1. Godišnje planiranje i organizacija rada ravnatelja: Teorija i praksa
Prof. dr. sc. Nikša Alfirević
Ekonomski fakultet u Splitu Filozofski fakultet u Splitu ZCI za školsku efektivnost i menadžment

2. Prvo teorija: Planovi i razine planiranja
STRATEŠKI (RAZVOJNI) PLAN
Definiranje MISIJE, VIZIJE, KLJUČNIH VRIJEDNOSTI.
Analiza škole i okruženja (PEST, SWOT, specifična područja...) – polazišta.
Temeljne odrednice djelovanja i razvoja za sljedećih 3-5 godina.
PROVEDBENI PLANOVI
Godišnji plan i program škole
Školski kurikulum, planovi pojedinačnih projekata
PLAN RADA
RAVNATELJA/ICE
PLAN RADA
NASTAVNIKA/ICA I STRUČNIH TIJELA
PLAN RADA
STRUČNIH SLUŽBI I SURADNIKA/ICA

3. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, čl. 28.
Godišnjim planom i programom rada školske ustanove utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži u pravilu: – podatke o uvjetima rada, – podatke o izvršiteljima poslova, – godišnji kalendar rada, – podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada, – tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno- obrazovnog rada, – planove rada ravnatelja, učitelja, odnosno nastavnika te stručnih suradnika, – planove rada školskog, odnosno domskog odbora i stručnih tijela, – plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu s potrebama škole, – podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja školske ustanove.

4. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, čl. 28.
Školskim kurikulumom se utvrđuje:
- aktivnost, program i/ili projekt
- ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta
- namjena aktivnosti, programa i/ili projekta
- nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost
- način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta
- vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta
- detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta
- način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja

5. Kvaliteta obrazovanja
Kakve veze imaju razvojno/godišnje planiranje i izvještavanje s kvalitetom obrazovanja?
Osiguranje kvalitete nije ništa drugo do sustavan proces, koji se sastoji od sljedećih faza:
promišljanje o sebi, svojim dobrim i lošim obilježjima (samovrednovanje – učenje o sebi),
planiranje unapređenja – operativnih (kratkoročnih) i razvojnih (dugoročnih, strateških) – na temelju konkretnih podataka,
provedba unapređenja,
izvještavanje o provedbi i postignutim rezultatima.

6. Kontinuirano unapređenje obrazovanja
Kvaliteta? Kvaliteta je se ono što ključni dionici žele od škole/ustanove… ne iskazujemo je iz vlastite perspektive, već pokušavamo utvrditi i zadovoljiti očekivanja učenika i društva u cjelini !
Ustanova mora STALNO (KONTINUIRANO) unapređivati sve aspekte svog poslovanja: nema stajanja i zadovoljstva učinjenim, jer to znači smanjivanje jednom dostignute razine kvalitete.
PDCA metodologija/pristup unapređenja rada (Deming – Amerikanac, koji je „naučio Japance kvaliteti”):
Plan Do
Check
Act

7. PDCA pristup
PDCA (Plan, Do, Check, Act – Planiraj, Primijeni/učini, Provjeri/kontroliraj, Promijeni/djeluj):
P - Planiraj promjene, jer se mijenjaju i zahtjevi/očekivanja kupaca,
D - Primijeni plan,
C – Analiziraj rezultate nakon promjene i uvjeri se da su oni stvarno rezultat prvotnog plana,
A – Na temelju dosadašnjeg iskustva, promijeni način dosadašnjeg rada – institucionaliziraj promjene !
A što onda ? Opet sve iz početka !

8. PDCA pristup i školsko planiranje
Check Act
Do Plan
Vrijeme
Razina kvalitete poslovanja
Analiza postignutog učinka i izvještavanje dionika škole
Samovrednovanje i vanjsko vrednovanje škole, uvođenje promjena
Organizacija rada, delegiranje aktivnosti i vođenje suradnika/ica
Planiranje godišnjih aktivnosti na temelju razvojnih prioriteta

9. Što bi sve trebalo napraviti u planskom ciklusu škole?

