1. Sustainable access to digital cultural and scientific heritage
Contract drafting
(approval for the storage and reuse of records)
(odobrenje za pohranu i daljnje korištenje zapisa/snimki)
Albina Dlačić
Zagreb,

2. NAPOMENA...
© Sva su prava pridržana. Umnožavanje, priopćavanje djela javnosti kao i drugi oblici korištenja djela nisu dopušteni bez posebnog odobrenja autora
poglavlje 6. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07, 125/11, 80/11, 141/13, 127/14; ZAPSP) – sadržajna ograničenja autorskog prava;
članak 84 (ograničenja u korist pojedinih ustanova); članak 84.a. (slobodno korištenje djela siročadi); članak 85. (zbirke namjenjene nastavi ili znanstvenom istraživanju);

3. Činjenično stanje ili početna premisa
pažljivo utvrditi ŠTO se prikuplja kao građa i kakav je pravni karakter takve građe; - izjava u formi audio ili audiovizualnog zapisa (intervju); fotografija; umjetnička izvedba...
utvrditi način OBRADE tako prikupljene građe; - pohrana (gdje); tehnička prilagodba prikupljenog materijala radi pohrane i daljnjeg korištenja...
pažljivo utvrditi u koju SVRHU će se prikupljena građa koristiti;
javni arhiv; muzejska djelatnost; obrazovna i znanstvena ustanova; ustanove za filmsku i audiobaštinu...
izdavačka djelatnost ?!

4. Što je autorsko djelo: na koji način Zakon definira što jest, a što nije autorsko djelo?
Autorsko djelo – originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter bez obzirna na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednosti ili namjenu.... (čl.5. ZAPSP);
PREDMET AUTORSKOG PRAVA jest djelo u cjelini, uključujući i nedovršeno djelo, naslov (ne može se koristiti za djelo iste vrste ako bi mogao izazvati zabunu o autoru) te dijelovi autorskog djela koji zadovoljavaju gornju definiciju;
NIJE AUTORSKO DJELO (ideje, postupci, metode rada, vijesti....)
Umjetnici izvođači su glumci, pjevači, glazbenici, plesači i druge osobe koje glumom, pjevanjem, recitiranjem, deklamiranjem, interpretiranjem, pokretima ili na drugi način izvode djela s područja književnosti i umjetnosti ili izražaja folklora. Umjetnikom izvođačem smatra se i redatelj kazališne predstave i dirigent umjetničkog ansambla.

5. Priopćavanje autorskog djela javnosti...
priopćavanje djela javnosti obuhvaća javno izvođenje djela (recitiranje, glazbena izvedba); javno prenošenje (prijenos izvedbe putem tehničkog uređaja); javno priopćavanje fiksiranog djela (priopćavanje javnosti djela s podloge na kojoj je djelo fiksirano); javno prikazivanje (javno priopćavanje djela likovne umjetnosti, arhitekture, fotografija i sl. pomoću tehničkih uređaja); radiodifuzijsko (re)emitiranje (TV, radio, satelit); stavljanje na raspolaganje javnosti (priopćavanje djela javnosti na način da javnost pristupa djelu s mjesta i u vrijeme koje sami odaberu).

6. Narodne tvorevine
Narodne književne i umjetničke tvorevine u izvornom obliku nisu predmetom autorskog prava, ali se za njihovo priopćavanje javnosti plaća naknada kao za priopćavanje javnosti zaštićenih autorskih djela. Naknada se koristi za poticanje odgovarajućeg umjetničkog i kulturnog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi i kulturne raznolikosti u odgovarajućem umjetničkom i kulturnom području sukladno članku 167.a st. 1. ZAPSP-a. (čl.8. ZAPSP-a)

9. (1) Prikupljanje građe
izjava osobe da dozvoljava snimanje svog lika i/ili kazivanja i/ili izvedbe autorskog djela, uključujući i dozvolu/zabranu navođenja osobnih podataka;
dozvola za reproduciranje i pohranu takve snimke u bazama instituta;
dozvola za obradu snimke i njenu prilagodbu tehničkim zahtjevima baze instituta;
dozvola za daljnje korištenje takve snimke od strane instituta ukljućujući i stavljanje snimke na raspolaganje javnosti te korištenje iste za izradu posebnih zbirki određene tematike;
uvjeti pod kojima se snimka može dati na korištenje trećima.

