1. PREZENTACIJA PROJEKTA
„PRIKUPLJANJE PODATAKA O ČVRSTOM OTPADU U ZEMLJAMA JUGOISTOČNE EVROPE”
Sarajevo, godine

2. 1. INFORMACIJE O PROJEKTU
1.1. Pozadina projekta
Općinska javna komunalna preduzeća koja obavljaju usluge prikupljanja, tretiranja i odlaganja čvrstog otpada u zemljama Jugoistočne Europe ne poseduju pouzdane i precizne podatke o količini i sastavu komunalnog otpada. Nizak kvalitet dostupnih informacija sprječava ova preduzeća da na adekvatan način planiraju svoje aktivnosti, da precizno procijene potrebe za investicijama i izvještavanju na odgovarajući način ka općinama i nadležnim nacionalnim institucijama. S druge strane, smanjena je i dostupnost informacija o uslugama ovih preduzeća. Sve ovo vodi do nedovoljno efikasnog pružanja usluga kao i nedovoljno efikasnog planiranja i monitoringa. .

3. Nizak kvalitet podataka o komunalnom otpadu predstavlja izazov za javna komunalna preduzeća koja pružaju usluge u ovoj oblasti, za općine u čijoj nadležnosti je oblast upravljanja otpadom, kao i za institucije na nacionalnom nivou nadležne za kreiranje politika i praćenje njihove realizacije na nacionalnom nivou.

4. 1.2. Općenito o projektu
Projekat „Prikupljanje podataka o čvrstom otpadu u zemljama Jugoistočne Europe“ će doprinijeti izgradnji kapaciteta općina i javnih komunalnih preduzeća u oblasti upravljanja otpadom i razmjeni znanja i dobrih praksi na regionalnom nivou. Projekat se implementira u 4 zemlje Jugoistočne Europe: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji.
U toku 17 mjeseci implementacije projekta (oktobar godine - februar godine), 16 općina i 16 javnih komunalnih preduzeća (po 4 općine i njihova 4 javna komunalna preduzeća iz svake od država učesnica projekta) će sudjelovati u aktivnostima mjerenja sastava i količina komunalnog otpada.

5. Prikupljeni podaci o sastavu i količinama komunalnog otpada će se unositi u Informacioni sistem za upravljanje čvrstim otpadom – SWIS (Solid Waste Informational System) i Model troškova i financijske analize – CFM (Cost and Finance Model) koji su razvijeni od strane NALAS-a uz podršku GIZ-ovog Otvorenog regionalnog fonda za modernizaciju općinskih usluga (ORF MMS). Model troškova i financijske analize (CFM) općinama omogućava da procijene troškove usluga prikupljanja otpada

6. Informacioni sistem za upravljanje čvrstim otpadom (SWIS) je model koji daje podršku lokalnim samoupravama u organizaciji prikupljanja i obrade informacija na način koji će im pomoći da steknu jasnu sliku o stanju upravljanja otpadom u svojoj zajednici (model se odnosi na količine i strukturu mješovitog komunalnog otpada, nivo razdvajanja, način odlaganja, troškove i nivo efikasnosti trenutnog sistema). Na ovaj način će doći do podizanja kapaciteta uposlenika općina i javnih komunalnih preduzeća u pilot općinama, a koji bi trebali nastaviti da rade na unaprjeđenju znanja ostalih općina i javnih komunalnih preduzeća u svojim zemljama.
Jedno od težišta projekta je razmjena i širenje iskustava, znanja i dobrih praksi u oblasti upravljanja otpadom kroz uspostavu regionalne Platforme za razmjenu znanja.

7. 1.3. Partneri na projektu Ključni partneri Partnerske organizacije
Koordinator projekta – GIZ (vodeći partner)
Ključni partneri
SeSWA(Srbija)
NALAS
Aquasan mreža u BiH
Partnerske organizacije
BiH
Asocijacija za upravljanje otpadom – BaSWA
Savez općina i gradova Federacije BiH
Savez opština i gradova Republike Srpske
Udruženje komunalnih i uslužnih djelatnosti Republike Srpske
Udruženje/udruga poslodavaca komunalne privrede u Federacije BiH

8. Srbija
(SeSWA)
Stalna konferencija gradova i opština
Poslovno udruženje komunalnih preduzeća – KomDel
Makedonija
Makedonska asocijacija za upravljanje otpadom – MaSWA
Asocijacija jedinica lokalne samouprave Republike Makedonije – ZELS
Asocijacija javnih komunalnih preduzeća - ADKOM

9. Crna Gora
NVO Ozon (u saradnji sa Mašinskim fakultetom)
Zajednica opština Crne Gore
Udruženje građevinarstva, industrije građevinskih materijala i komunalne privrede

10. 1.4. Sveobuhvatni cilj projekta
„Javna komunalna preduzeća i općine u Jugoistočnoj Europi imaju kapacitete da efikasnije razvijaju i koriste podatke o prikupljenom, tretiranom i odloženom komunalnom otpadu“.
Projekat će biti realiziran kroz četiri komponente:

11. Komponenta 1: Definiranje metoda za prikupljanje podataka i njihovo testiranje u 16 pilot općina
Ove metode biće usmjerene na podatke koji su neophodni :
a) javnim komunalnim preduzećima u njihovom radu,
b) općinama za srednjoročno i dugoročno planiranje,
c) i jednima i drugima kako bi unaprijedili općinsku upravu.
(izvještavanje ka općinama i praćenje pružanja usluga od strane javnih komunalnih preduzeća).
U svakoj od 16 pilot općina će biti izvršena 4 ciklusa mjerenja količina i sastava otpada, prema utvrđenoj metodologiji, a koji su osnova za implementaciju komponente 2.