10. Što se u praksi događa? U najboljem slučaju – „u tragovima” i površno
Ovisno o motivaciji, sposobnostima ravnatelja/ice
Nedovoljna uključenost i informiranost dionika škole – ne postoji obveza
Postoji formalna obveza, ali i brojni nedostaci u praksi.
Ovisno o motivaciji, sposobnostima ravnatelja/ice

11. Analiza prakse godišnjeg planiranja
Utemeljenost na općim zakonskim odredbama i nedovoljna fleksibilnost prema potrebama škole/ustanove i njezinih dionika.
Ravnatelj/ica i školski odbor kao nositelji planiranja, uz povratnu informaciju od učiteljskog vijeća, vijeća roditelja, itd. – nedovoljno uključivanje vanjskih dionika obrazovanja.
Inspekcijski i stručno-pedagoški nadzor – „prijetnja” ili pomoć?
Preporučene tablice s formalnim podacima, „razbacane” kroz dva dokumenta (kurikulum, godišnji plan) pri čemu se ispunjavanje plana svodi na „punjenje tablica”. Pogrešna analogija planiranja rada škole s „punjenjem tablica u šprancama izvješća” prema Ministarstvu i drugim tijelima, za potrebe izvještavanja o pravnom i financijskom poslovanju škole/ustanove.

12. Posljednja formalna uputa Ministarstva prosvjete i športa 1995
Posljednja formalna uputa Ministarstva prosvjete i športa (Naputak za izradu godišnjeg plana i programa u osnovnim školama) govori o očitoj nebrizi obrazovne politike za problematiku.
Metodološka (neobvezujuća) preporuka Agencije za odgoj i obrazovanje tek je skupina tablica, koja potiče analogiju s formalnim izvještavanjem o poslovanju (npr. financijsko- računovodstvenim).
Nepotrebno razdvajanje na dva dokumenta (godišnji plan i školski kurikulum).
Prevelika formalizacija godišnjeg plana i programa, naglasak na „popisivanju” (resursa, zaposlenika, nastavnih sati, aktivnosti...), umjesto na obrazovnim ciljevima i očekivanjima dionika obrazovanja.
Potencijalno opterećenje školskog kurikuluma brojnim tablicama izbornih predmeta, dodatne i dopunske nastave, itd. – opet „popisivanje”?

13. Teorija i praksa školskog planiranja i izvještavanjaX X
STRATEŠKI (RAZVOJNI) PLAN
IZVJEŠĆE O SAMOVREDNOVANJU
OBRAZOVNA POSTIGNUĆA I VANJSKO VRED. X X X
PROVEDBENI PLANOVI
Godišnji plan i program škole
Školski kurikulum, planovi pojedinačnih projekata
PLAN RADA
RAVNATELJA/ICE
PLAN RADA
NASTAVNIKA/ICA I STRUČNIH TIJELA
PLAN RADA
STRUČNIH SLUŽBI I SURADNIKA/ICA

14. Kako smo (u)poznali praksu?
Empirijska istraživanja ravnatelja osnovnih i srednjih škola i godine.
Odnosila su se na ravnateljske aktivnosti, potrebe ravnatelja za edukacijom i vrednovanje oblika podrške ravnateljima/icama.
Rezultati istraživanja objavljeni u obliku poglavlja u knjizi o menadžerskim alatima (IGI Global, PA, SAD) i časopisa Ekonomska istraživanja/Economic Research (Sveučilište u Puli i Taylor & Francis, referirano u Web of Science).

15. Ravnateljske aktivnosti po značaju (2015)
Kontroliranje svakodnevnih aktivnosti u školi (ocjena 4,42)
Korespondencija i administrativni zadaci (ocjena 3,96)
Odnosi s javnostima škole (ocjena 3,86)
Organizacija rada (ocjena 3,74)
Prikupljanje financijskih sredstava (ocjena 3,74)
Planiranje rada škole (ocjena 3,73)
Održavanje kontakata s MZOS- om, agencijama, lokalnim institucijama (ocjena 3,67)
Odnosi s javnostima, ključnim za odobrenje projekata (ocjena 3,55)
Odnosi s medijima (ocjena 3,37)
Istraživanje potreba učenika i zajednice (ocjena 3,15)
Za ravnatelje/ice su najvažniji kontrola, administracija i održavanje dobrih odnosa s onima koji će ga/ju (re)izabrati 
Potrebe učenika/ica i zajednice, a samim tim – i kvaliteta obrazovanja – zanemareni !!!