10. (2) Approval for the storage (dozvola za pohranu)
Članak 84. ZAPSP-a: Javni arhivi, javne knjižnice, muzeji i druge pravne osobe koje obavljaju muzejsku djelatnost, obrazovne i znanstvene ustanove, ustanove za predškolski odgoj i socijalne (karitativne) ustanove, mogu iz vlastitog primjerka reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu za potrebe (1) očuvanja i osiguranja građe, (2) tehničke obnove i popravljanja građe, (3) upravljanja zbirkom i (4) ostale vlastite potrebe, ako pri tome ne ostvaruju izravnu ili neizravnu komercijalnu korist.

11. Pravni karakter prikupljene građe
Zbirke samostalnih autorskih djela (enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl.) – vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora (ne proteže se na sadržaj);
BAZA PODATAKA - zbirka je samostalnih djela, podataka ili druge građe u bilo kojem obliku, koji su uređeni po određenom sustavu ili metodi i pojedinačno dostupni elektroničkim ili drugim sredstvima, pri čemu bilo postizanje, bilo verifkacija, bilo predstavljanje njezina sadržaja zahtijeva kvalitativno i/ili kvantitativno znatno ulaganje koje se primjerice sastoji u sredstvima, utrošenom vremenu i uloženom trudu.
Proizvođač baze podataka pravna je ili fizička osoba koja je poduzela inicijativu i rizik ulaganja (reproducirati, distribuirati, priopćiti javnosti);
pravom proizvođača baze podataka može se slobodno raspolagati.

12. (3) Reuse of the records (daljnje korištenje građe)
Ako nakon provedbe potrage i evidencije iz članka 12.b ZAPSP-a nije identificiran autor ili nijedan od koautora nekog djela ili, čak i ako je identificiran autor ili jedan ili više koautora nekog djela, ali nijedan od njih nije pronađen, to se djelo smatra djelom siročetom.
Ako nakon provedbe i evidencije potrage iz članka 12.b ZAPSP-a nisu identifcirani svi koautori nekog djela ili, čak i ako su identifcirani, nisu pronađeni, na njih će se primjenjivati članak 84.a ovoga Zakona, ali samo ako su svi identificirani i pronađeni koautori dali dopuštenje za reproduciranje i stavljanje na raspolaganje javnosti tog djela na način koji je opisan u članku 84.a ovoga Zakona. Prava koautora koji su identificirani i pronađeni ostaju netaknuta.
gore opisane odredbe primjenjuju se na:
djela izdana u obliku knjiga, časopisa, novina, revija ili drugih tiskovina koja čine sastavni dio zbirki u javno dostupnim knjižnicama, obrazovnim ustanovama ili muzejima i drugim pravnim osobama koje obavljaju muzejsku djelatnost, kao i zbirki arhiva ili ustanova za flmsku i audiobaštinu;
kinematografska ili druga audiovizualna djela koja čine sastavni dio zbirki u javno dostupnim knjižnicama, obrazovnim ustanovama ili muzejima i drugim pravnim osobama koje obavljaju muzejsku djelatnost, kao i zbirki arhiva ili ustanova za filmsku ili audio baštinu;
kinematografska ili druga audiovizualna djela koje su proizvele (producirale) javne organizacije za radiodifuziju do zaključno i koja se nalaze u njihovim arhivima; i
koja su zaštićena autorskim pravom i prvi put izdana u Republici Hrvatskoj ili, ako nisu izdana, prvi put emitirana u Republici Hrvatskoj.

13. (3) Reuse of the records (daljnje korištenje građe)
prethodno navedeno primjenjuju se i na djela koja nikada nisu bila izdana ili emitirana, ali su ih na drugi način uz pristanak autora prvi put javno objavile javno dostupne knjižnice, obrazovne ustanove ili muzeji i druge pravne osobe koje obavljaju muzejsku djelatnost, kao i arhivi, ustanove za filmsku i audiobaštinu te javne organizacije za radiodifuziju osnovane u RH, pod uvjetom da se opravdano može predmnijevati da se autori tih djela ne bi protivili korištenjima opisanim u članku 84.a ovoga Zakona.
navedeno se primjenjuje i na djela koja su ugrađena ili uključena u djela ili čine njihov sastavni dio.

