijednosti ili valutama. Opcije pružaju jednostranu, a fjučersi dvostruku zaštitu od rizika odnosno od promjene cijene, kamate ili deviznog kursa. Imalac (kupac) ima pravo, a ne i obavezu da kupi ili proda predmet opcije tokom trajanja ugovora. Naravno, ako se ne iskoristi, opcija ističe. Za takvu zaštitu se plaća i žrtvuje premija (James C. Van Horne, Financial Market Rate and Flows, 6th ed. Upper Saddle River, Prentice Hall, 2001.)

SVOP POSLOVI Svop poslovi na berzi su poslovi putem kojih se, preko berze, vrši zamjena jedne imovine za drugu, radi zaštite interesa učesnika u poslu, a najčešće se radi o hedžing poslu. Zamjenjuju se razne robe, na primjer: -lošija vrsta robe (usluge) za bolju sa stanovišta kupca odnosno prodavca, -lošija vrsta kredita za povoljniji, -lošija kamata za povoljniju, -lošija valuta za povoljniju, -lošije potraživanje za povoljnije, -lošiji devizni kurs za povoljniji i slično.

SVOP POSLOVI U praksi se rjeđe radi o zamjeni aktive, a češće o zamjeni određenih potraživanja ili dugovanja, kamata i deviznih kurseva (credit default, swap, CDS), jednih za druge. Sama riječ svop znači razmjena (trampa) jedne vrste potraživanja (dugovanja) za drugu. Sve ovo se radi na berzi i najčešće uz pomoć klirinške kuće. Primjeri za najčešće svop poslove na berzi su: Svop potraživanja, svop valutnog kursa i svop kamate: Kod svop potraživanja radi se najčešće o sljedećoj praksi. Prodavac potraživanja (neka poznata banka ili druga finansijska kuća u svijetu) prenosi na kupca potraživanja uz obećanje da će isto otkupiti, po istim uslovima, ako glavni dužnik postane nesolventan. Kupac potraživanja na prodavca potraživanja prenosi neko svoje potraživanje iste vrijednosti, pa se obavlja razmjena –trampa potraživanja.

SVOP POSLOVI Trampa znači svop, a cijela operacija zamjene (trampe) potraživanja naziva se svopovanje. Često kupac potraživanja nije ni tražio trampu, nego je, pod pritiskom zarade, prihvatao jednostranu operaciju. Kada su ovako naivni kupci, koji su pristajali na jednostrani otkup potraživanja isto željeli naplatiti, po njegovom dospijeću, dešavalo se da stvarni dužnik nije imao novac, pa su oni gubili ogromne svote novca. Vrijednost ovakvih jednostranih potraživanja iznosila je u svijetu 2007.godine milijardi dolara, više od BDP svijeta koji je iznosio milijardi dolara, a vrijednost svih akcija na Njujorškoj berzi milijardi dolara. Ovo su tzv. Bankarske inovacije koje su uvele u krizu privredu svijeta, najveću poslije ekonomske krize iz godine.

SVOP POSLOVI Kod kamatnog svop-a radi se o manje rizičnim i poželjnijim svop poslovima. Najčešće se radi o zamjeni promjenljivih kamata za fiksne. Ako je, na primjer, ranije ugovorena kamatna stopa na određeni kredit LIBOR +3, pa se, kroz svop posao, ona zamjenjuje za fiksnu kamatu od, na primjer 6% godišnje. Ili se kamata u klauzuli EURLIBOR+2 zamjenjuje za fiksnu kamatu od 5% godišnje. Valutni svop poslovi (zamjene) se obično ugovaraju preko posrednika, komercijalnih banaka. Mogući su različiti aranžmani: zamjena koja uključuje dvije ili više valuta, zamjena sa opcijskim svojstvima, te valutna zamjena koja je povezana s kamatnom zamjenom. Ono što treba zapamtiti jeste činjenica da je upotreba valutnih zamjena vrlo raširena i služi, kao sredstvo za dugoročnije otklanjanje rizika.

SVOP POSLOVI Ako, na primjer, imate neto rizik (razlika između procjenjenih priliva i odliva određene strane valute tokom određenog perioda) tada se postavlja pitanje želite li hedž zaštitu i kako. Kako ćete se zaštititi od neto rizika zavisi od pogodnosti hedž operacije i njenog troška kao i od kamatnog pariteta. Naime, ako su kamate veće u jednoj nego u drugoj zemlji, tada će se valuta u prvoj zemlji prodavati uz diskont na terminskom tržištu. Drugim riječima, razlika u kamatama i razlike između trenutnog i terminskog kursa djeluju u suprotnim pravcima: Početna veza je veza između nominalne kamate i inflacije (tzv. međunarodni Fišerov efekat)- ako je, na primer, inflacija u Austriji 12%, a u SAD 7%, razlika u nominalnoj kamatnoj stopi je 5%. Na ovaj iznos dodaje se mardina za iznos usluga i troškove banke, pa su kamatne stope nešto veće, ali je njihova razlika uvijek ista, uz uslov da su bankarske usluge i bankarski troškovi isti u obe zemlje.