16. Skupine ravnatelja/ica prema obavljanju ravnateljskih poslova (2015)
1 – „Projektni menadžeri” (27,6%), posvećeni administraciji, marketingu škole i projektima
2 - „Mikro-menadžeri” (24,3%), posvećeni „opsesivnoj kontroli”
3 – „Pasivci” (17,8%), koji obavljaju samo najnužniji minimum posla
4 – „Ništa me ne zanima osim re-izbora” (15,3%), posvećeni „osobnom marketingu”
5 – „Administratori s marketinškim sklonostima” (11,8%)

17. POTREBE ravnatelja/ica za edukacijom (2007 i 2015)
2007. (N=82)
2015. (N=170)
Područje edukacije
Potrebno (%)
Nepotrebno (%)
Školski menadžment 50
43.9
85.3
11.8
Strateško planiranje 39
54.9
92.9
5.3
Financijsko upravljanje
50.0
91.8
5.9
Prikupljanje sredstava
94.1
3.5
Odnosi s medijima i javnostima
31.7
62.2
89.4
8.8
Komuniciranje i prezentiranje
87.6
10.6
Timski rad, motivacija i vođenje
46.3
47.6
90.6
7.6
Upravljanje projektima
95.3
Vrednovanje školskih aktivnosti
Upravljanje kriznim situacijama
57.3
36.6
93.5
4.7
Ipak „ide nabolje”: ravnatelji/ce su, u 2 vala usporedivog istraživanja, provedenih u razmaku od 8 godina, gotovo u potpunosti promijenili svoje stavove o potrebi za daljnjom edukacijom i unapređenjem svog rada !

18. Najpoželjnija područja edukacije ravnatelja/ica (2015)
 Područje edukacije
Srednja ocjena (skala 1-5)
Upravljanje projektima
4,17
Prikupljanje financijskih sredstava
3,98
Strateško planiranje
Upravljanje školskim financijama
3,96
Upravljanje kriznim situacijama
3,92
Vrednovanje školskih aktivnosti
3,91
Vođenje i motiviranje nastavnika/zaposlenika
3,81
Upravljanje školom (školski menadžment)
3,80
Upravljanje odnosima s dionicima i javnostima
3,69
Komuniciranje u školi i s okruženjem
3,65

19. A što bi trebalo? (Preporuke za obrazovnu politiku)
Nedovoljna povezanost sa samovrednovanjem i eksternim vrednovanjem. Razvojni plan/samovrednovanje i godišnji plan/kurikulum kao da su razdvojene dimenzije školskog menadžmenta i rada škole u svijesti ravnatelja/ica i školskog osoblja, ali i nositelja obrazovne politike.
Godišnji plan/program treba govoriti o ključnim aspektima provedbe razvojnog plana, a izvještavanje treba biti obvezno i povezano s upoznavanjem dionika o ostvarenju kvalitete obrazovnih, odgojnih i ostalih djelatnosti (suradnja s lokalnom zajednicom, gospodarstvom, civilnim društvom...) škole.
Ravnatelj(ica) je MENADŽER, prvenstveno odgovoran za KVALITETNO OBRAZOVANJE, a NE administrator.

20. Primjer dobre prakse planiranja obrazovnih ustanova: Slovenija (vrtići, škole, visokoškolske ustanove)
Strateški (razvojni) plan
Godišnji (operativni) plan
Izvještavanje o ostvarenju
Izvješća o provedbi školskog godišnjeg plana, s rezultatima obrazovnih postignuća, projekata, suradnje s dionicima. Povezano s izvješćem o samovrednovanju.
Ujediniti sadašnje dokumente u zajednički školski godišnji plan (naglasak na planirane aktivnosti i organizaciju rada školskih organa)

21. Ključni sadržaji kvalitete iz modela školskog samovrednovanja (NCVVO): ima li ih u školskom planiranju?
Ključna područja kvalitete obrazovanja, koja treba planirati i sadržajno obuhvatiti u izvješću o školskom planu
Izvor: NCVVO „Priručnik za samovrjednovanje srednjih škola”, Zagreb, 2010, str. 57.,