12. Komponenta 2: Izgradnja kapaciteta za djelotvornu upotrebu podataka u 16 pilot općina
Planirana dva ciklusa obuke trenera za korištenje softvera za obradu prikupljenih podataka.
Obučeno osoblje bit će osposobljeno za prenos znanja drugim zainteresiranim subjektima.

13. Komponenta 3: Osnivanje Platforme za razmjenu i diseminaciju znanja o prikupljanju podataka o otpadu između relevantnih zainteresiranih strana
Platforma za razmjenu i diseminaciju znanja u oblasti upravljanja otpadom biće korištena od strane općina i javnih komunalnih preduzeća, asocijacija općina i gradova i asocijacija javnih komunalnih preduzeća, kao i nacionalnih institucija nadležnih u ovoj oblasti u četiri države jugoistočne Evrope. Cilj uspostave Platforme je jačanje kapaciteta pilot općina u prikupljanju podataka o komunalnom otpadu kroz razmenu najboljih praksi.

14. Komponenta 4: Primjena metoda za prikupljanje podataka
Učešće agencija/institucija za zaštitu okoliša na nacionalnom nivou nadležnih za praćenje politike upravljanja otpadom u projektu teži da se metode za prikupljanje podataka o otpadu integriraju na nacionalnom nivou i da na taj način dođe do njihove sveobuhvatne diseminacije i održive primjene.

15. 1.5. AKTIVNOSTI U PREDUZEĆU
JP”RAD” d.d. TEŠANJ

16. O PREDUZEĆU JP”RAD” d.d. TEŠANJ
Osnovano: godine (osnivač općina Tešanj)
Kao dioničko društvo registrovano: godine
Struktura kapitala: 88% državni
12% sitni dioničari
Djelatnosti: - snabdijevanje vodom,
- odvodnja otpadnih voda,
- prikupljanje i deponovanje otpada,
- komunalna higijena,
- zimska služba.

17. STRUKTURA ZAPOSLENIH
VSS 11
VS 1
SSS 41
VKV 1
KV 11
NK 16
Ukupno: 81

18. 2. Struktura i količine prikupljenog otpada (komponenta 1)
Prvo mjerenje-februar godine
U toku 7 dana vagaju se svi kamioni koji dovoze otpad na deponiju
Jedan dan se pripreme tri uzorka mase kg sa tri područja prema tipu stanovanja: kolektivno gradsko, individualno gradsko, individualno seosko

19. UTVRĐIVANJE STRUKTURE OTPADA

20. Radni sto

23. REZULTATI MJERENJA:
Prvo mjerenje - februar god
Drugo mjerenje - maj god
Treće mjerenje - septembar god
Četvtro mjerenje - decembar god

24. Zimsko mjerenje-februar 2015

26. Kolektivno stanovanje

27. Individualno stanovanje

28. Seosko

29. Rezultati prvog mjerenja za cijelu općinu – Zimsko mjerenje

30. Proljetno mjerenje - maj 2015

32. Kolektivno

33. Individualno

34. Seosko

35. Rezultati drugog mjerenja za cijelu općinu – Proljetno mjerenje

36. Poredjenje zimsko-proljetnje vaganje po zonama stanovanja

37. Ljetnje mjerenje-septembar 2015

39. Kolektivno

40. Individualno

41. Seosko

42. Rezultati prvog mjerenja za cijelu općinu – Jesenje mjerenje

43. Cijela opcina-ljetnje mjerenje

44. Jesenje mjerenje-decembar 2015

45. Rezultati prvog mjerenja za cijelu općinu – Jesenje mjerenje

46. Poredjenje rezultata: zima,proljece, ljeto,jesen-cijela općina

47. Prikupljeni podaci o sastavu i količinama komunalnog otpada će se unositi u Informacioni sistem za upravljanje čvrstim otpadom – SWIS Informacioni sistem za upravljanje čvrstim otpadom (SWIS) je model koji daje podršku lokalnim samoupravama u organizaciji prikupljanja i obrade informacija na način koji će im pomoći da steknu jasnu sliku o stanju upravljanja otpadom u svojoj zajednici (model se odnosi na količine i strukturu mješovitog komunalnog otpada, nivo razdvajanja, način odlaganja, troškove i nivo efikasnosti trenutnog sistema). Na ovaj način će doći do podizanja kapaciteta uposlenika općina i javnih komunalnih preduzeća u pilot općinama, a koji bi trebali nastaviti da rade na unaprjeđenju znanja ostalih općina i javnih komunalnih preduzeća u svojim zemljama.