HEDŽING POSLOVI Hedžing poslovi su specifična vrsta berzanskih poslova kojima nije cilj špekulacija radi zarade (fjučersi i opcije), nego im je cilj zaštita od rizika odnosno od promene cijene, deviznog kursa i kamatne stope. Pošto se kamate zaštićuju preko svop poslova, kroz hedžing poslove najčešće se vrši zaštita poslova odnosno ugovora od promjene cijene robe u budućnosti i zaštita od promjene deviznog kursa. Robni hedžing štiti robu odnosno njenog vlasnika od promjene cijene. Na primjer, izvoznik X ugovorio izvoz brodova uvozniku Y u vrijednosti dolara, a rok izgradnje istih je 12 mjeseci. Ako čelični limovi čine 30% vrijednosti broda, a cijena čelika do ugradnje se znatno promjeni, prodavac može zapasti u gubitak, umjesto očekivane dobiti. Da bi to izbjegao on zaključuje jedan ili više ugovora o kupovini i istovremeno prodaji čeličnih limova preko berze.

HEDŽING POSLOVI Koliko na kupovnim ugovorima izgubi, toliko na prodajnim zaradi, tako da je uvijek na istoj cijeni. Putem berzanskog hedžinga zaštitio je da učešće čelika u cijeni brodova ne premaši 30%, pa je sačuvao očekivanu dobit, što se tiče udjela čelika u cijeni isporučenih brodova. Berzanska operacija mu je omogućila da se zaštiti od rizika promjene cijene. Devizni hedžing se svodi na zaštitu od promjene kursa u budućnosti, da bi se osigurala buduća devizna plaćanja po povoljnom kursu za dužnika (platioca).

OBAVEZNO PROČITATI ZA ISPIT !!!
Zakon o vrijednosnim papirima, Zakon o Komisiji za vrijednosne papire, Zakon o registru vrijednosnih papira Zakon o društvima za upravljanje fondovima i o investicionim fondovima i Zakon o privrednim društvima Zakon o tržištu kapitala (u RS) P.S. ISTE MOŽETE PRONAĆI NA PRETRAŽIVAČIMA (WEB SITE; CBBH, KOMISIJE ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE FBIH I RS, REGISTRU VP...ETC

H V A L A N A P A Ž NJ I !

Teme za seminarske radove
ULOGA I ZNAČAJ VRIJEDNOSNIH PAPIRA-HOV VRSTE HOV POJAM, VRSTE I OSOBENOSTI BERZI FUNKCIJE BERZI-NA PRIMJERU BERZE X FUNKCIONISANJE SARAJEVSKE BERZE-SASE FUNKCIONISANJE BANJALUČKE BERZE OPIS RADA LONDONSKE BERZE OPIS RADA WALL STREET-A HISTORIJAT BERZI HEDŽERI- NA PRIMJERU X FJUČERSI- NA PRIMJERU X TERMINSKI BERZANSKI POSLOVI PROMPTNI BERZANSKI POSLOVI POJAM I FAZE BERZANSKOG POSLOVANJA REGISTRACIJA BERZANSKOG MATERIJALA VRSTE , PODJELA I FUNKCIJA AKCIJA/DIONICA OBVEZNICE-NA PRIMJERU X KARAKTERISTIKE I VRSTE BERZANSKIH POSLOVA INSTITUCIONALNI OKVIR BERZANSKOG POSLOVANJA INSTITUCIJE KOJE OBAVLJAJU POSLOVANJE SA HOV ULOGA I ZADACI BERZI NAČIN RADA BERZI EFIKASNOST TRŽIŠTA HOV SVOP POSLOVI FORWARD POSLOVI TRŽIŠTE KAPITALA U BIH MEĐUOVISNOST TRŽIŠTA HOV I DRUGIH TRŽIŠTA RACIONALNA ODLUKA O KUPOPRODAJI HOV NORMATIVNA OSNOVA EMITOVANJA I TRGOVANJA HOV SISTEMATIZACIJA HOV SLOBODNA TEMA PO IZBORU-X SLOBODNE TEME PO IZBORU-V SLOBODNE TEME PO IZBORU-C SLOBODNE TEME PO IZBORU-Y SLOBODNA TEMA PO IZBORU-Q

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U TRAVNIKU

Similar presentations

Presentation on theme: "PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U TRAVNIKU"— Presentation transcript:

Similar presentations

About project

Feedback

Log in

Auth with social network:

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U TRAVNIKU

Similar presentations

Presentation on theme: "PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U TRAVNIKU"— Presentation transcript:

Similar presentations

About project

Feedback