22. Potencijalni dodatni sadržajni elementi planiranja/izvještavanja: Slovenska preporuka za srednje strukovne škole
Vođenje škole:
Misija, vizija i vrijednosti
Osiguranje i korištenje financijskih sredstava
Partnerstvo s gospodarstvom i lokalnom zajednicom
Cjeloviti sustav za osiguranje kvalitete u školi
Funkcioniranje sustava osiguranja kvalitete
Praksa samovrednovanja i njen utjecaj na planiranje rada
Umrežavanje s drugim školama i razmjena iskustava
Planiranje procesa obrazovanja
Izrađeni i svim dionicima prezentirani izvedbeni obrazovni programi
Utjecaj dionika na izvedbene obrazovne programe
Izvor: Centar za RS za poklicno izobraževanje „Priporočila šolam za izvajanje samoevalvacije”,
Ljubljana, 2007, str

23. Slovenska preporuka za srednje strukovne škole
4. Učenje i poučavanje:
Primjerenost resursa i okoline za poučavanje
Školsko ozračje (klima)
Razvoj i korištenje metoda poučavanja
Potpora polaznicima u učenju
Raspoloživost udžbenika i nastavnih materijala
5. Provjera znanja i ocjenjivanje
Planiranje provjere i ocjenjivanja znanja
Izvještavanje polaznika i javnosti o dostizanju ishoda učenja
6. Postizanje obrazovnih ciljeva
Ukupan % polaznika, koji završavaju obrazovni program u roku
Uspješnost na maturi ili završnim ispitima
Sudjelovanje na takmičenjima
Rezultati vanjskih procjena kvalitete (evaluacije)
Praćenje zapošljavanja (zapošljivosti) završenih polaznika
Sustav nastavka obrazovanja u ustanovi

24. Slovenska preporuka za srednje strukovne škole
7. Praktično osposobljavanje
Planiranje i provedba praktičnog osposobljavanja
Priprema polaznika za praktično osposobljavanje
Priprema mentora iz poduzeća za praktično osposobljavanje
8. Savjetovanje i podrška polaznicima
Profesionalno usmjeravanje i planiranje karijere polaznika
Skrb i potpora za neuspješne polaznike
Skrb i potpora za polaznike, koji napuštaju ustanovu
Skrb i potpora za polaznike s posebnim potrebama
Zadovoljstvo polaznika (ankete !!!!)
9. Profesionalni razvoj nastavnika/ica
Uključivanje novih nastavnika/ica u rad ustanove
Profesionalno usavršavanje nastavnika/ica
Međusobna razmjena iskustava
Školski aktiv i druga oblici nastavničkog organiziranja
Zadovoljstvo nastavnika (ankete !!!)

25. Slovenska preporuka za srednje strukovne škole
10. Cjeloživotno obrazovanje
Ponuda programa neformalnog i formalnog obrazovanja odraslih, usklađenih s potrebama polaznika i lokalne zajednice
Suradnja s gospodarstvom i zavodom za zapošljavanje u izradi programa i pisanju razvojnih projekata obrazovanja odraslih
Mogućnost vrednovanja neformalno stečenih znanja polaznika
Uključivanje svih dionika u izradu programa obrazovanja odraslih
Djelovanje ustanove kao društvenog i kulturnog centra zajednice
11. Razvojni projekti (nacionalni i EU fondovi, i ostali izvori)
Sudjelovanje u nacionalnim razvojnim projektima
Sudjelovanje u EU i drugim međunarodnim razvojnim projektima

26. Kako se „snaći” dok (i ako uopće) dođe do promjena?
STRATEŠKI (RAZVOJNI) PLAN
IZVJEŠĆE O SAMOVREDNOVANJU
OBRAZOVNA POSTIGNUĆA I VANJSKO VRED.
PROVEDBENI PLANOVI
Godišnji plan i program škole
Školski kurikulum, planovi pojedinačnih projekata
SVI PLANOVI trebaju „međusobno komunicirati” i biti jasno usmjereni prema razvojnim ciljevima i ciljevima kvalitete obrazovanja, napisanim prema SMART principima.