14. (3) Reuse of the records (daljnje korištenje građe) – čl.84.a.
Javno dostupne knjižnice, obrazovne ustanove ili muzeji i druge pravne osobe koje obavljaju muzejsku djelatnost, kao i arhivi, ustanove za filmsku i audiobaštinu te javne organizacije za radiodifuziju osnovane u RH mogu reproducirati djela siročad koja su sadržana u njihovim zbirkama u svrhu digitalizacije, stavljanja na raspolaganje javnosti, indeksiranja, katalogiziranja, očuvanja ili obnove te ih mogu stavljati na raspolaganje javnosti.
Radnje reproduciranja i stavljanja na raspolaganje javnosti navedene institucije mogu poduzimati samo radi postizanja ciljeva vezanih uz njihove zadaće od javnog interesa, posebno radi očuvanja i obnavljanja djela siročadi koja čine sastavni dio njihovih zbirki te osiguravanja njihove dostupnosti za kulturne i obrazovne potrebe.
Institucije mogu od takvih korištenja ostvarivati prihode, isključivo u svrhu pokrivanja svojih troškova u svezi s digitalizacijom i stavljanjem na raspolaganje javnosti djela siročadi.
Navedeno ne utječe na pravo institucija na slobodu ugovaranja u okviru provedbe svojih zadaća od javnog interesa, posebno u pogledu sklapanja sporazuma o javno-privatnom partnerstvu.

15. (3) Reuse of the records (daljnje korištenje građe) – čl.84.a.
Prigodom svakog korištenje djela siročadi navedene institucije dužne su na uobičajen način navesti autora odnosno koautore tih djela koji su identificirani.
Autor ili koautor koji ukine status djela siročeta u skladu s člankom 12.a st. 6. ZAPSP-a ima pravo na pravičnu naknadu za dotadašnje korištenje svojeg djela. Naknadu je dužna isplatiti institucija koja je koristila djelo. Visina naknade određuje se s obzirom na kategoriju djela siročadi, uzimajući u obzir, među ostalim, ciljeve RH u području promicanja kulture, nekomercijalnu narav korištenja koje poduzima institucija i kojim se ostvaruju ciljevi vezani uz njihove zadaće od javnog interesa kao što su promicanje učenja i širenje kulture, te moguću štetu koju su pretrpjeli autori.
Pravična naknada isplaćuje se za najviše tri godine unatrag, računajući od dana ukidanja statusa djela siročeta.
Zahtjev za isplatom pravične naknade može postaviti autor ili odgovarajuća udruga za kolektivno ostvarivanje prava koju je autor ovlastio na podnošenje takvog zahtjeva. Zahtjev za isplatom pravične naknade zastarijeva u roku od godine dana, računajući od dana ukidanja statusa djela siročeta.

16. (3) Reuse of the records (daljnje korištenje građe) – čl.84.a.
Odredbe iz ovoga članka ne utječu na obveze i prava stečena drugim propisima o drugim pravima intelektualnog vlasništva, o uvjetnom pristupu, o pristupu uslugama kabelskog reemitiranja, o zaštiti nacionalnih bogatstava, o obvezi deponiranja, o zaštiti poštenog trgovanja, o poslovnoj tajni, o sigurnosti, o povjerljivosti, o zaštiti podataka i privatnosti, o pristupu javnim dokumentima, o ugovornom pravu te o slobodi tiska i slobodi izražavanja u medijima.

17. (3) Reuse of the records (daljnje korištenje građe) – čl.12.b.
Institucije su dužne voditi evidenciju o provedenim pažljivim potragama. Podatke iz tih evidencija dostavljat će Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo koji je dužan bez odgode proslijediti ih EUIPO-u radi njihove pohrane u jedinstvenu javno dostupnu bazu podataka koju EUIPO uspostavlja na internetu i kojom isti upravlja (
Evidencije iz stavka 4. ovoga članka obuhvaćaju najmanje sljedeće podatke:
rezultate pažljivih potraga koje su te institucije provele i na temelju kojih su izvele zaključak da se djela ili predmeti srodnih prava smatraju djelima odnosno predmetima srodnih prava siročadi,
korištenje djela ili predmeta srodnih prava siročadi koje u skladu s člankom 84.a ovoga Zakona poduzimaju te institucije,
sve promjene o prestanku statusa djela siročadi odnosno predmeta srodnog prava siročadi koje koriste te institucije,
važeće kontakt podatke institucije.

