1. RELIGIJA, Pravo i Društvo
S. Zrinščak – listopad i studeni 2017.

2. TIPOLOGIJA VJERSKIH ZAJEDNICA

3. Weber – crkva i sekta
Crkva – birokratska organizacija – polaže univerzalno pravo, svatko može biti član (krštenje): Karizma je na službi
Sekta – dobrovoljni pristup, konverzija, odbijanje svijeta, intenzivan vjerski život

4. Značajke crkve i sekte prema Weberu (Knoblauch, Sociologija religije, 2004, str. 186)
Crkva
Sekta
Članovi
Potencijalno svi ljudi
Samo religiozno kvalificirani
Vodstvo
Hierokratska shema službe
Vladavina klasificiranih
Odnos prema svijetu
Potvrdjujući, prihvaća svijet
Odbojan, ne prihvaća svijet
Disciplina
Opuštena
Stroga
Organizacija
Birokratska
Karizmatska

5. R. Niebhur- denominacija
Ako sekta preživi smrt utemeljitelja i karizmu učini trajnom = denominacija
H. Becker – kult – vrlo osobni karakter, bez formalnog članstva
Modeli – stvarnost
„Emocionalna zasićenost” termina – sekte – teorije o „brainwashingu” + „politika” prema „potencijalno opasnim sektama i kultovima” – od dominantnog diskursa u postkomunističkim zemljama (pr. Barker) do dijela francuske vanjske politike
Anti-kult u HR?
= male vjerske zajednice kao najčešći sociološki termin

6. CRKVA I DRŽAVA U KOMUNIZMU /
MODELI I STVARNOST
CRKVA I DRŽAVA U KOMUNIZMU /
POSTKOMUNIZMU

7. Crkva i država, 1945-1990 1. razdoblje
Ustav NFRJ 1946., Stepinac, prekid odnosa sa Sv. Stolicom (1952.), Zakon o pravnom položaju vj z (1953.), Program SKJ (1958.)
2. razdoblje
II. vatikanski sabor, Protokol o razgovorima… (1966.), diplomatski odnosi (1970.), Zakon (1978.)
Ograničena normalizacija
Kakva memorija prošlosti?
Odvojenost C i države + vjerska prava – ista norma u različitim društvenim kontekstima

8. Crkva i država Tri modela (uobičajeni, okvirni pristup)
- državne ili nacionalne Crkve
- kooperacijski (konkordatski)
- striktna odvojenost (separacijski)
Modeli i stvarnost:
Ustavno –zakonsko određenje # stvarnost
Pod-modeli
Koji je model bolji??? Koja, čija perspektiva?
Povijesno nasljeđe crkveno-državnih odnosa i religijski pluralizam suvremenosti – odnos?

9. Kontradiktorni trendovi:
-disestablishment
-ograničavanje vjerskih sloboda
EU i crkveno-državni odnosi:
Article 17 TFEU):
1. "The Union respects and does not prejudice the status under national law of churches and religious associations or communities in the Member States.
2. The Union equally respects the status under national law of philosophical and non-confessional organisations.

10. 3. Recognising their identity and their specific contribution, the Union shall maintain an open, transparent and regular dialogue with these churches and organisations." 
Europski obrazac:
(1) zaštita individualnih prava i religijskih sloboda,
(2) nekompetentnost države u religijskim pitanjima, odnosno priznavanju nezavisnosti religije u svim pitanjima njenoga učenja i ustroja
(3) selektivna kooperacija između države i religija
+ europski obrazac u kontekstu kontradiktornih trendova

11. Alternativni pristup (V. Bader)
Kombinacija pravnog i političkog:
Strong establishment
- pravni, politički i religijsko-nacionalni monizam (pr. Grčka, Srbija, Izrael)
Weak establishment
- pravni monizam, ograničeni politički i religijski pluralizam (Engleska, Škotska, skandinavske zemlje)
Constitutional pluralism
- pravni i religijski pluralizam (Finska)
Nonconstitutional pluralism
- ograničeni pravni pluralizam + politički i religijski (Niz, Belgija, Australija, Njemačka..)

12. Nonestablishment and private pluralism
- jaka pravna i politička odvojenost (SAD)

13. Primjer analize postkomunističkih zemalja
Zrinščak, S. (2011) Church, State and Society in Post-Communist Europe. In: J. Barbalet, A. Possamai, B. S. Turner (eds.) Religion and the State. A Comparative Sociology. London: Anthem Press, pp
Sources for the table: Own analysis based on: Črnič, 2007; Devetak, Kalčina, Polzer, 2004; Ferrari, Durham, 2003; Fox, 2008a; Robbers, 2005; Schanda, 2003, Because some of the sources are not so accurate there might be some recent changes in respect to data presented (particularly those connected with numbers of registered communities), but the overall picture seems to be rather stable and indeed reflects the overall situation in the longer period, i.e. the end of 1990s and 2000s.

14. + Eastern orthodox Christianity as traditional religion Not clear
Bulgaria
Croatia
Czech R.
Hungary
Poland
Romania
Slovakia
Slovenia
Basic religious freedom
Yes
+ possible limits
Separation
+ Eastern orthodox Christianity as traditional religion
Not clear
+ reference to st. Cyril and Methodius spiritual heritage
Concordat No
Pending
Special rights
Yes, although the degree is not the same in all countries (for details see the next row), while other religious communities (particularly those not traditional) may be registered but do not enjoy special rights, or can act as other non-governmental organizations
Agreement / privileges
Orthodox Church + registered denominations
Catholic Church + communities with Agreements with the state
26 registered Churches and religious societies
Yes,
Catholic Church and different rights of larger religions, although lower than in other countries
Catholic Church + 14 communities with special rights
Orthodox church + 15 registered communities
Catholic Church + 14 registered communities
Yes, but
Catholic Church + traditional churches with agreement, although small privileges
Restriction (based on Fox, 2008a)
High
Low
Moderate
Low / Moderate
State involvement

15. I, je li Hrvatska sekularna država?

16. Elementi odgovora:
1. Značenje pojmova?
Sekularizacija – proces funkcionalne diferencijacije, promjena uloge religije u društvu
Sekularizam (secularism) – ideološko-filozofski program separacije religije i politike/države
Sekularnost (secularity) – institucionalni, kulturološki i simbolički odnosa ili diferencijacije između religije i sotalih društvenih sfera
2. Značenje pitanja?
„je li” ili „trebala bi biti”

17. 3. Gdje se krije dogovor?
Ustav, zakoni (uključujući međunarodne ugovore), stvarnost na različitim razinama (npr. vjeronauk i kapelani u bolnicama), stavovi i očekivanja …
Hijerarhijski, ili???
„Another important result is that among states which declare separationism or secularism–laicism in their constitutions, a majority do not follow these policies. This
is true even using the more lenient standards which allow substantial levels of government involvement in religion”
(Fox, 2011:393)