27. Čemu plan bez ciljeva? "SMART"/"PAMETNO IZRAŽENI" CILJ:
Specifičan – precizno izražava željeno stanje nakon provedbe planiranih aktivnosti/projekata;
Mjerljiv – nakon što prođe određeni vremenski period, može se točno utvrditi je li ciljano stanje postignuto (ili nije);
Jasan je i općenito prihvaćen u organizaciji, te vodi prema konkretnoj Akciji/Aktivnostima;
Realističan je (ni "previsok", ni "prenizak");
Određen je ograničeni vremenski period (Time) u kome ga je potrebno postići. .
Primjer iz prakse:
Gimnazija Brežice, letni delovni načrt za šolsko leto 2015/16 – Cilji šole, str (razrada strateških/razvojnih i razrada godišnjih ciljeva): brezice.si/wordpress/wp- content/uploads/2016/01/Gimnaz ija_Bre%C5%BEice_Letni_delovni_ na%C4%8Drt_%C5%A1ole_2015_1 6.pdf

28. Ne zaboravite na mišljenje svih dionika Vaše škole !
Škola ne postoji samo radi sebe – mišljenja i zadovoljstvo dionika kvalitetom obrazovanja – unutarnjih (ravnatelj, nastavnici, stručne službe, učenici), a posebno vanjskih dionika (druge obrazovne ustanove, u kojima učenici nastavljaju školovanje; poslodavci; roditelji...) ne može se utvrditi bez prikupljanja podataka i redovitog anketiranja !!!
Ne zaboravite ni posjete nastavi !!!
Bez prikupljenih podataka, i planiranje i izvještavanje nisu ništa više od spiska lijepih želja, ili čak međusobnog varanja ravnatelja/ica i predstavnika/ica institucija, zaduženih za obrazovnu politiku („obrazovnih vlasti”).
Kako voditi školu na temelju podataka:
Developing Leadership Capacityfor Data-Informed School Improvement - Training Course (priručnik i radne liste na engleskom jeziku): N/ pdf

29. Povezivanje godišnjeg planiranja sa samovrednovanjem
Podaci prikupljeni u procesu samovrednovanja nužan su i značajan pokazatelj za godišnje planiranje, odnosno godišnji školski kurikulum (u hrvatskoj praksi) i njegov segment školskih programa i projekata.
Struktura godišnjeg plana i kurikuluma nije strogo zadana i trebate je prilagoditi svojim potrebama – ona može biti „usmrćivanje pomoću tablica” (primjer: nećemo imenovati školu, a u školskom kurikulumu str. kurikuluma izbornih predmeta, izvan-nastavnih aktivnosti, itd.) – razmišljajte o prioritetnim područjima samovrednovanja !
Tko kaže da ne možete izraditi i neobvezne dokumente-izvješća za dionike škole?!
Primjeri iz prakse:
Školski kurikulum druge gimnazije Varaždin 2015/16 – str (povezivanje školskog kurikuluma s nekim razvojnim aspektima škole):
vz.skole.hr/upload/gimnazija- druga- vz/images/static3/1341/attachme nt/Kurikulum_skole_2015_2016.p df
Letni delovni načrt OŠ Radenci 2015/16 – str (potpuno povezivanje godišnjeg plana s razvojnim aspektima i samoevaluacijom): radenci.si/images/Leto_2015_16/L DN_2015_2016.pdf

30. Povezivanje godišnjeg planiranja s obrazovnim postignućima
Obrazovna postignuća nisu samo „posao” i/ili „briga” Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, već jasno govore o učinkovitosti rada škole (školskoj efektivnosti), vjerojatno mnogo bolje od jednostavnog nabrajanja prethodno obavljenih nastavnih, vannastavnih i ostalih školskih aktivnosti.
Dok ne postoji obveza godišnjeg izvještavanja o radu škole, u koju bi se uključila i obrazovna postignuća, bilo bi korisno pronaći načina za neobvezno izvještavanje o njima, uz pokušaj povezivanja s aktivnostima, navedenim u godišnjem planu i programu škole.
Primjer iz prakse:
Druga gimnazija Maribor – Poročilo o delu 2015/16 – str (obrazovna postignuća u kontekstu ostvarivanja godišnjeg školskog plana):
content/uploads/2015/12/Poro%C 4%8Dilo-o-delu-2014_2015.pdf

31. I, zaključno, opet o kvaliteti uz pomoć PDCA pristupa
Izvješće o samovrednovanju
Projektna i neobvezna izvješća
Check Act
Do Plan
Vrijeme
Razina kvalitete poslovanja
Ankete dionika i drugi podaci o kvaliteti
Obrazovna postignuća
Razvojni plan
Godišnji plan i program
Školski kurikulum

32. Još nešto o ZCI za školsku efektivnost i menadžment
Cilj osnivanja ZCI-a je prepoznati i vrednovati istraživače i znanstvena istraživanja koja nose inovativnost, potencijal otkrića, odnosno moguću prekretnicu u znanstvenom istraživanju, a uz to su međunarodno relevantna u smislu kvalitete i vizije te usklađena sa strateškim potrebama i prioritetima Republike Hrvatske (…) Svrha rada ZCI-a je unaprijediti hrvatsku znanost i ojačati njeno uključivanje u Europski istraživački prostor, odnosno potaknuti sudjelovanje u istraživačkim programima EU i drugim međunarodnim programima. ZCI treba ponuditi dodanu ukupnu znanstvenu kvalitetu koja je iznad pojedinačnih individualnih znanstvenih rezultata. ZCI na jednom mjestu okuplja interdisciplinarnu mrežu inovativnih znanstvenika i znanstvenih timova te gospodarskih i javnih subjekata koji sustavno provode istraživanje na temama od izuzetne važnosti za znanost i društvo.
(Agencija za visoko obrazovanje,

33. PARTNERSKE INSTITUCIJE

34. Čime se bavimo?
Prije svega, zanima nas postoji li, i kako postići obrazovnu efektivnost, tj. postižu li hrvatske škole i cijeli obrazovni sustav proglašene ciljeve te kako mijenjati sustav za ostvarenje efektivnosti?
Drugo ključno pitanje na koje želimo dati odgovor je koliko i kako školski ravnatelji/ce i školski odbori djeluju na ostvarivanje efektivnosti?
Na kraju: što sve treba mijenjati u radu škola, ravnatelja/ica i školskih odbora, da bi sustav bolje funkcionirao, a škole postizale svoje ciljeve?

35. Što smo napravili do sada?
Sudjelovali smo u projektu izrade kvalifikacije ravnatelja/ica, koju je provelo Sveučilište u Zadru, financirano iz Europskog Socijalnog Fonda. U projektu smo sudjelovali u izradi poslijediplomskog programa za usavršavanje ravnatelja/ica i izradi nastavne literature. Pozivamo na suradnju sve zainteresirane za širenje i povezivanje aktivnosti profesionalizacije ravnatelja/ica !!!
Radimo od početka
Aktivno surađujemo s udrugama ravnatelja i svim udrugama u školstvu te smo potpisali partnerske sporazume s visokoškolskim i istraživačkim institucijama.
Proveli smo više istraživanja ravnatelja i napisali knjigu o problematici rada ravnatelja i školskih odbora, koju izdaje ugledni britanski izdavač Palgrave Macmillan.

36. Što smo napravili do sada?
U partnerstvu s Fakultetom ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković u Puli, Sveučilištem u Zadru te Učiteljskim fakultetom iz Zagreba godine organizirali smo prvi međunarodni znanstveno- stručni skup o liderstvu u obrazovanju u jugoistočnoj Europi. Planiramo redovito održavanje ovog skupa – u suradnji i s ravnateljskim udrugama te udrugama u školstvu i drugim institucijama.

37. Što planiramo do kraja godine?
U funkciji razvoja sustava obrazovanja i podrške ravnateljima/ama i članovima/ama školskih odbora, želimo kreirati i vrednovati obrazovne sadržaje, namijenjene ravnateljima/ama i školskim odborima.
Provodimo istraživanje i eksperimentalni program unapređenja rada ravnatelja/ica i školskih odbora. Sudionici/e programa će dobiti povratne informacije za unapređenje svog rada.
Kontakt za zainteresirane: Zoran Krupka,
Suradne županije: Splitsko-dalmatinska, Varaždinska i (vjerojatno) Istarska.
Planirane lokacije za provedbu programa:
Split, Varaždin, Pula

38. Nikša Alfirević, E-mail: nalf@efst.hr
Hvala na pozornosti
Nikša Alfirević,