18. (3) Reuse of the records (daljnje korištenje građe)
pisani zahtjev korisnika građe s naglaskom na opis svrhe u okviru koje će se građa koristiti;
ovisno o svrsi traženog korištenja građe, institucija će odobriti ili odbiti takvo korištenje;
ako se korištenje odobri, sačiniti sporazum kojim će se točno utvrditi popis građe koja je odobrena za korištenje, period na koji se ista daje, uz nedvojben opis svrhe radi koje će se građa koristiti kao i na koji način (sadržajna ograničenja; točan opis prava koja korisnik ima). Poželjno bi bilo sankcionirati uništenje građe.

19. Naknada
Članak 53.
Ako visina naknade nije određena pravnim poslom, ili je njena visina određena neprimjereno, ili nije određena prema odredbi članka 162. ovoga Zakona, autor ima pravo na primjerenu naknadu. Primjerena je ona naknada koja se u pravnom prometu pošteno mora dati u času zaključenja pravnog posla s obzirom na vrstu i opseg korištenja autorskog djela, uzimajući pri tom u obzir i financijski uspjeh u korištenju autorskog djela, vrstu i obujam autorskog djela, trajanje korištenja, postojanje sporazuma između odgovarajuće udruge autora i odgovarajućeg udruženja korisnika kojim se utvrđuje visina primjerene naknade, kao i druge elemente na temelju kojih se može donijeti odluku o primjerenoj naknadi.

20. Zaključna promišljanja
u slučaju dvojbe osloniti se na zakonska ovlaštenja te voditi računa o legitimnim interesima:
nositelja prava;
ustanove koja je građu prikupila i obradila; te
korisnika takve građe.
ECJU (2014 decision in Telekabel Wien (C-314/12)) found that an injunction in the main proceedings results primarily in a conflict between:
(1) copyrights and related rights, which are intellectual property and are therefore protected under Article 17(2) of the Charter of Fundamental Rights in EU,
(2) the freedom to conduct a business, which is enjoyed under Article 16 of the Charter, and
(3) the freedom of information of internet users, whose protection is ensured by Article 11 of the Charter.

21. Pitanja za diskusiju:
1. Ako se skenirana slika (fotografija, skica, grafikon, karta i sl.) preuzima iz već objavljene publikacije, treba li za dopuštenje pitati izdavača ili je dovoljno navesti odakle je slika preuzeta?
2. Treba li za etnografska terenska istraživanja pripremiti pisane potvrde o dopuštenju objavljivanja kazivanja pod punim imenom i prezimenom kazivača koji potpisuje svaki pojedinačni kazivač ili je dovoljno prirediti potvrdu koju potpisuju tijekom terenskih 1-2godišnjih istraživanja svi sudjelujući kazivači;
3. Treba li sličnu pisanu potvrdu imati za sve terenske fotografije za objavljivanje koje prikazuju sudjelovanje ljudi u praksi koja je predmet terenskih istraživanja?
4. Koji su kriteriji razgraničenja skladateljskoga autorskog djela s motivima tradicijske glazbe i obrađivačkoga autorskog djela tradicijske glazbe?

22. Pitanja za diskusiju:
5. Koje je uvjete potrebno zadovoljiti da bi svi sadrzaji realnog javnog arhiva, odnosno, dokumentacije javnog znanstvenog instituta bili dostupni i u virtualnoj“ (internetskoj) varijanti tog arhiva pod istim uvjetima (bez naknade za pravo uvida/pregleda i citiranja) i u istom obliku (cjeloviti zapisi) kao i u realnom“ arhivu/dokumentaciji?
6. Moze li se objavljivanje“ na internetu definirati i kao reproduciranje na bilo koju podlogu“, odnosno, odnosi li se čl. 84 Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima i na internet?
7. Odnose li prava prozvodaca fonograma, filmskog producenta i baze podataka iz cl. 133., cl. 139.i cl ZAP-a i na zvucne, video  zapise pohranjene u Dokumentaciji IEF-a, kao i baze (strucne kataloge, ali i zbirke prica, pjesama i sl.)?
8. Na koji način riješiti pitanja prava objave zapisa koje su snimali/bilježili istraživači Instituta od naovamo? Ako su ti ljudi pristali da ih se snima, imamo li mi danas pravo objaviti ih na Internetu ili u nekom drugom obliku? Jesu li tu u pitanju autorska prava ili samo etička pitanja?
9. Kakva su prava Instituta na iskorištavanje građe donirane u obliku ostavština, koje su predali sami autori/sakupljači ili njihovi nasljednici ako ne postoji pismeni dokument o primopredaji? Ili, ako postoji, a u njemu stoji da se građa predaje na pohranu i čuvanje u Institut?

23. Pitanja za diskusiju:
10. Pitanje posredovanog vlasništva (zbirke koje se čuvaju na Odsjeku HAZU-a u vremenskom rasponu od kraja 19. st. do danas);
11. Kako se odnositi prema digitalizaciji knjiga - koja su prava autora tj. da li autora (priređivača) izdavač mora na neki način obavjestiti da će njegov rad biti objavljen u digitalnom obliku ili ne, da li se mora dobiti pisani pristanak?
12. Načini kodiranja (prema zakonu o privatnosti) podataka kada se radi snimanje na terenu. Riječ je o imenima osoba, mjesta i drugim delikatnim podacima koji bi mogi jasno otkriti identitet nekoga ko ima pravo na privatnost. (Nirha Efendić, ZMBiH, Sarajevo).

24. Pitanja za diskusiju:
13. MDC-u ima puno digitalne/digitalizirane građe, a znatan broj pripada Zbirci muzejskih plakata (oko 6000 digitaliziranih plakata + isto toliko za  potrebe dokumentacije.) Zanimljivo je u ovom kontestu činjenica da je svaka digitalna fotografija plakata u osnovi njena preslika, što je drugačije od digitalne fotografije npr. neke skulpture koja je u vlasništvu nekog muzeja. Autorska prava digitalnih preslika imamo sređeno samo vezano uz autora digitalne fotografije, ali ne i u slučaju autora plakata. (Tončika Cukrov, MDC)
14. Odnosi li se "pisana suglasnost nositelja prava" intelektualnog vlasništva i na suglasnost dostavljenu u obliku elektroničke poruke (čl. 15., st. 5.)?

25. Pitanja za diskusiju:
15. Na koji način mora postupiti ustanova u kulturi (koja nije muzej, arhiv ili knjižnica) kada postoje ograničenja u suglasnosti nositelja autorskog prava? Primjerice, autor može dati opću suglasnost da njegova/njezina djela ustanova može dati na pristup i/ili ponovnu uporabu primjerice samo studentima, ili samo u znanstvene svrhe, ili samo u ne-komercijalne svrhe, i sl.?
16. S obzirom na to da su ustanove u kulturi po prirodi svog posla, i s obzirom na ustanove pravne prethodnike, vlasnice vrlo stare dokumentacije čije vođenje nije u skladu s današnjim standardima, postoji dokumentacija sa statusom autorskog djela za koju autori nisu poznati, u cijelosti ili djelomično. Vezano na odredbe Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, molim Vas tumačenje jesu li ustanove u kulturi (koje nisu muzeji, arhivi i knjižnice) dužne postupiti u skladu s odredbama koje se odnose na "siročad" (autorska djela bez poznatog autora), te kako se to odnosi na poštivanje rokova određenih u sklopu ZPPI?

26. Thank you for your attention! Hvala Vam na pažnji.
Questions and comments are welcome!
Pitanja i komentari su dobrodošli!

27. Albina Dlačić Kneza Mislava 10, 10000 Zagreb tel: +385 1 4828 582
odvjetnica, priznata specijalizacija iz prava intelektualnog vlasništva;
registrirani patentni zastupnik i zastupnik za žigove pri DZIV-u;
europski patentni zastupnik te europski zastupnik za žigove i dizajn;
arbitar za rješavanje sporova o poddomenama unutar vršne .hr domene;
predsjednica Komore patentnih zastupnika i zastupnika za žigove
Kneza Mislava 10, Zagreb
tel:
mail: